Green Cross International

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ

  

Green Cross International bụ òtù na-ahụ maka gburugburu ebe obibi nke nwere isi na Geneva, Switzerland, nke onye bụbu onye ndú Soviet bụ Mikhail Gorbachev guzobere na 1993. Taa, òtù ndị otu dị na mba iri atọ. Ebumnuche ya bụ "ịzaghachi ihe ịma aka jikọtara ọnụ nke nchekwa, ịda ogbenye, na mmebi gburugburu ebe obibi iji hụ na ọdịnihu na-adịgide adịgide ma dị nchebe".

Akụkọ ihe mere eme[dezie | dezie ebe o si]

Green Cross International bụ onye bụbu onye ndu Soviet Mikhail Gorbachev tọrọ ntọala na 1993, na-ewulite n'ọrụ nke Nzukọ Ụwa nke 1992 malitere na Rio de Janeiro, Brazil. Na 6 June 1992, Rio Earth Summit ndị nnọchiteanya jụrụ Gorbachev ka o guzobe Green Cross International, na n'otu oge ahụ, Switzerland National Council MP Roland Wiederkehr tọrọ ntọala "World Green Cross", nwere ụdị ebumnuche. Otu abụọ a jikọtara na 1993, ghọrọ Green Cross International, nke ewepụtara na Kyoto, Japan, na 18 Eprel 1993.

Na 1994, Green Cross National Organisation (GCNOs) nke mbụ sonyeere GCI na The Hague, gụnyere Japan, Netherlands, Russian Federation, Switzerland, na United States.

Ọrụ[dezie | dezie ebe o si]

Echiche mbụ ahụ chepụtara otu mba ụwa iji nyere mba ndị nwere nsogbu gburugburu ebe obibi aka.

Ebumnuche nke nzukọ ahụ bụ:[1]

  • "N'ịzaghachi ihe ịma aka nke nchekwa, ịda ogbenye, na mmebi gburugburu ebe obibi iji hụ na ọdịnihu na-adịgide adịgide ma dị nchebe";
  • "Na-akwalite ụkpụrụ iwu, ụkpụrụ omume na omume nke na-ahụ maka mgbanwe ndị dị mkpa na ụkpụrụ, omume, na àgwà nke gọọmentị, ngalaba onwe, na ọha mmadụ, dị mkpa iji zụlite obodo zuru ụwa ọnụ";
  • "Nkwado na mgbochi na ngwọta nke esemokwu ndị na-esite na mmebi gburugburu ebe obibi"; na
  • "Nye enyemaka nye ndị mmetụta gburugburu ebe obibi nke agha, esemokwu na ọdachi ndị mmadụ kpatara".

Mmekọrịta ya na òtù ndị ọzọ[dezie | dezie ebe o si]

Òtù ndị ọzọ nwere njikọ na GCI na mba 30.[2]

GCI nwere ọnọdụ ndị a:[2]

  • Òtù ndụmọdụ maka Kansụl Na-ahụ Maka Akụnụba na Ọha na Eze nke Mba Ndị Dị n'Otu
  • Òtù ndụmọdụ maka UNESCO
  • Òtù na-ekiri ihe na United Nations Framework Convention on Climate Change
  • Òtù na-ekiri ihe na Nzukọ nke Ndị Sụrụ na Nkwekọrịta Mba Ndị Dị n'Otu iji lụso Ọzara ọgụ
  • Nkwado na UN Environment Programme / UN Office for the Coordination of Humanitarian Affairs Environmental Emergencies Section
  • Imekọ ihe ọnụ na UN-HABITAT
  • Imekọ ihe ọnụ na òtù mba ụwa ndị ọzọ

Ihe odide[dezie | dezie ebe o si]

  1. Mission. Green Cross International. Archived from the original on 23 November 2020. Retrieved on 23 January 2021.
  2. 2.0 2.1 History. Green Cross International. Archived from the original on 23 November 2020. Retrieved on 23 January 2021.

Njikọ mpụga[dezie | dezie ebe o si]