Jump to content

Iwu Ọhịa

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ

 

Iwu oke ọhịa na-achịkwa ihe omume n'ala ọhịa ahapụtara, nke na-emekarị n'ihe gbasara nlekọta ọhịa na iwepụta osisi. Iwu oke ohia n'ozuzu na-agbaso iwu nlekọta maka akụrụngwa ohia ọha, dị ka ọtụtụ ojiji na mkpụrụ na-adịgide adịgide. A na-ekewa nlekọta ọhịa n'etiti njikwa onwe na nke ọha, na oke ọhịa bụ ihe onwunwe nke Steeti. A na-ewerezi iwu oke ọhịa dịka ihe gbasara mba ụwa.

Ndị ụlọ ọrụ gọọmentị na-ahụ maka ịhazi na itinye iwu oke ọhịa na ala ọhịa ọha, ma nwee ike itinye aka n'ịkwakọba oke ọhịa, nhazi na nchekwa, na ilekọta ire osisi. Iwu oke ọhịa dabere na ọnọdụ mmekọrịta ọha na eze na akụ na ụba nke mpaghara ebe etinyere ya. Mmepe nke nlekọta ọhịa nke sayensị gbadoro ụkwụ na nleba anya nkesa na oke osisi n'otu ngwugwu, igbutu osisi n'usoro, na edochi ha site na ọkọlọtọ, nke ejiri nlezianya kwekọọ n'ahịrị nke ubi ọdịnala nke enwere ike iwepụta n'oge ịtọ. ugboro.

Ebumnuche[dezie | dezie ebe o si]

Ebum n’obi iwu gbasara oke ohia iji kpuchido akụrụngwa na igbochi mkpochapụ ọhịa, igbu osisi, ichu nta na ịnakọta ahịhịa. Agbanyeghị, enweghị oke doro anya edobere n'ime iwu ndị a n'ihe gbasara mbelata anabatara, ntụgharị iwe ihe ubi, na dayameta owuwe ihe ubi kacha nta. Atụmatụ njikwa oke ọhịa na-ekwupụta ebumnuche maka idobe ala, yana usoro iji nweta ha. ndị oke ọhịa na-emepụta atụmatụ nlekọta nke na-aza maka ọhịa ọ bụla dị iche iche n'onwe ya.

N'ọnọdụ ụfọdụ, a na-eme atụmatụ site n'echiche na ihe ndị dị ndụ n'ime oke ọhịa na-ejide ọnọdụ kwụ ọtọ, dị iche na ọhịa nke gbara ha gburugburu. Ọtụtụ ndị oke ọhịa nọ na mba ụwa nke atọ enweghị ihe ọmụma ma ọ bụ ọzụzụ ha ga-agbaso ụkpụrụ nduzi niile mgbe ha na-eme atụmatụ njikwa.

Oké ọhịa nke Tongass

Amụma ọha na iwu kwesịrị ekwesị na-enyere aka ịkwalite mmepe akụ na ụba na mmekọrịta ọha na eze na-adigide n'ime ime obodo na obodo mepere emepe. Atumatu ndị a na-arụ ọrụ ichekwa gburugburu ebe obibi na ichekwa ahịhịa, anụmanụ na ihe nketa omenala. Na omenala, nchedo gburugburu ebe obibi abụrụla ihe dị n'ime oke ọhịa site na imesi ike ichekwa oke ọhịa na ịza ajụjụ maka mmetụta gburugburu ebe obibi na ala na mmiri. N'otu aka ahụ na mpaghara ndị ọzọ, oke ohia emetụtala n'ihe gbasara mmata gburugburu ebe obibi na iwu n'ọgbọ ikpeazụ. Nke a ewetala nkwanye ugwu dị ukwuu na nchekwa nke ọzara na ụkpụrụ ịma mma.

