Incwala
Incwala ( ) bụ isi emume eze na ala eze Eswatini.[1][2] Nke a bụ mmemme mba na-eme n'oge okpomọkụ solstice.[3] Onye isi na-eso na incwala bụ Eze Eswatini; mgbe enweghị eze ọ dịghị incwala.[4] Incwala na-ewere ọnọdụ n'ime oge ihe dị ka otu ọnwa, malite na obere incwala, incwala lencane, na-ejedebe na nnukwu incwala, incwala lenkhulu. Ọtụtụ ihe omume—dị ka lusekwane, kuhlamahlama, na umdvutjulwa—ka akara ihe omume dị mkpa nke ọdịnala ochie a..
Ndị isi sonyere
[dezie | dezie ebe o si]Ndị ụkọchukwu mba a maara dị ka Bemanti (ndị mmiri), ma ọ bụ Belwandle (ndị oké osimiri), na-achịkwa ememe incwala [1] n'ihi na ha na-enweta mmiri osimiri na mmiri oké osimiri iji mee ka Eze sie ike. Onye ndú nke ndị ikom a bụ onye isi nke ezinụlọ Ndwandwe nke ndị ikwu nwoke ndị ọzọ na-enyere aka. Onye ndu ọzọ bụ onye ezinụlọ Ndwandwe si n'obodo Elwandle. Ndị ikom a na-aga na-enweta mmiri na ahịhịa n'osimiri na oké osimiri nke mba ahụ.
Ndị ọzọ dị mkpa bụ tinsila (ụmụnne ụkwụ aka nke eze), na ị insila aka, ndị na-ekpuchi Eze n'oge niile. N'aka nke ọzọ, ndị isi na ndị isi nketa na-ahụ ndị mgbasa ozi (Dlamini) gosiri enwe chiri anya na ya. Otú ọ dị, ndị isi ntọala, mana ha ike ike n'ebe nsõ n'oge dị mkpa nke emee ahụ. Ụfọdụ ndị isi, ndị ọzọ na-alụ Dlamini, nwere ike ọ Fast aga incwala n'ihi na ha dị ike nke na-eji ha nwere ike ịlụso nke Eze ogụ ma merụọ ya ahụ. Site na mwepu ha, ha na-anabata hel elu nke Dlamini, ma teere onwe ha n'ememe obodo ha. Otú ọ dị, ụfọdụ n'ime ndị ha na-esote ga-aga. N’ikpeazụ, ndị agha, ɔkwa na faịlụ nke mba ahụ [nkọwapụta dị mkpa] na-ekere òkè dị mkpa n’ememe ọha na eze ma na-ekewa n’ogige ndị agha dị n’isi obodo maka oge Incwala. Ọnọdụ na faịlụ nke mba ahụ, ihe ka ọtụtụ n'ime ndị àmà, na-ahụ n'anya ndị isi ha ma ọ bụ onye anya ya na-edu. Ha na-azụ ndị.
Ọrụ nke ịhazi emume ahụ dum, ịhụ na a na-eme ya n'ụbọchị ziri ezi, ịkwadebe arịa, inye ihe ndị dị mkpa, na ịgwa mba ahụ na-adabere na ndị gọvanọ nke obodo ndị eze, na ịhazi maka ihe nkiri ọ bụla bụ nke ndị ọrụ regimental.
Ihe omume
[dezie | dezie ebe o si]Bemanti
[dezie | dezie ebe o si]N'oge mbụ, ndị Bemanti ji arịa dị nsò gaa n'oké osimiri, obere ndịda Maputo na Mozambique dị nso, na otu ọzọ, gaa n'osimiri Lusutfu, Komanzi, na Mbuluzi. Ọpụpụ ahụ bụ oge oriri. Mgbe ndị Bemanti zutere onye Swazi ọ blla na njem ahụ, ha na-amamịra (kuhlamahlama) ala ma na-ọbara biya ọ gbapụrụ ha mmanya. mmetụta dị ahụ mfe: mmetụta ike inye pin, mgbaaka, obere ike ego, ma ọ bụ ihe ndị ọzọ na-ahụ isi nke na- ekere onye ahụ aka. Omume ọ ALA nke ibeiso dị oke egwu, dị ka okpu ọhụrụ ma ọ bụ jaket, nkwado akwado ya. Ọ bụrụ na nwere nwoke obere ihe ya, ọ ike iwetara ike maka egwu mbụ. Ebe ọ bala ha gara, a na-eji mmetụta dị ukwuu mesoo ndị Bemanti. N'arọ ọla ha na-ehi Ụra, a na-egbu anụ ma kee ọdụ ya gburugburu arịa ahụ. Nye ndị Swazi bi na mpaghara ndị dị iche iche, ike ha bụ ihe ama na Incwala dị nso, ndị isi na-enye aka ego ma hụ na ndị Bemanti na-enweta nnukwu efere biya ebe ọ bụ na ha na-achọsi ike inyere aka ' kwado ọrụ ndị eze'.
