Federal Government College, Ijanikin

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ
Federal Government College, Ijanikin
ụlọ akwukwọ, secondary school, secondary school
Oge/afọ mmalite1975 Dezie
ederede motoPro Unitate Dezie
mba/obodoNaijiria Dezie
dị na ngalaba nhazi mpagharaLagos Dezie
ebeLagos Dezie
nhazi ọnọdụ6°29′32″N 3°8′6″E Dezie
Akara ekwentị+2349060005987 Dezie
adreesị ozi ịntanetịmailto:info@fgclagos.org.ng Dezie
webụsaịtịhttps://fgclagos.sch.ng/ Dezie
Map

Federal Government College, Ijanikin bụ ụlọ akwụkwọ sekọndrị na-agụkọ akwụkwọ na Ijanikin, Lagos, Naijiria. Ọ bụ Ministri Mmụta nke Federal guzobere ya n'afọ 1975. Echiche nke kọleji a dị na Lagos chepụtara n'uche ndị isi nke Federal Ministry of Education na mbido afọ 1974 mgbe ha chere na ọ dị mkpa inwe otu ụlọ akwụkwọ agụmakwụkwọ maka steeti Lagos dịka ọ dị na steeti iri na abụọ niile nke Federation.

Ọ bụ Ministri Mmụta nke Federal guzobere kọleji ahụ n'ụzọ kwekọrọ na ebumnuche Gọọmentị Federal iji guzobe na steeti ọ bụla nke otu ụlọ akwụkwọ sekọndrị na otu ụlọ akwụkwọ ụmụ nwanyị. Na mbido, kọleji ahụ meghere na ụmụ akwụkwọ otu narị na iri na isii Form One na iri anọ na ise Lower Six na ndị nkuzi iri abuo. Ụmụ akwụkwọ Form One nwere ụmụ nwoke iri isii na anọ na ụmụ nwanyi iri ise na abụọ , ebe ụmụ akwụkwọ Lower Six nwere ụmụ nwoke iri abụọ na anọ na ụmụ nwanyị iri abụọ na otu. E kesara ma ụmụ akwụkwọ na ndị ọrụ n'ụlọ anọ ya bụ: Eagle, Elephant, Peacock na Tiger. Ka ọ na-erule afọ 2005, kọleji ahụ nwere ụmụ akwụkwọ puku abụọ na narị ise na iri asatọ na ise na ndị nkuzi narị anọ na iri itoolu na abụọ na ndị na-abụghị ndị nkuzi. Oge dị n'etiti 1975 na 1980 gosipụtara ihe mgbu na-arịwanye elu site na enweghị ụlọ ọrụ na-adịgide adịgide na nsogbu ndị ọzọ. Na mbụ, ụlọ akwụkwọ ahụ nwere klas na Trade Center nke gọọmentị n'oge ahụ, Yaba mgbe ụmụ akwụkwọ bi n'ụlọ ndị a na-akwụ ụgwọ na Igbobi, Lagos (n'akụkụ ogige Igbobi College). Na mbido oge agụmakwụkwọ 1976 ruo 1977, a na-eme klas n'ime ụlọ klas nwa oge nke e wuru n'ụlọ Lagos State Government College, Ojo, ugbu a ebe Mahadum Lagos State (LASU). N'oge a, ụmụ agbọghọ ahụ biri n'otu ogige ahụ na Ojo, ebe ụmụ nwoke ahụ nọgidere na ụlọ obibi Igbobi, na-eji bọs ụlọ akwụkwọ na-aga ma na-esi na Ojo. A kwụsịrị ndokwa a n'etiti Jenụwarị na Maachị, 1977 n'ihi nnukwu okporo ụzọ na Lagos-Badagry Expressway n'ihi World Black and African Festival of Arts and Culture (FESTAC ̆77), ihe ngosi azụmahịa mba ụwa nke Naịjirịa kwadoro. N'ihi ya, ụlọ akwụkwọ ahụ, tinyere ụlọ ihi ụra nwa agbọghọ ahụ, laghachiri na Yaba Trade Center.