Mmetụta[dezie | dezie ebe o si]

Ọdịiche dị ndụ na mgbanwe ihu igwe emetụtala iwu oke ọhịa. Mgbe emepụtara atụmatụ nlekọta oke ọhịa, a na-egosipụta ụdị dị iche iche nke ndu na njirisi maka nkwado. N'ihi Protocol Kyoto, mbelata mgbanwe ihu igwe abụrụla ebumnobi nke iwu na amụma ọhịa, na-akwado amụma na mmemme ihu igwe sara mbara. Agbanyeghị, Rosenbaum na ndị ọrụ ibe ya na-ekwu na enwere obere iwu nwere usoro akọwapụtara maka ibelata mgbanwe ihu igwe dabere na oke ọhịa.

Njikọ dị n'etiti oke ọhịa na mpaghara iwu ndị ọzọ adịla mgbagwoju anya ka ha tolitere n'ọchịchọ na oke yana dịka ebe ndị ọzọ na-etinye ntụziaka ozugbo na n'ụzọ doro anya maka otu esi ejikwa ma ọ bụ jiri ohia. Ya mere njikọ dị n'etiti iwu ọhịa nke obodo na iwu gburugburu ebe obibi ya na-adịwanye mkpa ka akụkụ gburugburu ebe obibi nke iwu ọhịa na-abawanye na mgbagwoju anya.

Iwu oke ọhịa na-amata ugbu a ọrụ oke ọhịa dị ka ebe obibi maka anụ ọhịa, ihe enyemaka maka ịta nri na ọrụ ugbo, yana onye na-enye aka na nchekwa mmiri na ala. N'oge na-adịbeghị anya, ụkpụrụ izugbe nke iwu gburugburu ebe obibi na ụkpụrụ ndị kapịrị ọnụ nke ụdị ndụ dị iche iche aghọwo akụkụ a na-ahụ anya nke iwu ọhịa. Otu UN Forum on Forests, otu ndọrọ ndọrọ ọchịchị etiti e mepụtara na 2000, ewepụtala mkpebi maka mmepe ọhịa na-adịgide adịgide, karịsịa ndị na-ahụ maka Ọha na Ọha na Ọdịbendị nke Ọhịa na Omenala metụtara ọhịa.

Mba Nile[dezie | dezie ebe o si]

N'ihi mgbanwe dị iche iche na ọdịdị, mkpa, ọrụ nke akụ ọhịa na usoro iwu na ụlọ ọrụ, iwu ọhịa adịghị mfe n'etiti obodo. Ụlọ akụ mba ụwa na-ekwu na n'agbanyeghị ọmụmụ ihe atụnyere usoro iwu nke oke ọhịa, enweghị ntụzịaka bara uru gbasara otu esi amatawanye iwu.

Ezi omume dị iche site n'otu obodo gaa na nke ọzọ, Otú ọ dị, n'ọnọdụ ọ bụla, a na-ele oke ohia ọha anya dị ka akụ obodo, ya bụ, ihe onwunwe nke steeti. Dịka ọmụmaatụ, n'agbanyeghị na ọtụtụ ala ọhịa dị na United States na Canada bụ nkeonwe, steeti na-ejide nnukwu ego dị ka "ihe ọhaneze" mana ejiri ya gbazinye ya n'aka ndị na-emepụta osisi. Na India, Raj weghaara ihe fọrọ nke nta ka ọ bụrụ oke ọhịa niile, na-ekwupụta na ha bụ "ala ahịhịa" na, ya mere, enweghị ikike. N'Indonesia, a na-enwe oke ohia n'ụzọ iwu mana a na-ewere ya dị ka ihe onwunwe nkeonwe, ebe na Brazil, enweghị gọọmentị mba na-eme ka ọhịa mepere oghere ndị nkịtị. N'ọrụ a, nchekwa nke oke ọhịa na-ejikọta ya na mmepụta osisi na ngwaahịa ndị ọzọ na-emepụta ma ego ma ọrụ, na akụ na ụba nke mpaghara buru ibu na-adabere kpamkpam na mmepụta ihe sitere n'ọhịa ndị ahụ.

