Euphrase Kezilahabi

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ
Euphrase Kezilahabi
Mmádu
ụdịekerenwoke Dezie
mba o sịTanzania Dezie
Aha enyereEuphrase Dezie
aha ezinụlọ yaKezilahabi Dezie
Ụbọchị ọmụmụ ya13 Eprel 1944 Dezie
Ebe ọmụmụUkerewe Island Dezie
Ụbọchị ọnwụ ya9 Jenụwarị 2020 Dezie
Ebe ọ nwụrụDar es Salaam Dezie
Ụdị ọnwụeke na-akpata Dezie
ihe kpatara ọnwụdisease Dezie
asụsụ ọ na-asụ, na-ede ma ọ bụ were na-ebinye akaSwahili Dezie
Asụsụ ọ na-edeSwahili Dezie
Ọrụ ọ na-arụodee uri, academic, ode akwukwo ifo Dezie
ụdị ọrụ yaAfrican literature, Swahili Dezie
onye were ọrụUniversity of Botswana Dezie
ebe agụmakwụkwọUniversity of Dar es Salaam, University of Dar es Salaam, University of Wisconsin–Milwaukee Dezie
Ọrụ ama amaRosa Mistika Dezie

Euphrase Kezilahabi (13 Eprel 1944 9 Jenụwarị 2020) bụ onye Tanzania na-ede akwụkwọ akụkọ, na-ede uri, na ọkà mmụta.[1][2] A mụrụ ya na Ukerewe, Tanganyika (nke dị na Tanzania ugbu a), ọ rụrụ ọrụ ikpeazụ na Mahadum Botswana, dịka osote prọfesọ na Ngalaba Asụsụ Africa (nke bụzi Ngalaba Ọdịbendị Africa).

O dere na Swahili, ma kwuo okwu banyere isiokwu ndị dịka 'Aesthetic Ambivalence in Modern Swahili' na 'The Concept of the Hero in African Fiction'.

Ọrụ[dezie | dezie ebe o si]

  • Eziokwu ndị furu efu: Abụ ndị a họọrọ nke Euphrase Kezilahabi (Nsụgharị nke Annmarie Drury) - 2015[3]
  • Mzingile - 1991
  • Nagona - 1990
  • Karibu Ndani - 1988
  • Rosa Mistika - 1988
  • Dunia Uwanja wa Fujo (2007)
  • Kichwamaji (1974)
  • Gamba la Nyoka (2006)
  • Echiche nke dike na akụkọ ifo Africa - 1983
  • Nsụgharị site na Poetry Translation Centre.[4]

Mmetụta[dezie | dezie ebe o si]

  • Vincent R. Ogoti

Edemsibịa[dezie | dezie ebe o si]

  1. Vincent (10 January 2020). Professor Kezilahabi, 'Mayai Waziri Wa Maradhi' writer, is dead. Retrieved on 11 January 2020.
  2. Bio
  3. MSU Press | Stray Truths (en-US). Michigan State University Press. Retrieved on 2020-01-18.
  4. Euphrase Kezilahabi. www.poetrytranslation.org. Retrieved on 2016-03-24.