Jump to content

Dimitrije Tucović

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ

 

Dimitrije Tucović
mmádu
ụdịekerenwoke Dezie
mba o sịPrincipality of Serbia, Kingdom of Serbia Dezie
aha enyereDimitrije Dezie
aha ezinụlọ yaTucović Dezie
ụbọchị ọmụmụ ya13 Mee 1881 Dezie
Ebe ọmụmụGostilje Dezie
Ụbọchị ọnwụ yaNovemba 1914 Dezie
Ebe ọ nwụrụĆelije Dezie
Ebe oliliBelgrade New Cemetery Dezie
asụsụ ọ na-asụ, na-ede ma ọ bụ were na-ebinye akaSerbian Dezie
ọrụ ọ na-arụOnye ndọrọ ndọrọ ọchịchị, onye ntaakụkọ Dezie
onye were ọrụBorba, Radničke novine Dezie
ebe agụmakwụkwọUniversity of Belgrade Faculty of Law, University of Belgrade Dezie
onye otu ndọrọ ndọrọ ọchịchịSerbian Social Democratic Party Dezie
ọkwa aghacaptain Dezie
conflictWorld War I Dezie
ngalaba aghaArmy of the Kingdom of Serbia Dezie

Dimitrije " Mita " Tucović ( Serbian Cyrillic </link> , sr</link> ; 13 Mee 1881 – Nọvemba 1914) bụ onye Serbian theorist of the socialist movement, syrivachich, onye edemede na onye.  Ọ bụ onye nchoputa nke Serbian Social Democratic Party, na ihe odide, ọ na-ekere òkè n'ibu akwụkwọ na akwụkwọ ọmụmụ: Radničke novine, Život, Borba, Radnički ndepụta, Sloboda, Trgovački pomoćnik, Radnik, Die Neue Zeit, Vorwärts  , Glas slobodeki, Radničarts, Glas slobodeki, Radničdar, Radničar, Radničar, Radničar, Radničar, Radničar, Radničar, Radničar., Majski spisi.

. [1]Tucović mbụ ndụ ya niile n'ịlụ ogụ maka ndị ọrụ na ikike mmadụ, nha anya nwoke na enwe, aka zuru ụwa ọnụ, ikpe ziri ezi na akwụkwọ onwe obodo na nwa Serbia .  ụfọdụ n'ime echiche ndị ahụ dị ka onye ọsụ ụzọ, taa bụ mmemme nke ọma na Republic of Serbia nke oge a

Ọ bụbu onye na-akwado echiche socialist mgbe ọ bịara Belgrade na 1899 ka ọ gụchaa ụlọ akwụkwọ.  Ọ kpalitere maka socialism na Radovan Dragović, bụ onye nwere ike dị ukwuu na ya.  Na 1901, e meብር Belgrade Workers' Society na Tucović me si otu ụmụ akwụkwọ akwụkwọ ahụ na-elekọta mmadụ wee bụrụ otu n'ime ndị isi Society.  Ọ nwara otu ọgbara ọhụrụ

Na 1902 ọ haziri ihe ngosi ụmụ akwụkwọ na Senate megide Nikola Pašić .  Site na isiokwu Tucović na Dragović, e izi "Panel for Movement Leadership" ọzọ wee mee "Kọmitii etiti", na isi nke ntọala maka otu.  Tucović duuru ihe ngosi nke March egwu Eze Aleksandar Obrenović na 5 Maachị 1903. A manyere ya nchekwaga Zemun na Austria-Hungary gbara agbata obi, ma emesịa gaa Vienna .

Radničke novine (Akwụkwọ akụkọ ndị ọrụ) sitere na 1897.

Na 2 August 1903, e adi Social-Democratic Party, na Tucović na Dragiša Lapčević dị ka otu n'ime ndị isi.  Onye nchịkọta akụkọ nke akwụkwọ ha, "aha ndị ọrụ" bụ Tucović.  N'ime abụọ nke abụọ nke otu ndị ọrụ SSDP (1904), Tucović nyere nkuzi nkuzi otu ndị otu.  Na polemics na nku aka ekpe nke otu ahụ, nke Dragiša Lapčević na-eduzi, Tucović na- ọnọdụ etiti na ọhọpụta ụlọ.