Atụmatụ Nlekọta Ọhịa nke Mba Ndị Dị n'Otu

A nabatala iwu ọhịa ọhụrụ na mba ndị dị n'Ebe Ọwụwa Anyanwụ Europe dịka akụkụ nke mgbanwe ha na akụnụba ahịa. Iwu ndị a nwere mmetụta dị ukwuu na nhazi nke nwe ala ọhịa, ndozi na ụkpụrụ nlekọta, na imeziwanye usoro ụlọ ọrụ nke ngalaba ọhịa. E mebekwara iwu ọhịa ọhụrụ n'ọtụtụ mba dị n'Ebe Ọdịda Anyanwụ Europe iji mee mgbanwe maka ọnọdụ akụ na ụba na-agbanwe agbanwe, mkpa ọha na eze, na itinyekwu aka na ndọrọ ndọrọ ọchịchị nke otu mmasị na ụmụ amaala na mpaghara na mpaghara.

Ọnọdụ akụ na ụba na mmekọrịta mmadụ na ibe ya[dezie | dezie ebe o si]

Mgbanwe nke iwu oke ohia na mba Europe na-egosi na nghọta ka a ga-esi jiri ihe ndị sitere n'okike mee ihe n'ụzọ na-adịgide adịgide dabere na ọnọdụ akụ na ụba na mmekọrịta ọha na eze nyere. A na-ekpebi ihe ọhịa na-adigide pụtara site n'ọnọdụ mpaghara yana mkpa ha agbanweela nke ukwuu ka oge na-aga. Taa ka a na-aghọta njikwa na-adigide dị ka omume ọhịa nke na-asọpụrụ ikike e nwere na gburugburu ebe obibi ma na-echekwa ụdị ọhịa dị iche iche na mbara ala ha. Ha na-ahapụ ọtụtụ nhọrọ maka mmepụta osisi na-abawanye ụba, nchebe nke gburugburu ebe obibi, na ntụrụndụ.

Nchịkwa nke ojiji[dezie | dezie ebe o si]

Nkwado ọha na eze na-ekwu maka iji oke ohia ihe karịrị otu ọgbọ so n'ụdị amụma gburugburu ebe obibi kacha ochie. Iwu omenala, nke edebere na narị afọ nke 14, na-ahazi iji ọhịa eme ihe dịka ọchịchọ na nhọrọ nke oge ha si dị. Ọnụ ọgụgụ na-arịwanye elu nke iwu ọhịa na osisi, nke e wepụtara site na narị afọ nke 16 gaa n'ihu, sochiri. Igbo mkpa mpaghara, nnweta akụrụngwa na ume ogologo oge, yana mmụba sitere na omume ọhịa ka mma bụ nsogbu dị n'ihe egwu. Iwu kwadoro ihe achọrọ maka mmepụta osisi na-aga n'ihu, nke pụtara ịkwụsị irigbu ihe dịnụ. Ọ ghọtara ọdịdị ọhịa dị ogologo oge, ma kwalite itinye aka nke ọtụtụ ọgbọ n'ihe omume ọhịa. Na-abawanye ụba, ọ na-enye maka nhazi na njikwa, yana maka usoro nke imeghari na mkpụgharị ọhịa. Nke a webatara ụkpụrụ nke iji akụrụngwa sitere n'okike na-emegharịgharị dịka ihe achọrọ maka nkwado dịka anyị ghọtara ya taa.

Iwu Ọhịa nke United States of America[dezie | dezie ebe o si]

Na USA, Gọọmenti Etiti na-achịkwa ihe dịka 33% nke oke ọhịa, na 9% bụ ndị gọọmentị ime obodo na-achịkwa. Nke a bụ 343,901,880 acres (kilomita 1391722) nke ala ọhịa. Ọtụtụ n'ime ala a bụ National Parks ma ọ bụ National Forests nke malitere na ntọala Yellowstone National Park na 1872. Mgbe nke a gasịrị, na 1891, a kwadoro Iwu Reserve Forest. National Park Service (NPS) na-ahụ maka ogige ntụrụndụ mba, nke bụ ụlọ ọrụ nke Ngalaba Ime Obodo (DOI). U.S. Forest Service (USFS), ụlọ ọrụ nke US Department of Agriculture (USDA) na-elekọta oke ọhịa.

