Jump to content

Ismaël Diadié Haïdara

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ

 

Ismaël Diadié Haïdara, nke a makwaara dị ka Ismaël Qutti, bụ onye Malian na-ede uri, onye ode akwụkwọ, na onye na-agụ akwụkwọ bụ onye tọrọ ntọala ọba akwụkwọ odide Fondo Kati na Timbuktu, Mali.

Akụkọ ndụ

[dezie | dezie ebe o si]

A mụrụ Haïdara na March 1957 na Bajindé, mpaghara Tombouctou, French Sudan. Ọ sitere na onye ọkọ akụkọ ihe mere eme Timbuktu a ma ama Mahmud Kati, onye dere akụkọ Tarikh al-fattash nke Alaeze Ukwu Songhai.[1] N'okwu nke ya, a chụpụrụ Haïdara na ụlọ akwụkwọ Tin-A-Ten Nomade maka ịfefe ule na-ebuga ya na klas nke isii gaa na klas nke asaa. Ọ nwetara diplọma ya na 1972 na mbọ ya nke atọ nke ịga akwụkwọ.[2] Haïdara dere amaokwu mbụ nke uri mgbe ọ dị afọ 20, ghọrọ onye otu òtù ndị edemede nke Mali na ndị Artists' Union of Mali. [1]

Haïdara gụsịrị akwụkwọ na National Institute of Arts na Bamako na-eme ihe na Dramatic Arts. Mgbe ọ gụsịrị akwụkwọ na Bamako, ọ rụrụ ọrụ na Ahmed Baba Institute na Timbuku. Mgbe ọ na-arụ ọrụ n'ebe ahụ, ọ chọpụtara na agbụrụ ya na Mahmud Kati, na nna ya bụ onye Haïdara nakweere nna ya, ya mere aha ahụ.[3] Site n'ịgba ndị okenye nọ na Timbuktu na gburugburu ya ajụjụ ọnụ, Haïdara chọpụtara na e zoro ihe nketa ya nke ndị Juu n'egwu mkpagbu.[3][4] Na nzaghachi, Haïdara kere ntọala Zakhor na 1993, nke pụtara ncheta, na Timbuktu Association for Friendship with the Jewish World, nke sitere na ụmụ ndị Juu Malian ma raara onwe ya nye nyocha akụkọ ihe mere eme ndị Juu nke Mali.. [2][3]

Haïdara guzobere ọbá akwụkwọ akwụkwọ akwụkwọ nke Fondo Kati na Timbuktu, ya na nwunye ya edepụtara ihe dị ka 13,000 nke ihe odide ezinụlọ ya.[4][5][6] Zakhor gbasara n'oge Agha Mali mgbe Ọdịda nke Timbuktu gasịrị, mgbe Ansar Dine na Al-Qaeda na Islamic Maghreb weghaara obodo ahụ.[5] Haidara na nchịkọta ya lanarịrị ọkụ nke ihe odide ndị Alakụba duziri; ya na nwunye ya zoro akwụkwọ ndị ahụ n'etiti uwe ma bubata ọtụtụ ihe odide ndị ahụ n"ebe ndịda.[7] Haidara gbagara Spain mgbe ọdịda ahụ gasịrị, wee gaa n'ihu n'ọrụ ya na-edepụta ihe odide.[8]

Ebem si dee

[dezie | dezie ebe o si]
  1. Portrait of Ismael Diadie Haidara. Afribone (August 24, 2011). Retrieved on April 18, 2024.
  2. Mali Virtual Jewish History Tour. www.jewishvirtuallibrary.org. Retrieved on 2024-04-18.
  3. Zakhor. www.jewishvirtuallibrary.org. Retrieved on 2024-04-18.
  4. Ismael Diadié Haïdara catalogues some of the thousands of ancient manuscripts in his family's private manuscript library, the Kati Foundation. Library of Congress, Washington, D.C. 20540 USA. Retrieved on 2024-04-18.
  5. 5.0 5.1 After Islamist Threat Repelled, Spotlight Hits 'Jews' of Fabled Timbuktu (en). The Forward (2013-02-22). Retrieved on 2024-04-18.
  6. Fall 2004, Northwestern Magazine. www.northwestern.edu. Retrieved on 2024-04-18.
  7. "Old Families Keep the Secret of Timbuktu's Manuscripts", Naharnet, 2 March 2013. Retrieved on 2024-04-18.
  8. Fondo Kati. University of Cape Town. Retrieved on April 18, 2024.