Igbesanmwan
Igbesanmwan bụ otu ndị na-akpụ ọdu n'alaeze Benin, obodo Afrịka tupu oge a na-achị obodo dị na Edo steeti, Nigeria ugbu a. Ndị otu Igbesanmwan na-ahụ maka ịrụpụta ihe eji eme ọdụm, gụnyere mkpuchi, achị, mkpara, agụ owuru na akara ndị ọzọ dị iche iche na-egosi ikike ọchịchị na onye ama ama, maka Eze Oba (eze) na ụlọikpe. N'ịgbakwụnye n'ịrụ ọdụ ọdụ ha, ndị Igbesanmwan nwere nkà n'iji ọtụtụ ihe ndị ọzọ arụ ọrụ, dịka osisi, brass na coral. A na-amata ndị otu a dị ka otu n'ime oge ochie na ndị a na-akwanyere ùgwù na Benin, ebe a na-enwe ekele maka ọrụ nka ha maka ịma mma ya na nka nka.
Akụkọ ihe mere eme
[dezie | dezie ebe o si]Amabeghị kpọmkwem mmalite nke otu Igbesanmwan, mana akụkọ ihe mere eme na-egosi na nguzobe ya malitere laa azụ na narị afọ nke 13, n'otu oge mgbe Eweka I hiwere ala eze Benin . [1] Dị ka ọdịnala si kwuo, Eweka I, nwa Oranmiyan, onye eze Yoruba nke si Ile-Ife, na Erimwinde, bụ adaeze si n'alaeze Edo nke Igodomigodo, ketara nkà ịkpụ ọdụ́ n'aka nna ya. Eweka I mechara nye nwa ya nwoke, Ewedo nkà ndị a, onye rịgoro dị ka Oba nke Benin nke abụọ. N'okpuru ọchịchị Ewedo, a họpụtara ndị ikwu na ndị na-eguzosi ike n'ihe ka ha bụrụ ndị na-akpụ ite Igbesanmwan nke mbụ, nyere ha ikike ịrụ ọrụ n'ichepụta ọdụm e kenyere maka ụlọ eze.
N'ime oge ọchịchị Obas nke Benin sochiri ya, ndị otu Igbesanmwan nwere oge ọganiihu. Ndị Obas na-akwado ha nke ọma ma nyekwa ha ọrụ ịwepụta ihe dị iche iche nke ọdụm maka emume na emume. [1] N'ụzọ doro anya, otu Igbesanmwan nwere nnukwu ọrụ n'ime usoro ndọrọ ndọrọ ọchịchị na ọha mmadụ nke ala eze Benin. [3] Ha bụ ndị a na-akwanyere ùgwù nke ndị Uzama (ndị na-achị eze) na oche n'Ogiso (oche ndị okenye). Ndị otu Igbesanmwan sokwa n’azụmahịa na ndọrọndọrọ ọchịchị, na-eso Oba mgbe ọ na-eme njem ma na-enye ndị ọchịchị na ndị ukwu mba ofesi onyinye ọdụ́. [4]
N'afọ 1897, ndị otu Igbesanmwan chere nnukwu nsogbu ihu mgbe ndị Briten wakporo ma kwakọrọ ihe n'alaeze Benin, nke butere mbibi nke ọtụtụ ihe ncheta omenala na akụkọ ihe mere eme. [5] [6] Ndị Briten chịkọkwaara ọtụtụ ihe ọdụ́ n'obí eze, wee na-eresị ha ụlọ ngosi ihe mgbe ochie na ndị na-anakọta ihe n'ụwa niile. [7] [1] N'ụzọ dị mwute, ọtụtụ ndị na-ese ihe n'igbesanmwan tụfuru ndụ ha ma ọ bụ chụpụrụ ha n'oge mbuso agha ahụ, ebe ndị lanarịrị na-alụ ọgụ na mbelata nke nkwado na ibelata ugwu. [2] Amụma ndị ọchịchị na-achị bụ iji kụda ụdị nka ọdịnala na ikwalite agụmakwụkwọ Western na Iso Ụzọ Kraịst mere ka ndị otu Igbesanmwan kwụsị. [1]
Ka o sina dị, ndị otu Igbesanmwan gosipụtara nkwụsi ike, na-eme mgbanwe n'oge mgbanwe. Ụfọdụ ndị na-ese ihe n’igbesanmwan nọgidere na-arụ ọrụ ha, na-ebufe ya n’aka ụmụ ha. [4] Ndị ọzọ tụgharịrị gaa n'ụdị nka ọzọ ma ọ bụ chọọ ọrụ dị iche iche. [3] Otu akụkụ nke ndị na-ese foto Igbesanmwan sonyeere aka na ngagharị nke mba na-akwado maka nnwere onwe nke Naijiria site n'ọchịchị ndị Briten na-achị n'afọ 1960. Mgbe nnwere onwe gasịrị, ụfọdụ ndị na-ese foto Igbesanmwan maliteghachiri njikọ ha na Oba nke Benin eweghachiri wee nweta nkwado site n'aka gọọmentị Naijiria na ụlọ ọrụ omenala. [2]