N'ihe omume a, ndị Bemanti bịara na Ludzidzini, isi obodo Royal. Eze na Bemanti zutere n'ihe ehi. A na- mgbanwe biya iche maka ha ejide n'ogige nne eze na n'iche echiche (sigodlo), ha na-ewegara ya ndị isi. Ndị agha nọ n'ebe ahụ na-eyi uwe ọkara Incwala, uwe mara mma nke ọdụ ụgbọ mmiri na-anọdụ site n'ubu ruo n'úkwù, a na-eke ọdụ na-agafe agafe n'aka nri, ábụ́bà ọcha na-ezo. ábụ́tụ̀ ojii na-mihu na ntutu ha, ihe ngosi ha bụ akpụkpọ agụ owuru. Uwe yiri uwe agha, mana na Incwala, ụmụ nwoke nwere ike iji mkpara ozi (imizaca, umzaca otu) kama ube na mkpara (ọ bụ ebe na a na-ezobe ha mgbe ụfọdụ n'azụ ọta ha). Ihe a maka ngwá agha dị ize ndụ bụ iji chebe nke ogidi nwere ike ikike, ebe ọ bụ na obi ụtọ dị elu. Ndị agha gara aga ji esi na-abụ abụ mbụ n'ime abụ ndị dị nsso a mara ka 'abụ aka'."Ndị inyom na-amụ site n'ọnụ ụzọ dị n'elu ụlọ ehi iji sonye n'ịbụ abụ na ịgba. Ndị Juan Eze na-eso ụzọ nke ndị okenye n'ahịrị ihu n'ihu ndị agha Nwanyị na ndị na-ejere ya ozi na ndị ozi nke Eze ahụ die anwụ na-abụkwa Imigubho na n'ọnụ ndị ọzọ na isi obodo ma ọ bụ ebe obibi nke ndị isi. A na-eji abụ nke Incaba kancofula bụ ukwe mba nke ndị Swazi mara njedebe n'ebe obibi ndị eze dị iche iche na imiphakatsi gburugburu mba ahụ ebe a na-abụ abụ incwala.
lusekwane na-egosi nke nnukwu incwala. Nke a bụ ebe ụmụ na-ewere lusekwane, osisi dị nsso. Lusekwane bụ ụdị osisi akasia nke na-eto obere n'ebe ole na ole na Eswatini na nso mmiri mmiri. Ọ na-eto ma na-esite n'otu ebe ahụ (ogige eze Egundvwini dị nso na Ugwu Bulunga) ma na-egbutu ọtụtụ maka emume ahụ. Ọ bụ ndị eze dị ọcha nwere ike lusekwane. N'ezie, ndị Swazi na-ekwu na e mere osisi ahụ n'ụzọ doro anya iji mee ka a mata akwụkwọ dị n'etiti 'ihe na- ọcha' na 'ihe dị ọcha'; mod dị na-eme n'etiti ụmụ nwoke "ndị ejiri ike ha mee ihe n'amụma ma ọ bụ nwee ike na ụmụ anụmanụ di na ndị nchọpụta, ọ bụ ihe na ha nwere ike, ihe ka ekiri ọ ira dị ime" . A na-eji osisi ndị dị nsso ewu mmiri dị nsò maka ihe omume bụ isi nke arọ. A na-ebipụ lusekwane, n'ahụ n'ihu ụnwanyị ma egwuregwu ya n'ụtụ n'isi obodo eze. Mgbe ndị agha na-eto eto lọtara, ha na-anakọta imbondvo, akwụkwọ osisi na-eto n-maka isi obodo. A na-eji lusekwane na imbondvo dị n'ala wuo dị nssọ (inhlambelo). egwu a bụ nke a na-ama site na ogụ nke ehi a na-akpọ ''umdvutjulwa''. A siri ejide anụ ahụ ahụ n'aka ndị iro buuru osisi ahụ dị nsso. Ndị kansụl na-akọ ya na anụ ndị́ ndị ọzọ iji mee ka ọ dị mfe, site n'ọnụ ụzọ dị warara nke inhlambelo, anụmanụ ndị ọzọ niile na-eche mgbe ole na ole free. 'Ndị dị ọcha' na-eje n'aka siri ike, dị isi ike ka umdvutshulwa na-ihe ma jiri aka ha siri ike na-eti ya ihe. Iji aka tụba ehi bụ mkpụrụ nke ike na nke foto ọcha.
