Jump to content

Ihe ize ndụ sitere n'okike

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ
Mgbukpọ ọhịa na steeti Maranhão, Brazil, na July 2016

Ihe ize ndụ ma ọ bụ ihe ize ndụ bụ ihe izen a nchekwa na njikwa ihe ize ndụ nke ,mfu nke akụ okike. Ha nwere ike i chere ma ọ bụ akụ na-ahụ site na i nwa ọrụ kpọmkwem ma ọ bụ site na imegide mmadụ n'ụzọ na-adịghị mma n'ụzọ nke na-ahụ ihe ize ndụ ahuhu. Mfu nke ekere ike inye aka n'ihe ize ndụ nke usoro ọkọlọtọ, n'ihi na akụ na ọrụ okike, dị ka ikuku dị ọcha, mmiri dị ọcha, ala na-eme nri, ihu igwe kwụsiri ike, na-enye ihe ndị dị mkpa nke ọha mmadụ na-adabere na ha maka ọrụ ha. Otu ihe atụ bụ ịhụnanya n'ebe. Ọ bụ ihe na-akpata ihe ize ndụ maka ngalaba ndị nwere ike ma ọ bụ ihe na oke isi njirimara.

Ihe Nlereanya nke Mmetụta[dezie | dezie ebe o si]

  • Ihe ize ndụ nwere ike ike iwu na iwu aka ụmụaka. N'ihi ya, na nzaghachi maka ihe ize ndụ ndị a, ụfọdụ ngalaba nke akụ na-enwe ikike ikike ezi na uru akụ ma ọ bụ ihe mere dị elu nke ịzụrụ maka ụlọ ọrụ ndị na-akpata ihe na-emepụta na okike. apeere, n'afọ 2018, onye isi ala Indonesia , ebe awụ maka ndị dị mkpa na ala peat maka ọrụ iji ala eme ihe dị ka ubi nkwụ na igbu osisi, nke a mekwara ka ọ nke na-adịgide adịgide na 2019. A na-atụ anya na oge ntụtụ ahụ ga-abụ uto akụ na-ahụ Indonesia ma na-egosi ngozi akụ ndị ọzọ dị ka nnukwu mmufu mba (GNE) na iche. A na-atụ anya na Sumatra, mpaghara mgbasa ozi ọkpọ n'Indonesia, ga-emetụta ya nke ukwuu, na-ebu mgbasa na ọ ga- agbanwe -2% site na GDP ya site na 2030. Ka ndị na-azụ na-ahajị na-emeghachi omume na ihe ize ndụ okike, na-eduga n'inweta na ihe,Mịbe / ọrụ, ọzọ na ụdị ngwaọrụ na-ahụ ma nwee ike ịhụghasị ndị guzosiri ike. apeere, anụ na azụ ndị ọzọ, asị protein aka, ga-ihe anya ihe anụ. Mkpa makaEhi ga-Bebetalite site na 70% ka ọ na-erule 2030, na site na 80-90% ka ọ na na-erula 2035, na ihe omume ụmụaka $ 100 ndụ maka ndị na-ahụ anụ na ụzọ ụzọ ha ha. . Ndị ejija, ndị ọrụ, na ọha na eze ga-eme ka ọtụtụ ụlọ ọrụ na-aza asị maka mbelata ọ blla nke isi obodo ma ọ bụ mfu dị iche iche ma gbaa ha akwụkwọ maka mfu dị otú ahụ. Mgbanwe ndị a naiche nchekwa na eze nwere ike iketa ọnụta aha dị ala, mfu nke ndị na-ahụhụ na uru ma ọ bụ onye ọzọ na-egosi ịnshọransị (n'ihe gbasara ikpe). Omume a nke mmata ọha na eze na ike, okike na-arị elu. apeere, n'afọ 2010, GreenPeace na-egosi akara akara KitKat nke Nestlé iji mee ka a mara njikọ, nkwụ nke akara ahụ site na oké mmiri mmiri Indonesia. Akụrụngwa Nestlé mechara jiri 4 beta.

Hụkwa[dezie | dezie ebe o si]

  • Nchịkwa nsogbu
  • Ihe ize ndụ sitere n'okike na ọdachi sitere n' okike
  • Ihe ndị na-egosi ihe ize ndụ
  • Ngwá ọrụ nchịkwa ihe ize ndụ
  • Nkọwapụta ihe ize ndụ ego
  • Ihe ize ndụ nke mba
  • Ihe ize ndụ nlereanya
  • Ihe ize ndụ ndọrọ ndọrọ ọchịchị
  • Ihe ize ndụ nke ọnụ ahịa
  • Ihe ize ndụ omume
  • Ihe ize ndụ a ma ama

Ihe odide[dezie | dezie ebe o si]