Jump to content

Ebe Ngosi Ihe Mgbe Ochie Rietberg

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ
Wesendonck Villa, bụ isi ụlọ nke Rietberg Museum

Rietberg Museum bụ ụlọ ngosi ihe mgbe ochie dị na Zürich, Switzerland, na-egosipụta nka Asia, African, American and Oceanian.  Ọ bụ ụlọ ihe ngosi nka nka kachasị na-elekwasị anya na nka na imewe ndị na-abụghị ndị Europe na Switzerland, ụlọ ihe ngosi nka nke atọ kachasị na Zürich, yana nnukwu obodo n'onwe ya ga-arụ.  Na 2007, ọ natara ihe dị ka ndị ọbịa 157,000.

Ebe na ụlọ[dezie | dezie ebe o si]

Ndị dike ihe ngosi nka Rietberg dị na Rieterpark na Zürich, ma nwee ọtụtụ ụlọ ihe mere eme: Wesendonck Villa, Remise (ma ọ bụ "Depot"), Rieter Park-Villa, na Schönberg Villa.  Na 2007 e mepere ụlọ ọhụrụ a mara ka "Smaragd", nke Alfred Grazioli na Adolf Krischanitz mere.  Mgbakwunye nke ụlọ a dị n'okpuru ala okpukpu abụọ nke ntakiri ngosi ihe nka

Ndị dike ihe ngosi nka dị nso na ụgbọ okporo ígwè Zürich Enge, a ịbịaru ya site na tram #7 na ụgbọ ala #33.

Akụkọ ihe mere eme[dezie | dezie ebe o si]

N'ime 1940s, obodo Zürich hụrụra Rieterpark na Wesendonck Villa.  Na 1949, a mgbaàmà villa ahụ, site na referendum, ka e wughachi ya ka ọ bụrụ ebe ngosi nka nchịkọta nka nke Baron von der Heydt nke o nyere obodo ahụ na 1945. [1] Emere nke a na 1951-52 n'  okpuru onye na-ese ụlọ ụlọ Alfred Gradmann.  E mepere Rietberg Museum na 24 Mee 1952. Johannes Itten, onye na-ese ihe ngosi nke Switzerland, bụ onye isi ụlọ ihe ngosi nka ruo 1956.

Na 1976, obodo ahụ ikike Schönberg Villa, nke a na-eyi egwu, wee kwuo ya na 1978 ka ọ bụrụ ndị nchọta nke ụlọ ihe ngosi nka.  Taa, Villa ahụ bụkwa ebe obibi nke nnukwu ọbá akwụkwọ agbazinye ego nke ụlọ ihe ngosi nka na-elekọta.

Nhazi na ego[dezie | dezie ebe o si]

Rietberg Museum na-arụ ọrụ saịtị na ngalaba oche nke obodo Zürich.  Na 2007, ọ were ihe dị ka otu anụ ndị nọ.  Ihe dị ka ọkara nke ego na-ahụ maka site n'obodo ahụ, ebe ọkara nke ọzọ na-ebuli site na ego ha ikike, ndị Nkwado, [1] na onyunyo.  Mgbakwunye na nchịkọta na-azụkarị site na onyunyo.

Ihe omume mbipụta[dezie | dezie ebe o si]

Ezinụlọ ihe ngosi nka akwụkwọ ndị n'ime ụlọ obere oge ka emechara ya na 1952. Na mbụ, onye katalọgụ nke ihe osise Eshia na nke Africa, yana monographs dị ndị oge ụfọdụ.  Ọrụ ibipụta ihe ngosi ngosi ngosi 1985, n'ihe nnukwu ihe ngosi ngosi nke iche nke ọziri anụ ahụ, ma ugbu a ọ na- Switch gburugburu utu aha ọhụrụ ise kwa afọ.

akwụkwọ 1991, ụlọ ihe ngosi nka na-akpakwa Artibus Asiae, akwụkwọ ozi gbasara nka na nkà ihe ochie nke Asia

Ọkpụkpụ[dezie | dezie ebe o si]

Ihe osise[dezie | dezie ebe o si]

Ntụaka[dezie | dezie ebe o si]

Njikọ mpụga[dezie | dezie ebe o si]