Eluigwe na Ala

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ

 

[1]Eluigwe na Ala bụ eze na oge [lower-alpha 1] na igwe ha.  [1] Ọ na-agụnye ihe niile, ihe mkpa dị mkpa, anụ ahụ na ihe na-adịgide adịgide, ya mere ụdị ike niile na ihe dị iche iche, na usoro ha na-etolite, site na obere irighiri atọm.  ruo na ọrịa dum.  Oghere na oge, dị ka ụzọ cosmological nke Big Bang si dị, ọnụ ọgụgụ 13.787± 0.020 ijeri awụ gara aga, [2] na owo na ala na-agbasawanye anụ ahụ.  Taa bekee na alaamụbaala n'ime awụ na nha nke anụ ahụ nanị na a na-ahụ anya dị ka nna na ala a na-ahụ anya, nke dị ihe dị ka ndụ awụ 93 na dayameta n'oge ugbu a, ebe  nha oghere, ma ọ bụrụ na ọ

Ndị ọkà ihe ndị Gris oge ochie na ndị India ụfọdụ ụfọdụ n'ime ụdị mbụ nke mbara igwe na mbara igwe ma bụrụ geocentric, na-etinye ụwa n'etiti.  [1] [2] N'ime afọ awụ ndị gafeworonụ, nleba anya na mbara igwe kaziere ya dugara Nicolaus Copernicus ka o njikere ihe nlere anya heliocentric na ọmụmụ n'etiti etiti Sistemu ọmụmụ .  N'ịmepe iwu nke ndọda ụwa, Isaac Newton wuru n'elu ọrụ Copernicus yana iwu Johannes Kepler nke ihe mbara ala na nleba anya nke Tycho Brahe

. [2]Nkwalite nleba anya ọzọ mere ka a mata na-abụ otu n'ime ugboro ole na ole na-taa dalilai Milky Way, nke bụ otu n'ime ozi ịkpọ òkù ole na ole na mbara igwe a na-ahụ anya.  Pupọ ndị dị na ikike nwere mbara ala .  N'ọtụtụ dị ukwuu, a na-ekesa ike n'otu n'otu na otu n'ihe niile, nke egwuregwu na ọgụ na ala ọnụ ma ọ bụ etiti.  N'ihe ọtụ̀tụ̀ dị nta, a na-ekesa akwụkwọ ikike n'ụyọkọ na nnukwu ngwá bụ́ ndị na-etolite nnukwu filament na oghere na mbara mbara, na-pic nnukwu ihe owuwu dị ka faịlịfụ.  [1] Ihe ndị a na-ahụ ná ịrịba afụ nke 20 Sign na-egosi na ụwa nwere ikike nakwa na ọ nọwo na-agbasa ahụ ahụ.

Dị ka Big Bang tiori si kwuo, ike na ihe dị na mbụ adịla obere ka eluigwe na ala gbasaa. Mgbe mgbasawanye ngwa ngwa nke mbụ a na-akpọ oge inflationary na gburugburu 10 -32 sekọnd, na nkewa nke ike anọ mara amara, eluigwe na ụwa ji nwayọọ nwayọọ dị jụụ ma nọgide na-agbasawanye, na-enye ohere nke mbụ subatomic particles na atoms dị mfe ịmalite. Ihe gbara ọchịchịrị ji nke nta nke nta gbakọta, na-akpụ ihe dị ka ụfụfụ nke filaments na voids n'okpuru mmetụta nke ike ndọda . A na-eji nke nta nke nta dọta nnukwu ígwé ojii nke hydrogen na helium n'ebe ihe gbara ọchịchịrị kacha sie ike, na-akpụ ụyọkọ kpakpando mbụ, kpakpando, na ihe ọ bụla ọzọ a na-ahụ taa.