Ọnọdụ akụ na ụba[dezie | dezie ebe o si]

Atumatu ọhụrụ na-etinye ibu ọrụ maka, ma na-achịkwa, njikwa mmanụ ọkụ n'aka ndị nwere mmasị na akụ na ụba na ọrụ ọhịa. Ọrụ ọhịa na-ejigide njikwa zuru oke nke mmepụta na mkpebi nchịkwa niile site na nkwado achọrọ na site na njikwa iwu nke mmepụta na njikwa nwere ike ime.

Ọrụ nke oke ọhịa nke onwe na-eru ihe karịrị pasenti 80 nke mmepụta ọhịa na mba ụfọdụ. Otú ọ dị, n'ọtụtụ mba, ọhịa nke onwe enwebeghị ihe dị ịrịba ama na, ọ bụrụgodị na e kesara ala nkeonwe, steeti ahụ na-ejidekarị ọhịa ahụ. N'ọtụtụ ebe n'Africa, ikike nke onye ọ bụla nwere oke nke mere na ụzọ kacha nso a ga-esi na-aga n'ọhịa nke onwe na-abụkarị ọhịa obodo (ọ bụ ezie na South Africa na Eswatini, n'etiti mba ndị ọzọ, nwere nnukwu ihe ubi). N'oge na-adịbeghị anya, ụkpụrụ nke oke ọhịa na nke isi obodo na njikwa amụbaala mmasị ndị ọchịchị na ọhịa nke onwe.

Ọrụ oke ọhịa n'ụzọ iwu na-akwadoghị na-anapụ gọọmentị ọtụtụ ijeri dollar ụtụ isi, yana ịkpata mmebi gburugburu ebe obibi ma na-eyi oke ọhịa egwu. Nrụrụ aka metụtara ọhịa na mmebi iwu nke oke ọhịa na-emebi iwu nke iwu, na-akụda itinye ego n'ụzọ ziri ezi, ma na-enye uru na-ezighi ezi. E jiriwokwa ego a na-enweta site n'ọrụ ọhịa na-akwadoghị na-akwado agha. Nchegbu gbasara oke igbu osisi n'ụzọ iwu na-akwadoghị na-atụnye ụtụ na mfu ọhịa etoola nke ukwuu kemgbe 1980s. Ọnụ ọgụgụ buru ibu nke osisi na-abanye ma n'ahịa mba na mba na mba ka enwetara, gbute, bufee ma zụọ ahịa megidere iwu obodo na mba ndị dị ka Bolivia, Brazil, Cambodia, Cameroon, Colombia, Honduras, Indonesia, Nicaragua, Peru, Philippines , na Russia.

Ụlọ akụ mba ụwa (2002) na-eme atụmatụ na igbu osisi n'ụzọ iwu na-akwadoghị na-ebute mfu ihe ruru ijeri US $10–15 kwa afọ na mba ndị ka na-emepe emepe n'ụwa niile. N'agbanyeghị na a na-atụ anya na ọchịchị ka mma, ịbaba n'ịgba ụgwọ ụlọ nke steeti na imeziwanye nlekọta ọhịa nwere ike ịbara ndị ogbenye uru n'ụzọ na-edoghị anya, mmetụta nke igbu osisi n'ụzọ iwu na-akwadoghị na ndị mmanye iwu ọhịa na-enwe n'ime ime obodo abụbeghị ihe kacha mkpa ruo taa.

