Global Implementation Plan to End Violence against Women and Girls

Global Implementation Plan to End Violence against Women and Girls

Nzukọ

Atụmatụ mmejuputa ụwa ọnụ iji kwụsị ime ihe ike megide ụmụ nwanyị na ụmụ agbọghọ bụ ndụmọdụ sitere na nzukọ ndị ọkachamara dị iche iche (EGM) banyere igbochi ime ihe ike megide ụmụ nwanyị na ụmụ agbọghọ. A kpọkọtara nzukọ ahụ dị ka akụkụ nke United Nations Ndị Dị n'Otu na ọnọdụ nke mmemme ọtụtụ afọ nke ụmụ nwanyị maka afọ 2010 rụọ afọ 2014.

"Ihichapụ na igbochi ụdị ime ihe ike niile megide ụmụ nwanyị na ụmụ agbọghọ" bụ isiokwu dị mkpa maka nnọkọ nke iri ise na asaa ya n'afọ 2013 (CSW57).

Ndabere

EGM weere ọnọdụ na Bangkok, Thailand, n'ubochí iri na asaa rụọ ụbọchị iri abụọ n'ọnwa Septemba n'afọ 2012 ma bụrụ nke Ụlọ ọrụ nke United Nations maka ịha nhatanha nwoke na nwanyị na ike nke ụmụ nwanyị (UN Women) haziri, na mmekorita ya na òtù ndị a:

Emblem of the United Nations

• United Nations Economic and Social Commission for Asia and the Pacific (ESCAP);
• United Nations Development Programme (UNDP);
• United Nations Population Fund (UNFPA);
• United Nations Children's Fund (UNICEF); na
• Òtù Ahụ Ike Ụwa (WHO).

Akụkọ nke nzukọ ahụ mepụtara mà gosipụta mkparịta ụka na nyocha nke isi okwu, oghere na ihe ịma aka ndị a chọpụtara na EGM ma gosipụta nchọpụta na aro ndị dị mkpa. Ebumnuche ya bụ iwulite akwụkwọ n'otu n'otu maka nsogbu ụfọdụ ndị ọkachamara nyere tupu nzukọ ahụ, na akwụkwọ ndabere nke onye na-akọ akụkọ kwadebere. O nyere ntinye maka akụkọ nke odeakwụkwọ ukwu na CSW ma gbasaa n'ọtụtụ ebe na nkwadebe maka nnọkọ nke iri ise na asaa nke CSW.

Aro otu narị na isii rụọ otu narị na itoolu nke EGM na-akpọ maka atụmatụ zuru ụwa ọnụ ka a malite site n'afo 2015, iji kwụsị ime ihe ike megide ụmụ nwanyị na ụmụ agbọghọ haziri n'ụzọ ndị a:

Ntuziaka otu narị na itoolu

Atụmatụ mmejuputa iwu zuru ụwa ọnụ iji kwụsị ime ihe ike megide ụmụ nwanyị na ụmụ agbọghọ, nke mba ndị otu kwadoro ma kwado na mmalite ya, ga-ezube:

1. Mee ka mmata zuru ụwa ọnụ banyere ime ihe ike megide ụmụ nwanyị na ụmụ agbọghọ dị ka ihe mberede zuru ụwa ọnụ.
2. Jikọta echiche kachasị mma banyere otu esi aga n'ihu na nkwa siri ike maka ime ihe.
3. Na-eme ka mba ụwa, mpaghara na mba na-eme site n'aka gọọmentị, multilaterals, ụlọ ọrụ onwe ha na ọha mmadụ.
4. Wuru ntọala maka ihe akaebe na usoro mgbochi zuru ụwa ọnụ.
5. Mụbaa ego dịnụ iji kwụsị ime ihe ike megide ụmụ nwanyị na ụmụ agbọghọ.

Aro 111 Mmepe nke atụmatụ ahụ ga-achọ, n'etiti ihe ndị ọzọ:

1. Njirimara nke obere usoro iwu dị mkpa, iwu na mmemme (ụlọ ọrụ) na ọkwa mba nke a pụrụ iduzi mgbalị mgbochi ime ihe ike zuru ụwa ọnụ.
2. Nyocha zuru ezu nke atụmatụ ime ihe dị ugbu a, ihe ngosi, aro, ikpo okwu maka ime ihe, usoro iwu, na aro ndị Kansụl Nchebe, òtù nkwekọrịta UN, ndị na-akọ akụkọ pụrụ iche, na ụlọ ọrụ UN dị iche iche depụtara, iji mechie oghere mmejuputa ma wuo ọkwa ọzọ.
3. Ịmepụta obodo zuru ụwa ọnụ nke ndị isi na-ahụ maka ya.
4. Ịhọpụta usoro nhazi siri ike.
5. Mmepe nke usoro ịza ajụjụ na ihe ngosi iji tụọ mmeghachi omume nke Steeti na iwu, ihe mgbaru ọsọ iwu na nnyefe mmemme achọpụtara na usoro nlekota onwe ya.

United Nations Commission on the Status of Women - nnọkọ iri ise na asaa

Nzukọ nke iri ise na asaa nke United Nations Commission on the Status of Women weere ọnọdụ na ụlọ UN, New York n'etiti ụbọchị anọ na ụbọchị iri na ise n'onwa Machị afọ 2013. Nkwubi okwu ndị a kwekọrịtara site na nnọkọ ahụ kwekọrịtara ihe anọ ndị a:

1. Iwusi mmejuputa iwu na usoro iwu na ịza ajụjụ.
2. Idozi ihe ndị na-akpata ya na ihe ize ndụ iji gbochie ime ihe ike megide ụmụ nwanyị na ụmụ agbọghọ.
3. Ime ka ọrụ dị iche iche, mmemme na nzaghachi maka ime ihe ike megide ụmụ nwanyị na ụmụ agbọghọ.
4. Imeziwanye ntọala ihe akaebe.

Onye isi oche nke UN Women bụ Michelle Bachelet gbara ume ka e mee ngwa ngwa nke Nkwubi okwu nkwekọrịta ahụ na-ekwu, "Ụzọ kachasị mma iji kwanyere nkwa ndị mba ndị otu na Commission ahụ bụ ịrụ ọrụ n'ihe gbasara mmejuputa na ịza ajụjụ. "

Leekwa

• Ndozigharị Nhazi Mmekọahụ
• NGO CSW/NY
• Mkpebi 1325 nke United Nations Security Council
• United Nations International Research and Training Institute for the Advancement of Women
• United Nations Development Fund for Women
• Ikike ụmụ nwanyị
• Nkwupụta banyere iwepụ ịkpa ókè megide ụmụ nwanyị
• Nkwupụta banyere iwepụ ime ihe ike megide ụmụ nwanyị
• Nkwekọrịta maka igbochi na ịlụso ime ihe ike megide ụmụ nwanyị na ime ihe ike n'ụlọ ọgụ
• CEDAW