[3]Site n'ịmụ asụsụ nke mkpọ, a na-ebu na ibu na ala nwere ọtụtụ ihe ihe a na-ahụ anya na-agụta;  ọrịa, ọrịa, nebulas na gas interstellar.  A na-akpọ ihe a na-ahụ ahụ anya dị ka ihe gbara mgbochi [1] ( , umu na-egosi na ọtụtụ ihe na-egosi siri ike na-egosi na ọ dị, mana anyị na-eme mmemme [1]).  Ụdị ΛCDM bụ ihe nlere anya nke ụwa niile nabatara.  Ọ na-atụ aro na ịhụnanya 69.2%± 1.2% nke uka na ike na ike na ala bụ ike nke bụ maka osooso nke mgbasawanye nke ọrịa na ala, na-ahụ 25.8%± 1.1% bụ iwu okwu.  [2] Ya mere okwu zoro (' baryonic ') bụ naanị 4.84%± 0.1% nke ọnụnọ na ihe kpatara.  [2] Kpakpando, mbara ala, na igwe ojii gas a na-ahụ anya na-etolite 6% nke ihe ndakpọ

A kọwapụtara eluigwe na ụwa nkịtị dị ka oghere na oge niile [lower-alpha 1] (a na-akpọkọta ọnụ dị ka spacetime ) na ọdịnaya ha. [4] Ọdịnaya dị otú ahụ gụnyere ike niile n'ụdị ya dị iche iche, gụnyere radieshon electromagnetic na ihe, yabụ mbara ala, ọnwa, kpakpando, ụyọkọ kpakpando, na ọdịnaya nke oghere intergalactic . [5] [6] Eluigwe na Ala gụnyekwara iwu anụ ahụ nke na-emetụta ike na ihe, dị ka iwu nchekwa, ọrụ oge gboo, na mmekọ . [7]Àtụ:Nature timeline

N'ime eserese a, oge na-aga site n'aka ekpe gaa n'aka nri, nke eluigwe na ụwa na-anọchi anya "iberibe" dị ka diski n'oge ọ bụla. Oge na nha agaghị abawanye. Iji mee ka ọkwa mmalite pụta ìhè, oge na-aga n'ihu na-egbuke egbuke (n'ezie 0.003%) na-agbatị na mgbasawanye na-esote (n'ezie site na 1,100 ugboro ruo ugbu a) na-ebelata nke ukwuu.

N'ime akụkụ mbụ nke otu abụọ nke ịdị adị nke eluigwe na ala, ike anọ bụ́ isi ekewaala. Ka eluigwe na ụwa gara n'ihu na-ajụ oyi site n'ọnọdụ ya na-ekpo ọkụ na-enweghị atụ, ụdị irighiri ihe dị iche iche nke subatomic nwere ike ịmalite n'oge dị mkpirikpi nke a maara dị ka oge quark, oge hadron, na oge lepton . Ọnụ, oge ndị a gbakọtara ihe na-erughị sekọnd 10 nke oge na-eso Big Bang. Ihe ụmụ irighiri ihe ndị a jikọtara n'ụzọ kwụsiri ike na njikọta buru ibu, gụnyere protons na neutrons kwụsiri ike, bụ nke meziri nuclei atọ dị mgbagwoju anya site na ngwakọta nuklia . [8] [9]

  1. Greene (2011). The Hidden Reality. Alfred A. Knopf. 
  2. Hawking, Stephen (1988). A Brief History of Time. Bantam Books. ISBN 978-0-553-05340-1. 
  3. Persic (September 1, 1992). "The baryon content of the Universe". Monthly Notices of the Royal Astronomical Society 258 (1): 14P–18P. DOI:10.1093/mnras/258.1.14P. ISSN 0035-8711. 
  4. Zeilik (1998). Introductory Astronomy & Astrophysics, 4th, Saunders College Publishing. ISBN 978-0-03-006228-5. “The totality of all space and time; all that is, has been, and will be.” 
  5. Universe. Merriam-Webster Dictionary. Archived from the original on October 22, 2012. Retrieved on September 21, 2012.
  6. Universe. Dictionary.com. Archived from the original on October 23, 2012. Retrieved on September 21, 2012.
  7. Schreuder (2014). Vision and Visual Perception. Archway Publishing. ISBN 978-1-4808-1294-9. Retrieved on January 27, 2016. 
  8. Johnson (February 2019). "Populating the periodic table: Nucleosynthesis of the elements" (in en). Science 363 (6426): 474–478. DOI:10.1126/science.aau9540. ISSN 0036-8075. PMID 30705182. 
  9. Durrer (2008). The Cosmic Microwave Background. Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-84704-9.