Ihe oriri[dezie | dezie ebe o si]

Ụzọ ndị mmadụ si eji ma jiri oké ọhịa kpọrọ ihe na-agbanwe agbanwe. Ọnụ ọgụgụ na-eto eto, mgbanwe omenala, nkà na ụzụ, na sayensị na-amụbawanye ọchịchọ maka ihe onwunwe nke ọhịa. N'afọ ndị na-adịbeghị anya, edegharịrị iwu oke ohia gburugburu ụwa na nzaghachi maka mgbanwe ndị a. Agbanyeghị, enweghị ozi gbasara ndị na-eji oke ọhịa na-eweta nnukwu nsogbu nye ndị na-eme amụma oke ọhịa na ụlọ ọrụ mmepe na-akwado iwu ka ha na-agbaso ụzọ ndị ogbenye. Enweghị data doro anya, ọ ga-adịkwa mfe ileghara ọdịmma nke ndị na-akpata obere ego anya mgbe ị na-emepụta usoro iwu iji kwalite njikwa ọhịa ma ọ bụ na-ekwupụta iwu ọhịa. Ụfọdụ iwu ọhịa na-akwado ndị ezinụlọ dara ogbenye na ndị agbụrụ. N'ime iri afọ ole na ole gara aga, ọtụtụ gọọmentị na Latin America ghọtara ikike ụmụ amaala nwere maka ókèala buru ibu, mana ọ na-esirikarị ụmụ amaala ike ichebe ókèala ndị ahụ pụọ na mwakpo nke ndị na-egbu osisi, ndị na-egwuputa ihe na ndị ọrụ ugbo.

Dị ka ụlọ akụ mba ụwa si kwuo, "ihe karịrị ijeri mmadụ 1.6 na-adabere n'ọ̀tụ̀tụ̀ dịgasị iche iche n'oké ọhịa maka ihe ha ji ebi ndụ. Ihe dị ka nde ụmụ amaala 60 fọrọ nke nta ka ha dabere kpam kpam n'oké ọhịa. N'ime mba ndị ka na-emepe emepe, ihe dị ka ijeri mmadụ 1.2 na-adabere na usoro ọrụ ugbo agroforestry nke na-enyere aka ịkwado mmepụta ihe ubi na ịkpata ego."

Schmithüsen et al., Na-akwado maka usoro ikike dabere na njikwa oke ọhịa na-emesi ike n'ịgbasi ike netwọk ikike mmadụ, melite nnwere onwe nke ikpe ikpe, ịkwalite mmuta nke iwu n'etiti obodo ime obodo, na inye enyemaka iwu; Kama ilekwasị anya n'otu n'otu na iwu oke ọhịa. Ha na-ekwu na usoro dabere na ikike kwesịrị ijikọ na mmemme mgbanwe ọchịchị nke bụ iji mepụta nzaghachi ọha na eze na nghọta na njikwa nke ihe ndị sitere n'okike na ekwesịrị ịzụlite site na usoro nke itinye aka n'ọtụtụ obodo na òtù ọha na eze ma dabere na nkwa gọọmentị mba iji gbanwee iwu. .

Akụkụ buru ibu nke iwu oke ọhịa na-elekwasị anya na nhazi, ụgwọ, ụtụ isi na ikike ihe onwunwe. Nkwenye nke ikike otu-ọdịnala maka mpaghara ejikọtara ọnụ, dị ka oke ọhịa ma ọ bụ ebe ịta nri ka na-adịkwaghị, n'agbanyeghị gọọmentị ma ọ bụ ndị ọchịchị na-amata nzọrọ onye ọ bụla, dabere na omenala ma ọ bụ ojiji, n'ala eji arụ ọrụ ugbo ma ọ bụ ụlọ. dị ka World Bank si kwuo. Site n'imeso ala dị otú ahụ dị ka "ihe efu" n'oge a na-edozi ikike, gọọmentị gburugburu ụwa enyefela ikike nke steeti nke oke ọhịa.

