Falaba Issa Traoré

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ
Falaba Issa Traoré
Mmádu
ụdịekerenwoke Dezie
mba o sịMali Dezie
aha ezinụlọ yaTraoré Dezie
Ụbọchị ọmụmụ ya1930 Dezie
Ebe ọmụmụBougouni Dezie
Ụbọchị ọnwụ ya8 Ọgọọst 2003 Dezie
Ebe ọ nwụrụRabat Dezie
asụsụ ọ na-asụ, na-ede ma ọ bụ were na-ebinye akaFrench language Dezie
Ọrụ ọ na-arụonye nhazi ndu ihe nkiri, omee, onye nhazi ederede, odee ejije Dezie

Falaba Issa Traoré (1930 - August 8, 2003) bụ odee Mali, onye na-eme ihe ọchị, onye na-ede ihe nkiri, na onye nduzi ihe nkiri

A mụrụ ya na Bougouni, Traoré duziri otu ndị na-eme ihe nkiri tupu ọ bụrụ onye nduzi nke ndị na-emepụta ihe nkiri mpaghara nke Bamako n'etiti afọ 1962 na 1968. Site na 1969 ruo 1973, o mepụtara ma duzie ndị otu Yankadi maka akụkọ ọdịnala na nka ihe nkiri.

N'afọ 1973, ọ gara Germany iji mụọ gbasara ntụziaka ihe nkiri. Mgbe ọ laghachiri Mali na 1976 ọ duziri ngalaba ihe nkiri nke Ministry of Sports, Arts, and Culture.

Dị ka onye na-eme ihe ọchị, Traoré rụrụ ọrụ dị ịrịba ama na ihe nkiri nke Kalifa Dienta (A Banna), nke Cheick Oumar Sissoko (Nidiougou Guimba), na nke Boubacar Sidibé (nkwekọrịta mmekọrịta, Sanoudié, na N'Tronkélé). Ọ rụkwara ọrụ dị ka onye nduzi, na-eme ihe nkiri mbụ ya, Juguifolo (First Gleam of Hope), na 1979, na nke ikpeazụ ya, Bamunan (The Sacred Pagne) na 1990. Falaba Issa Traoré bụ onye dere ihe nkiri Soundiata ou l'épopée mandingue na Dah Monzon ou l' épopée Bambara.

N'afọ 1972, Traoré meriri ihe nrite Afrique de Poésie de la Francophonie. Ọ nwụrụ na Rabat, Morocco, na August 8, 2003.

Ihe nkiri[dezie | dezie ebe o si]

  • 1979 Juguifolo (Olileanya Mbụ)
  • 1980 Anbé no don (Anyị niile bụ ndị ikpe mara)
  • 1980 Kiri Kara Watita (Duel on the Cliffs)
  • 1990 Bamunan (Akwụkwọ Nsọ).

Akwụkwọ ọgụgụ[dezie | dezie ebe o si]

  • 1970 Akụkọ na akụkọ nke terroir

Njikọ mpụga[dezie | dezie ebe o si]

Falaba Issa Traoré na IMDb