Art
[dezie | dezie ebe o si]Ndị otu Igbesanmwan bụ ọpụrụiche n'ihe nka ọmiri na-egosipụta akụkụ dị iche iche nke akụkọ ihe mere eme, omenala na okpukperechi nke ala eze Benin. [17] Ha na-akpụ ihe ọdụ́ ọdụ dị iche iche, gụnyere ihe mkpuchi, úkwù, ndị ọrụ, agụ owuru, na ihe ndị ọzọ. [18]
Ihe mkpuchi Ivory nke ndị Igbesanmwan kere na-egosipụtakarị Oba ma ọ bụ nna nna ya, ọkachasị nne ya. A na-eji ihe mkpuchi ndị a eme ihe n'oge emume na emume, gụnyere ememme Igue, nke na-eme ememe ọchịchị Chineke nke Oba. Ha na-ejekwa ozi dị ka ihe nnọchianya nke ikike ọchịchị na nchebe, nke a na-egosipụta mgbe ụfọdụ n'ebe arụsị ma ọ bụ n'ebe ịchụàjà. [19] [20] N'ụzọ doro anya, otu n'ime ihe mkpuchi ọdụm a ma ama bụ nke Queen Idia, nne nke Oba Esigie, bụ onye rụrụ ọrụ dị mkpa na mmeri o meriri nwanne ya na agha obodo nke narị afọ nke 16. [21]
Nka Igbesanmwan na-arụ ọrụ ọdụdụ nke na-egosipụta ihe nkiri sitere na akụkọ ihe mere eme, akụkọ ifo na mbara igwe nke ala eze Benin. [18] A na-edokwa ùkwù ndị a n'elu osisi ma ọ bụ ọla kọpa ma dọba ya n'akụkụ abụọ nke ocheeze Oba ma ọ bụ n'obí ya. Ha na-ejekwa ozi dị ka onyinye ma ọ bụ ụtụ nye ndị ọchịchị ma ọ bụ ndị mmekọ. A na-akpụ akpụ ahụ n'ụzọ dị okirikiri, ebe akụkụ nke ọ bụla na-anọchi anya isiokwu ma ọ bụ akụkọ dị iche. [6]
Mkpara Ivory nke ndị Igbesanmwan kpụrụ na-egosi ike na ugwu Oba. Ndị ọrụ ndị a bụ ndị Oba ma ọ bụ ndị ọrụ ya na-ejide n'oge mmemme ma ọ bụ emume, gụnyere okpueze na olili ozu. Ha nwekwara ike ịbụ ngwá ọrụ ma ọ bụ ngwá agha n'oge agha na udo. [22] A na-eji ụkpụrụ dị iche iche chọọ mkpara ndị ahụ mma, gụnyere anụmanụ, osisi, mmadụ, ma ọ bụ chi. [4]
Agụ Ivory nke ndị Igbesanmwan mere na-anọchi anya ike na obi ike Oba. [15] A na-edokwa agụ ndị a n’elu oche ma ọ bụ n’elu ikpo okwu n’ihu ocheeze Oba ma ọ bụ n’obí ya. [15] Ẹkeme n̄ko ẹda mmọ nte uwa m̀mê uwa nnọ mme abasi m̀mê mme ete ete. [15] A na-eji nlezianya na-akpachapụ anya kpụrụ agụ ndị ahụ, na-egosipụta ntụpọ, afụ ọnụ, mkpịsị aka, na ezé. [6]
Ndị otu Igbesanmwan na-emepụtakwa ihe dị iche iche nke ọdụm na-ejide ọrụ na nkọwa dị iche iche n'ime ala eze Benin. Ndị a gụnyere mpi, mgbịrịgba, combs, ọla aka, pendants, ngaji, igbe, iberibe chess, ngwa egwu, na ndị ọzọ. [6]
Ndị Igbesanmwan na-eji usoro na ụdị dị iche iche na-arụ ọrụ ọdụm ha. Ha na-eji ngwá ọrụ dị ka mma, chịsel, faịlụ, ịkwọ ihe, nkwọ, na ihe ndị ọzọ iji gbutuo, ịkpụzi, ire ụtọ, na-ekpochapụ, na kanye iberibe ọdụm ha. [3] Na mgbakwunye, ha na-eji pigmenti, ịjiji ihe, ọla, beads, shells, feathers, na ihe dị iche iche maka agba, ịchọ mma, ma ọ bụ chọọ ọrụ ọdụ́ ha mma. [6] Ụdị ha na-agụnye eziokwu, abstraction, akara ngosi, na usoro geometric, na-enye ha ohere igosipụta ọhụụ nka na njirimara omenala ha. Ha na-enwetakwa mmụọ sitere na omenala ndị ọzọ, gụnyere Yoruba, Portuguese, Dutch, British, na French, na-emetụta nka ọdụm ha. [6]
