Elu igwe ojii

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ
Obosara igwe ojii, n'etiti ala ya na elu ya, gosipụtara na ndabere n'oge dị iche iche nke ndụ ya

Elu igwe ojii, nkè a maara nkè ọma dị ka ọkpụrụkpụ igwe ojii ma ọ bụ omimi, bụ anya dị n'etiti ala igwe ojii na elu igwe ojii.[1] A na-egosipụta ya ma ọ bụ na mita ma ọ bụ dị ka ọdịiche nrụgide na hectopascal (hPa, ya na millibar). Mgbé ụfọdụ, a na-eji okwu ịdị elu igwe ojii mee ihe kama isi igwe ojii, n'ọnọdụ ahụ, ihe gbárá ya gbụrụ-gbúrụ ga-eme ka o doo anya ma ebumnuche ahụ bụ ịkọwa ịdị elu nke isi igwe ojii ma ọ bụ nha ya.

Ịtụle[dezie | dezie ebe o si]

A naghị atụle ịdị elu igwe ojii n'onwe ya mana a na-enweta ya site na nha dị ichè íchè nkè isi igwe ojii na elu igwe ojii.

Ọnọdụ ihu igwe na ọnọdụ ihu igwe[dezie | dezie ebe o si]

A na-ejikọkarị ịdị elu igwe ojii na ike nkè mmiri ozuzo nkè igwe ojii na-emepụta: igwe ojii miri emi na-emepụta mmiri ozuzo siri ike. Dịka ọmụmaatụ, igwe ojii cumulonimbus nwèrè ike ịmalite n'ụzọ kwụ ọtọ site n'akụkụ dị ukwuu nke troposphere ma na-akpatakarị égbè eluigwe na égbè eluigwe nke na-enwu ọkụ na nnukwu mmiri ozuzo. N'ụzọ dị iche, igwe ojii dị ezigbo arọ (dị ka igwe ojii cirrus) anaghị emepụta mmiri ozuzo ọ bụla n'elu ụwa.

Màkà mkparịta ụka jikọtara ọnụ banyéré mmetụta igwe ojii na usoro ihu igwe, lee IPCC Third Assessment Report, ọkachasị isi nkè 7.2.

Hụkwa[dezie | dezie ebe o si]

  • Ebe igwe ojii dị
  • Igwe ojii kpuchiri
  • Mmiri ozuzo

Edensibia[dezie | dezie ebe o si]

  1. Huschke [1959] (1970). "Cloud height", Glossary of Meteorology, 2nd, Boston: American Meteorological Society. Retrieved on August 24, 2013.