Jump to content

Day language

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ
Day
Spoken in: southern Chad
Total speakers: Templeeti:Sigfig
Language family: Nnijer–Kongo
 Atlantic–Congo
  Volta-Congo
   Savannas
    Mbum–Day
     Day
Language codes
ISO 639-1: none
ISO 639-2:
ISO 639-3: dai

Day bụ asụsụ Adamawa nke ndịda Chad, nke ndị mmadụ 50,000 ma ọ bụ karịa na ndịda ọwụwa anyanwụ nke Sarh na-asụ. Ethnologue na-akọ na olumba ya na-aghọta ibe ya, mana Blench (2004) depụtara Ndanga, Total, Yani, Takawa dị ka asụsụ dị iche iche.

Akwụkwọ Pierre Nougayrol na ndetu ubi nke ụbọchị sitere na 1970s bụ ihe fọrọ nke nta ka ọ bụrụ ihe niile dị na asụsụ ụbọchị.

Güldemann (2018) na-ekwu na Day nwere ole na ole morphological na lexical atụmatụ ndị a na-ahụkarị nke Niger-Congo, ya mere enweghị ike nkewa n'ezie.

Akwụkwọ Nsọ

[dezie | dezie ebe o si]

Ụfọdụ aha azụ n'ụbọchị:[1]

Ụbọchị (Bouna) Aha sayensị
Guga Chrysichthys auratus
jí yēē Hepsetus odoe
gūrú Heterobranchus bidorsalis
Ọ bụ ihe na-eme ka mmadụ nwee obi ụtọ Heterotis niloticus
sɔ̄rɔ̄ŋ Ophiocephalus obscurus
jīɲ Protopterus annectens
Ọ na-enweta ihe n'ala Tetraodon fahaka

Aha anụmanụ ndị ọzọ:

  • kòŋní ʔólò (Pila wernei), a gastropod

Aha osisi n'ụbọchị:

Ụbọchị (Bouna) Aha sayensị Ezinụlọ
njīlī Carissa edulis Apocynaceae
Ọ bụ n'ihi na ọ bụ n'oge a ka a na-eme ihe n'oge ahụ ka a na - Amaranthus viridis Amaranthaceae
ndūgū re vōō Ampelocissus africana / Ampelocussus multistriata Ampelidaceae
Rív Annona senegalensis Annonaceae
ndáávò Hexalobus monopetalus Annonaceae
Ọ bụ n'oge gara aga Leptadenia hastata Asclepiadaceae
mbɔ̄lɔ̄ Stereospermum kunthianum Bignoniaceae
mbéèr Burkea Africa Caesalpiniaceae
Ọ bụ onye na-eme ihe nkiri Cassia sieberiana Caesalpiniaceae
Ụra na-atọ ụtọ Cassia tora Caesalpiniaceae
Gív Ebe a na-emepụta oliv na Daniellia Caesalpiniaceae
pōgō Detarium microcarpum Caesalpiniaceae
jōŋ, njílà Piliostigma reticulatum / Bauhinia reticulata Caesalpiniaceae
Ebe e nwere Tamarindus indica Caesalpiniaceae
kwéygírá Gynandropsis gynandra Capparidaceae
ɲí dāŋ Vernonia sp. Asteraceae
N'ihi ya, ọ dị ogologo Cochlospermum tinctorium Cochlospermaceae
ŋīmí yēē Merremia sp. Convolvulaceae
bọn Combretum glutinosum Combretaceae
kíbāná, kɔ̄r dàr Combretum sp. Combretaceae
rɔ̀gɔ̀ Terminalia sp. Combretaceae
pálpùū (re) vōō Commelina benghalensis Commelinaceae
pálpùū (re) táná Commelina forskailii Commelinaceae
ebe a na-anọ Citrullus vulgaris Cucurbitaceae
N'oge a na-akpọ ya Citrullus vulgaris / Colocynthis vulgaris Cucurbitaceae
Somsu ŋín yēē Cucumis melo var. agrestis Cucurbitaceae
Udo na-agafe agafe Cucumis sativus Cucurbitaceae
rùúŋ Cucurbita pepo Cucurbitaceae
ŋúù Lagenaria siceraria / Lagenaria vulgaris Cucurbitaceae
__ibo__ Jogoo (ɲí ndògō) Momordica charantia Cucurbitaceae
bēɲ mbɔ́rɔ́ŋ Bulbostylis sp. Cyperaceae
gāgrā Obi ilu na-emetụta Euphorbiaceae
Njem Jatropha curcas Euphorbiaceae
báná mbéèr Burkea africana / Amblygonocarpus schweinfurthii Euphorbiaceae
ŋòórkúmɔ̀ Combretum glutinosum Euphorbiaceae
mbɔ́r Vitellaria paradoxa osisi
kɔ́ndì Obi ilu na-emetụta osisi
Sakharāàn Cenchrus biflorus Poaceae
gàlā táná Cymbopogon giganteus Poaceae
bànjá Dactyloctenium aegyptiacum Poaceae
Ụdị ahụ Eleusine coracana var. striata Poaceae
Nnukwu obodo Eragrostis cylindrica Poaceae
kítíkáŋlá Eragrostis tremula Poaceae
tór Imperata cylindrica Poaceae
dōr Pennisetum gibbosum Poaceae
Ka ọ dị na ya, ka ọ dị na ka ọ dị Sorghum caudatum var. colorans Poaceae
kōró mīɲ Sorghum caudatum var. feterita Poaceae
kōró dúŋ-nú Sorghum elegans var. elegans Poaceae
mbùl Sorghum guineense var. involutum Poaceae
ʔɔ́r (tōō-rɔ̄) Sorghum guineense var. scintillons Poaceae
sīɲ bìì Sorghum mellitum var. mellitum Poaceae
tíɲā Sorghum membranaceum var. firmius Poaceae
mbàtì kóò (var. indurata), mbàtì Kóò mānjā Zea mays Poaceae
gēr tōō-rɔ̄ Andropogon sp. Poaceae
ndàgə̀mɔ̀ tèmbè Brachiaria sp. Poaceae
Ihe na-eme n'oge a Microprotus sp. Poaceae
dàlà, sīɲ ndìlà Sorghum sp. Poaceae
kīnāvò, vòò Ceiba pentandra osisi
sōn Vitellaria paradoxa osisi
Kwaba kūū Asparagus africanus Mkpụrụ osisi Lilia
N'asụsụ bekee Dipcadi longifolium Mkpụrụ osisi Lilia
ŋìrà bò̰ dàná Gloriosa simplex Mkpụrụ osisi Lilia
Duo abụọ Hibiscus asper Mkpụrụ osisi Malvaceae
Duú dí njàgá Uren lobata Mkpụrụ osisi Malvaceae
ɗènjī, ŋùúrkútū Strychnos spinosa Loganiaceae
kitijàlà Cissampelos mucronata Menispermaceae
Ọkụba na-adị Acacia sieberiana Mimosaceae
mbéèr Amblygonocarpus schweinfurthii Mimosaceae
N'ihi ya Parkia biglobosa Mimosaceae
Samam Prosopis Africa Mimosaceae
ole keré Gisekia pharnaceoides Molluginaceae
yāá yēē Boerhavia chegharịrị Nyctaginaceae
sìɲá Ficus sp. Moraceae
tírāáɲ Afrormosia laxiflora Papilionaceae
sō ụbọchị Arachis hypogaea Papilionaceae
Halambàāl Erythrina sigmoidea Papilionaceae
Nkọwapụta gē Rhynchosia kacha nta Papilionaceae
rēɲ ré táná Tephrosia bracteolata Papilionaceae
N'ebe ọ bụla, ọ bụ ya na ya na-arụ ọrụ Tephrosia lupinifolia Papilionaceae
sàà bíí, sàà bāná, sàà tōō-rɔ̄ Vigna catjang var. sinensis Papilionaceae
sōōō Voandzeia n'okpuru ala Papilionaceae
hòg mbúŋ Ceratotheca sesamoides Pedaliaceae
sɔ́n tōō-rɔ̄ Sesamum indicum Pedaliaceae
N'ihi ya, ọ ga-abụrịrị na ọ bụ n'oge a ka ọ ga-anọ n' Sesamum radiatum Pedaliaceae
tàv Securidaca longipedunculata Polygalaceae
bònò Polypterus bichir Polygalaceae
kírùgjú Portulaca oleracea Portulacaceae
ŋūtā Sarcocephalus esculentus Rubiaceae
hòg nām vàrā Solanum sp. Solanaceae
N'ihi ya, ọ ga-abụrịrị na ọ bụ n'oge a ka a ga-asị na ọ bụ Melochia corchorifolia Sterculiaceae
sōn Vitellaria paradoxa / Butyrospermum parkii Sapotaceae
N'ihi ya, ọ ga-abụrịrị na ọ ga-adị Corchorus tridens Tiliaceae
Bọnyụ Grewia mollis Tiliaceae
N'ihi ya, ọ ga-abụrịrị na ọ bụ n'oge a ka a ga-ekwu na ọ bụ Triumfetta pentandra Tiliaceae
kóg/kóò kɔɔ̄l Triumfetta sp. Tiliaceae
laɲ yā ụgbala Tribulus terrestris Zygophyllaceae
  1. Nougayrol, Pierre. 1980. Le Day de Bouna (Tchad), II: Lexique Day-Français, Index Français-Day. Société d'Études Linguistiques et Anthropologiques de France, 77-78. Paris: Centre National de la Récherche Sciéntifique.