Omenala
[dezie | dezie ebe o si]Ndị otu Igbesanmwan na-agụnye ọ bụghị naanị otu nka kamakwa obodo omenala na okpukpere chi nwere omenala, ụkpụrụ, nkwenye na omume nke na-emetụta ụzọ ndụ na echiche ha. Ụfọdụ akụkụ ndị a gụnyere:
Ezinụlọ
[dezie | dezie ebe o si]Ndị Igbesanmwan na-akwanyere ndị nna nna ha ugwu nke ukwuu, na-ekwu na ha si malite nka ịsụ ọdụ́ ha na nlekọta ndị otu ha. Ha na-asọpụrụ ndị nna nna ha site n'ememe, àjà, na idebe ihe ndekọ usoro ọmụmụ. Na mgbakwunye, ha na-emepụta ihe ọdụm na-egosi ma ọ bụ na-echeta ndị nna nna ha, dị ka ihe mkpuchi ma ọ bụ mkpara. Ndị Igbesanmwan kwenyere na ndị nna nna ha nwere ikike inye ngozi ma ọ bụ nkọcha dabere n'omume na omume ha. [4]
Ime mmụọ
[dezie | dezie ebe o si]Ndị Igbesanmwan nwere nkwenye na ike ime mmụọ dị iche iche na-emetụta ndụ ha na ọrụ aka ha. [14] Ha na-asọpụrụ Olokun, chi nke oke osimiri na onye na-elekọta ndị na-ese ọdụm. [24] Ha na-egosikwa na ha na-efe chi ndị ọzọ na chi nwaanyị ndị ọzọ, gụnyere Osanobua, bụ́ Onye kere ihe niile; Ogun, chi nke ígwè na agha; Orunmila, Chi amamihe na afa; Oshun, chi-nsọ ima-nma; na Esu, bú onye-aghughọ na onye-ozi. Ọzọkwa, ha na-ekweta mmetụta mmụọ okike, bụ́ nke gụnyere osisi, osimiri, ugwu, na anụmanụ.
Emume
[dezie | dezie ebe o si]Ndị Igbesanmwan na-eme emume dị iche iche iji nweta njikọ na mpaghara ime mmụọ ma chọọ ihu ọma ya. Ememe ndị a gụnyere ihe omume dị ka ekpere, ibu ọnụ, ime ka ọ dị ọcha, ịchụ àjà, ịgụ abụ, ịgba egwú, na ịbụ abụ. Ndị Igbesanmwan na-eme emume ndị a tupu ha akpụ ihe ọdụ́, n’oge na mgbe ha kpụchara ihe. Na mgbakwunye, a na-eme emume n'oge ihe omume ndụ dị ịrịba ama ma ọ bụ oge metụtara guild, gụnyere ọmụmụ, ọnwụ, mmalite, nkwalite, mmemme, ma ọ bụ oge esemokwu. [4]
Akara
[dezie | dezie ebe o si]Ndị Igbesanmwan na-eji akara ngosi dị iche iche gosi njirimara na ụkpụrụ ha. A na-ejikọta akara ndị a n'ime ihe ọdụm ha iji zie ndị na-ekiri ma ọ bụ ndị ọrụ ozi. [25] Ha na-ejikwa akara n'ahụ ma ọ bụ uwe ha gosi ọkwa ha ma ọ bụ njikọ ha. Ụfọdụ akara ngosi ndị Igbesanmwan na-eji bụ:
- Agụ: N'ịkọwa ike, obi ike, ndị eze na ndị isi, ndị Igbesanmwan na-akpụ agụ owuru maka Oba ma ọ bụ dị ka ihe nnọchianya nke ike na ugwu ha. [4]
- Agụ iyi: Nke a na-egosipụta amamihe, aghụghọ, ime mgbanwe na ndụ, na-egosipụta ọgụgụ isi na nkwụsi ike nke Igbesanmwan. Ọ bụ ha na-emepụta agụ iyi Ivory ma ọ bụ ka ndị ọzọ gosi àgwà ndị a. [15]
- Agwo: Akara nke ọmụmụ, mmeghari ohuru, mgbanwe na mgbanwe, Igbesanmwan na-akpụ agwọ ọdụ́ iji gosi ihe okike na ihe ọhụrụ. [14]
- Nnụnụ: Na-anọchi anya nnwere onwe, ijegharị, ime mmụọ, na ịdị nsọ, nnụnụ ọdụ́ ndị Igbesanmwan rụrụ na-egosipụta nnwere onwe na njikọ mmụọ. [15]
Ihe nketa
