Isi obodo na-ese n'elu mmiri
Isi obodo na-ese n'elu mmiri
Isi obodo na-ese n'elu mmiri na-egosi ego na-ekesa na akụ nke enwere ike iji mee ihe maka ọtụtụ ebumnuche. [1] Ya mere ọ na-emegide "isi obodo dara", nke enwere ike iji naanị otu ebumnuche (dịka ọmụmaatụ, mineshaft). [1]
Ọ na-agụnye ihe na ihe ndị dị na ya, na-enye mgbe niile na-arụ ọrụ nke mmepụta ihe niile; ego eji eme ihe maka azụmahịa, ụgwọ ọrụ na ụgwọ ọnwa; ngwaahịa na njem njem, ma ọ bụ na usoro nke ịchekwa na atụmanya nke emesịa tinye n'ọrụ maka nzube a; na isi obodo na-arụ ọrụ; karịa nke edobere ka uru na-adịgide adịgide.
Edensibia[dezie | dezie ebe o si]
ihe maka azụmahịa, ụgwọ ọrụ na ụgwọ ọ
- ↑ 1.0 1.1 N. B. Ghodke (1985). Encyclopaedic Dictionary of Economics - Volume 1.