Na-esote lusekwane, bụ nnukwu ụbọchị ebe a na-eme akara ngwụcha afọ. N'ụbọchị a, Eze ahụ na-apụta n'ebube ya niile, a na-egosikwa àgwà ịhụnanya na ịkpọasị nke ụmụnne ya na ndị na-enweghị njikọ ya na ibe ya. Naanị abụ incwala dị nsọ ka a na-abụ n'ụbọchị a. A na-anụ abụ abụọ n'otu oge, abụ lullaby nke ụmụ nwoke ka ha na-akwọ incwambo (akụkụ nke umdvutjulwa) n'ime inhlambelo na abụ ịkpọasị site n'aka ụmụ nwoke na ụmụ nwanyị. Ka ọ dị ugbu a, o siri ike ịta (luma) ihe kachasị ike n'ime oge ọhụrụ na mgbe nke ahụ gasịrị, ndị ya nwere ike ime 'mkpụrụ osisi mbụ' nke ha. N'ụbọchị a ọ bụ Silo, ihe e kere eke na-enweghị aha, anụ ọhịa nke akụkọ ifo. Ụbọchị na-esote bụ ụbọchị kubhacisa. E nwere ihe mgbochi na ihe ndị mmadụ nwere ike ime n'ụbọchị a, Eze na-anọkwa na nzuzo n'ogige dị nsọ. Ndị agha ahụ enweghị ike imekọrịta aka, ma ọ bụ tinye aka na mmekọahụ. Eze nwere ike ịhụ naanị ndị inyom na-eme ememe. Ụbọchị ikpeazụ nke incwala bụ ụbọchị nke ime ka ọ dị ọcha ebe a na-ere ihe niile na-adịghịzi mkpa ọkụ. N'etiti ndị a bụ ihe fọdụrụ na undvutjulwa, gourd nke afọ gara aga (luselwa), arịa na ụtụ nke Bemanti chịkọtara n'oge kuhlamahlama. Ndị agha na ụmụ nwanyị na-abanye n'ụmụ ehi ma na-abụ abụ ma na-agba egwu naanị imigubho ka abụ niile nke incwala mechiri ugbu a. Ka ndị mmadụ na-agba egwú, ha 'maara' na mmiri ozuzo ga-ada iji gbanyụọ ọkụ ahụ. N'agbanyeghị etu oké ifufe ahụ siri sie ike, ndị mmadụ anaghị achọ ebe mgbaba, ruo mgbe, mmiri ruru ọkpụkpụ, ha mechara mechie arụmọrụ ahụ na Incaba kancofula. Ụbọchị ikpeazụ nke Incwala na-ejedebe na oriri na ọṅụṅụ.
A ka ga-eme ozi ikpeazụ maka ndị ọchịchị - ịgha ahịhịa n'ubi. N'isi ụtụtụ echi ya, ndị agha na-achịkọta n'ime ehi, na-abụ abụ ndị nkịtị, ma na-aga n'ubi ọka kachasị ukwuu nke Queen Mother. Ọ na-ewe ụbọchị ole na ole iji kpochapụ ha, mgbe ahụ, ndị agha ji nwayọọ nwayọọ laghachi na mpaghara ha. Ndị agha eze na-adịgide adịgide na-aga n'ogige Eze ma, mgbe ha kpochapụrụ ha, na-arụkarị ọrụ n'ogbe nke ndị eze nwanyị. N'ime mba ahụ, ndị agha obodo na-ejere ndị isi obodo ha ozi, na-egosipụta usoro nke ọrụ ha na usoro nke ọha mmadụ ha. N'ebe niile, tupu ndị mmadụ eri nri ha, ndị isi na-agbaso omenala na-anakọta ndị otu ha ma na-ekere òkè n'ihe ọkụkụ nke oge ọhụrụ; ndị isi ndị dị mkpa iji ghara ịga Incwala nke eze nwere emume dị mgbagwoju anya karịa ndị nkịtị banyere ha.
Ịdị n'otu nke ìgwè
[dezie | dezie ebe o si]Incwala na-arụ ọrụ dị ka ụzọ isi mepụta ịdị n'otu otu na ọha mmadụ Swazi. Eze Sobhuza nke Abụọ dere na ndị agha na-agba egwu ma na-abụ abụ na Incwala ma ha na-eche na ha bụ otu, yabụ ha anaghị alụ ọgụ.[2] A maara mmetụta a dị ka "mfu ókèala", na-eme ka onye ọ bụla banye n'ime mmiri ahụ.
Ihe odide
[dezie | dezie ebe o si]- ↑ Incwala Festival Explained | The Eswatini Incwala Annual Festival Explained (en-za). Swaziland News Online (26 December 2022). Retrieved on 2023-01-08.
- ↑ McNeill (1995). Keeping together in time : dance and drill in human history. Cambridge, Mass.: Harvard University Press, 8. ISBN 0674502299.