Dị ka akụkụ nke ndokwa nwa oge maka kọleji ahụ, a na-eme Science Practicals (Laboratory) maka ụmụ akwụkwọ isii dị ala na ụmụ akwụkwọ isii na National Technical Teachers College, Lagos n'etiti Ọktoba, 1975 na Eprel, 1977. Malite n'ọnwa Eprel n'afọ 1977, a kwagara ụmụ nwoke ahụ n'ụlọ ọhụrụ dị na Satellite Town, ụlọ obibi e wuru ma jiri ya mee ihe n'oge ihe omume FESTAC gara aga, ebe a kwagara nwa agbọghọ ahụ n'ebe ụlọ ọrụ Lagos State dị na Ojo. A na-eji bọs ebuga ụmụ nwoke kwa ụbọchị site na Satellite Town gaa na klas dị na Ojo. Ọnọdụ a gara n'ihu ruo na ngwụcha Septemba afọ 1980 mgbe ụlọ akwụkwọ ahụ kwagara na ebe ọ na-adịgide adịgide na nke ugbu a na Ijanikin.

Ụlọ akwụkwọ ahụ malitere oge agụmakwụkwọ 1980 ruo 1981 na Ijanikin site na mgbanwe na nchịkwa ụlọ akwụkwọ na usoro ụlọ obibi. Nke mbụ, e kewara ọkwa onye osote onye isi n'ime ọrụ abụọ, ya bụ onye osote onyeisi nchịkwa na onye osote isi nke agụmakwụkwọ. Nke abụọ, a gbasaa ụlọ obibi ụlọ akwụkwọ (nke nwere agba ụlọ kwekọrọ) site na ìgwè anọ mbụ (nke a na-akpọ aha anụmanụ) ruo ìgwè isii (nke a kpọrọ aha ndị mmadụ n'akụkọ ihe mere eme) dị ka ndị a:

Dan-Fodio (Green) - n'oge gara aga Eagle Elkanemi (Brown) - n"oge gara aga Elephant Jaja (Blue) - n-oge gara aga Peacock Macaulay (Purple) Moremi (Yellow) Oduduwa (Red) - n n'oge ochie Tiger

E kewara ụmụ akwụkwọ niile n'ime ụlọ obibi isii a. Ka ụmụ akwụkwọ na ndị ọrụ na-abawanye, na iji mee ka nchịkwa dị irè na arụmọrụ magburu onwe ya dị mfe, e mepụtara ọkwa nke Officer-in-Charge (O / C) Administration na Officer-in -Charge ( O / C) Academic. Iji bulie ịdị irè, e mechara họpụta ndị ọzọ O / CZ n'afọ 1995.

Ụlọ akwụkwọ ahụ anọgidewo na-eme nnukwu ọganihu. Ọnụ ọgụgụ ndị bi n'ụlọ akwụkwọ ahụ n'ihe gbasara ndị ọrụ na ụmụ akwụkwọ amụbaala nke ukwuu. E nweela mmụba na ụlọ ọrụ ndị na-arụ ọrụ na ntinye aka nke ndị nne na nna (PTA). N'ezie, PTA enyewo ọtụtụ ihe maka kọleji, n'etiti ha bụ ụlọ klas, ụlọ oriri na ọṅụṅụ, ụlọ egwuregwu, na olulu mmiri. N'ụzọ agụmakwụkwọ, kọleji ahụ enwetala ọtụtụ ihe nrite, kọlejin ahụ pụtara nke mbụ n'ozuzu n'etiti ọgbọ mbụ nke kọleji dị n'otu nke gọọmentị etiti.

Ndị isi gara aga

Oriakụ A.A Ibukun (Jenụwarị 2011 ruo Febụwarị 2017)

Oriakụ Okebukola (Septemba 2006 ruo Ọgọọst 2011)

Maazị J. A. Owoseye (Jụn 2004 ruo Ọgọọst 2006)

Oriakụ O. O. Fagbayi (Nọvemba 1996 ruo Jụn 2004)

Oriakụ F. S. Robinson (Febrụwarị 1995 ruo Nọvemba 1996)

Oriakụ B. A. Mowoe (Septemba 1991 ruo Febrụwarị 1995)

Oriakụ O. O. Abisogun-Alo (Ọgọọst 1986 ruo Septemba 1991)

Maazị M. B. Ligali (Septemba 1985 ruo Ọgọọst 1986)

Maazị J. O. Abolade (Ọgọọst 1980 ruo Septemba 1985)

Oriakụ A. A. Kafaru (Decemba 1977 ruo Ọgọọst 1980)

Oriakụ T. E. Chukuma - Onye isi ụlọ akwụkwọ (Ọktoba 1975 ruo Disemba 1977)

Dr. Mrs. O.A.U Essien

Edensibia[dezie | dezie ebe o si]

Ewepụtara na https://ig.wikipedia.org/w/index.php?title=Federal_Government_College,_Ijanikin&oldid=123524