Na 1906, ọ akwụkwọ akwụkwọ na Mahadum Belgrade's Law School .  Mgbe o si na Berlin lọta, ọ ndị na doctorate ya wee malite mgbatị oge ya na socialist na ọrụ, dị ka ike SSDP.

Na 1910, ndị otu ahụ akwụkwọ akwụkwọ ozi tiori Borba - Tucović bụ onye nchịkọta nchịkọta.  O mara aka na International Socialist Congress na Copenhagen n'otu afɔ ahụ wee kwuo okwu dị mkpa na-akatọ ọnọdụ ndị Austrian social-democrats weere na okwu mba, na-Austro-Hungarian annexation nke Bosnia na Herzegovina .  Na sababi ya na Karl Renner ọ rụtụrụ aka na ike ike na-agba ohu nke Austro-Hungary na eziokwu na ndị na-elekọta mmadụ-democrats na-akwado ikike na ahụ okwu.

Mgbe agha Balkan tiwapụrụ n’afọ 1912, a kpọakpa ya n’òtù ndị agha Serbia ma soro na-ebuso ndị agha Serbia agha na Albania .  [1] O zipụrụ akwụkwọ ozi site n'ihu maka mpụ agha mgbochi ndị obodo bụ nke a na-agwa mgbe niile n'akpụ Worker's.  [2] Mgbe ọ na-ede mkpụrụ ogbugbu ndị Albania n'oge ndị Serbia weghaara Kosovo na Turkey (1912), o kwuru, sị:   [2]Mgbe o si na agha Balkan lọta, o akwụkwọ akwụkwọ ya na-akpa ike Serbia na Albania: A Contribution to the Critique of the Conqueror Policy of the Serbian Bourgeoisie, nke na-egosi ihe nke Ser Serbia na Albania ma akọwa "n'etiti  nri Marxist kasị mkpa na ike mba na Balkans

Ọ nwụrụ na frontline na Agha Mbụ Mbụ na Vrače Brdo .  Ọ dịka onye so na ngalaba Morava na Nọvemba 1914 na Agha Kolubara megide ndị agha Austro-Hungary na ụlọ akụ Ljig .  N'afọ 1915, Leon Trotsky dere ihe mgbaàmà eji nke ọ pụtara:   A na-akpọbu Slavija dị na Belgrade aha ya.  O nwere okporo amá aha ya na Skopje, Užice, Belgrade, Kragujevac, na ọtụtụ obodo na obodo ndị ọzọ nke bụbu Yugoslavia.

Ọrụ ahọpụtara

[dezie | dezie ebe o si]
  • Òtù Njikọ ( Sindikalne organizacije ) 1904.
  • Unions and Party ( Sindikati i partija ) 1904.
  • Austria-Hungary na Balkans ( Austro-Ugarska na Balkanu ) 1908.
  • Iwu Ọrụ na Social Democracy ( Zakon o radnjama i socijalna demokratija ) 1908.
  • Ndị ọrụ na Serbia ( Radnički pokret u Srbiji ) 1909.
  • Nzukọ Balkan ( Balkanska konferencija ) 1910.
  • Mbụ Balkan Social Democratic Conference ( Prva balkanska socijaldemokratska konferencija ) 1910.
  • Ajụjụ Albania ( Albansko pitanje ) 1910.
  • Agha na Udo ( Rat i mir ) 1910.
  • Ntọhapụ ụmụ nwanyị ( Oslobođenje žene ) 1910.
  • Usoro na omume ( Taktika i akcija ) 1910.
  • Bourgeois na ndị proletarian Serbia ( Buržoaska i proleterska Srbija ) 1911.
  • Marx na Slavs ( Marks na Sloveni ) 1911.
  • Serbia na Albania (Srbija na Arbanija) 1914.

Ihe ndetu

[dezie | dezie ebe o si]
  1. ↑ ČULI STE ZA NJEGA, A ZNATE LI KO JE ON? Dimitrije Tucović, čovek koji je kritikovao Srbe zbog zločina nad Albancima!.
  2. ↑ Review of “Serbia and Albania” by Dimitrije Tucovic

Ntụaka

[dezie | dezie ebe o si]
  •  .

Njikọ mpụga

[dezie | dezie ebe o si]
Ewepụtara na https://ig.wikipedia.org/w/index.php?title=Dimitrije_Tucović&oldid=153525