Economic Community of Central African States

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ

Nzukọ ahụ rịọkwara mba ndị dị n'ógbè ahụ ka ha chọta ngwọta na-adịgide adịgide na nke udo maka nsogbu ndọrọ ndọrọ ọchịchị ha. Onye isi oche ahụ rịọkwara mba ndị otu ka ha kwadoo ibuli mmachi a na-etinye na obodo ya kpamkpam. N'oge nraranye nke onye isi ala Bongo nke Gabon na 21 Jenụwarị 1999 e mere obere nzukọ nke ndị isi ECCAS. Ndị isi ahụ kwurịtara nsogbu gbasara ọrụ ECCAS na ịmepụta osote odeakwụkwọ ukwu nke atọ, nke a họpụtara maka Angola. Angola sonyeere Community n'ụzọ iwu n'oge nzukọ a.[1]

Nzukọ nkịtị nke iri nke ndị isi obodo na gọọmentị mere na Malabo na June 2002 Nzukọ a kpebiri ịnakwere usoro iwu maka nguzobe Network of Parliamentarians of Central Africa (REPAC) na ịnakwere iwu nke Council for Peace and Security in Central Africa (COPAX), gụnyere Defence and Security Commission (CDS), Multinational Force of Central Africa, FOMAC na Early Warning Mechanism of Central Africa. A nabatakwara Rwanda n'ụzọ iwu mgbe ọ laghachiri dị ka onye otu ECCAS zuru oke.

Objectives[dezie | dezie ebe o si]

Ebumnuche kachasị elu bụ iguzobe Central African Common Market. Na Nzukọ Ndị isi steeti na Gọọmentị nke Malabo na 1999, a chọpụtara mpaghara anọ dị mkpa maka nzukọ ahụ:

  1. NEPAD, The Africa Platform on Development Effectiveness, https://web.archive.org/web/20181202170800/http://www.africa-platform.org/fr/perspectives-africaines/communautes-economiques-regionales/communaute-economique-des-etats-dafrique, Retrieved 2 january 2018