[dezie | dezie ebe o si]Ndị otu Igbesanmwan emetụtala akụkọ ihe mere eme na omenala obodo Benin na karịa. [1] Ha ekerewo òkè dị ukwuu n'ịzụlite na ichekwa ihe nketa nka na njirimara nke ala eze Benin. [1] A na-amata nka ọdụm ha n'ọtụtụ ebe maka ịdị mma ya, ụdị dị iche iche, mmalite ya na ọkaibe, na-eme ka ọ bụrụ ihe atụ ama ama nke nka ndị Africa. [1] Omenala nka nka ahapụkwala akara ya wee jee ozi dị ka isi iyi mkpali maka ndị nka na omenala ndị ọzọ, gụnyere Yoruba, Portuguese, Dutch, British na French. Tụkwasị na nke ahụ, ndị ọkà mmụta, ndị na-anakọta ihe, ebe ngosi ihe mgbe ochie, na ndị njem nleta si gburugburu ụwa enwewo mmasị na nkà ọdụm ha ma nwee mmasị na ya. [1]
Ndị otu Igbesanmwan nyekwara aka n'ịkwalite na ichekwa omenala na akụkọ ihe mere eme nke ala eze Benin. [26] Site n’ise nka ọmiri ha, ha edepụtala ma kọsaa akụkọ ihe mere eme, akụkọ ifo, mmụta mbara igwe, na ụkpụrụ nke alaeze Benin. Ha akwadola omenala, emume, nkwenye na omume ndị a site na nhazi otu ha na ụkpụrụ omume ha. Ọzọkwa, ha akwadola mbọ iji weghachi na ịtụteghachi ihe ndị bụ isi nke usoro ndọrọ ndọrọ ọchịchị na nke ọha mmadụ nke ala eze Benin, dị ka Oba, Uzama, na Ogiso .
Ndị otu Igbesanmwan ezutela ma merie ihe ịma aka dị iche iche na mgbanwe na gburugburu ebe obibi ha na ọnọdụ ha. [27] Ha eguzogidewo ọchịchị colonial, alaeze ukwu, ịgba ohu, agha, ịkwakọrọ ihe, nrigbu, na ịkpa ókè. [22] Iji mee mgbanwe maka ihe na-agbanwe agbanwe, ahịa, ndị na-ege ntị, na mmasị ha, ha ewepụtala nka ọdụm ha. [20] Ha agbasakwala mmepụta nka ha dị iche iche wee nyochaa ụdị nka na ọrụ ndị ọzọ.
Taa, ndị otu Igbesanmwan ka na-arụ ọrụ mana akụ na ụba ha adaala. [27] Ha na-aga n'ihu na-eme ihe ma na-enyefe ụmụ ha na ndị na-amụ ọrụ nkà ha n'ịkpụ ọdụ́. [4] A ka na-emepụta ma gosipụta nka ọdụm ha maka ebumnuche na mmemme dị iche iche.
Ntụaka
[dezie | dezie ebe o si]Nkọwapụta
[dezie | dezie ebe o si]- ↑ 1.0 1.1 1.2 1.3 1.4 1.5 1.6 Benin Art: Patrons, Artists and Current Controversies (article). Khan Academy (11 October 2023). Retrieved on 11 October 2023. Kpọpụta njehie: Invalid
<ref>tag; name "Khan Academy 2023 u444" defined multiple times with different content - ↑ 2.0 2.1 Faith (20 July 2021). Benin bronze casters protest over ownership of stolen artefacts. Tribune Online. Retrieved on 11 October 2023. Kpọpụta njehie: Invalid
<ref>tag; name "Faith 2021 l053" defined multiple times with different content - ↑ 3.0 3.1 Ethnic and tourist arts : cultural expressions from the fourth world : Graburn, Nelson H.H : Free Download, Borrow, and Streaming : Internet Archive. Internet Archive (25 March 2023). Retrieved on 13 October 2023.
- ↑ 4.0 4.1 4.2 Nigeria (20 February 2022). 125 years after invasion of Benin, Okpa, Uhunilao return. The Guardian Nigeria News – Nigeria and World News. Retrieved on 11 October 2023. Kpọpụta njehie: Invalid
<ref>tag; name "Nigeria 2022 e589" defined multiple times with different content
Akwụkwọ akụkọ
[dezie | dezie ebe o si]