Mmanye[dezie | dezie ebe o si]

Ndị mmanye iwu bụ ụzọ ikpeazụ maka inweta nnabata n'iwu. Enwere opekata mpe ụzọ atọ iji merie ihe isi ike nke igosipụta mmejọ ndị megoro n'ebe ndị dịpụrụ adịpụ. Otu bụ ilekwasị anya na mmanye n'ihe omume a na-ahụ anya, dị ka ụgbọ njem. Ihe ọzọ, nke a na-ahụkarị na iwu obodo, bụ ime ka a nabata akụkọ gọọmentị nke onye ọrụ aṅụrụ iyi dị ka ihe akaebe na usoro ọzọ. Nke a na-atụgharị nke ọma ibu akaebe nye onye a na-azara ọnụ. Ngwa nke atọ bụ iji ihe akaebe na-egosi, nke na-ebufe ibu akaebe nye onye a na-azara ọnụ.

N'ọtụtụ mba, ọdịiche dị n'etiti ihe iwu ọhịa kwuru na mmejuputa ya nwere ike ịdị iche. Ọbụlagodi ebe iwu siri ike, omume megidere iwu nke ma ọha na ndị na-eme ihe nkiri na-aga n'ihu. Mba United Nations na-akọwa omume iwu na-akwadoghị n'ihi enweghị ego na akụrụngwa mmadụ iji nyochaa na ịchịkwa ọrụ ọhịa na ngalaba ọhịa. Ka ọrụ ọhịa ndị a na-eme na mpaghara ndị dịpụrụ adịpụ, ndị ọrụ gọọmentị nwere ike ịnwe nnukwu nrụgide ka ha kwado mmebi iwu, ma ọ bụ tinye aka n'imebi onwe ha; usoro ụlọ ikpe nwere azụ azụ ma ọ bụ daa; ihe isi ike nke ndụ kwa ụbọchị maka ndị ogbenye ime obodo nwere ike imeri ihe egwu ọ bụla nwere ike ime na imebi iwu; wdg.

Nkọwa ndị a na-emesi isi okwu ahụ ike na ọ bụ ezie na ezigbo iwu oke ọhịa dị mkpa, o doro anya na ọ zughị oke. Iwu ndị dị n'ọtụtụ mba adịnaghị ejighị ya ma ọ bụ ejighị ya mee ihe n'ihi ihe ndị dị ka ọdịda nke ndọrọ ndọrọ ọchịchị, ụlọ ọrụ adịghị ike, ma ọ bụ ọbụna ileghara iwu iwu anya.

Ụzọ abụọ nke nzuzo yana atụmatụ iwu ọha nwere ike bụrụ ihe na-atọ ụtọ ngwakọta amụma ọgbara ọhụrụ na-eme ka mmanye dị mma: atụmatụ ntinye akwụkwọ iwu nkeonwe nwere ike ịkwado ụkpụrụ ọha (f. DDS, usoro nlezianya anya, dị ka EU Timber Regulation).

Akụkọ ihe mere eme na mmepe[dezie | dezie ebe o si]

Àtụ:ForestryỊchịkwa oke ọhịa malitere n'iwu omenala emebere na narị afọ nke 14. Na 1992, ndị nnọchiteanya nke mba 180 zutere na Rio de Janeiro iji tụlee, tinyere ihe ndị ọzọ, nnabata nke Agreement on Forestry Principles. Ha nakweere Agreement on Forestry Principles, nke isiokwu ya bụ "Nkwupụta ụkpụrụ iwu na-akwadoghị n'ụzọ iwu kwadoro maka nkwenye zuru ụwa ọnụ na njikwa, nchekwa na mmepe mmepe nke ụdị ọhịa niile."

Ahịhịa sayensị gbadoro ụkwụ na nleta ziri ezi nke nkesa na oke osisi n'otu ngwugwu, usoro igbutu osisi, na edochi ha site na ọkọlọtọ, ahịrị ndị ejiri nlezianya kwekọọ nke ọma nke nwere ike iwepụta n'oge a kara aka.

Ọchịchọ ndị na-apụta ìhè site na mgbanwe na nso nso a na iwu na iwu oke ohia n'ọtụtụ mba Europe na-egosi ụzọ dị iche iche ma nwee ike kpee ya ikpe site n'echiche dị iche iche. Ụkpụrụ dị mkpa maka nyocha maka ọganihu nke iwu bụ nkwụsi ike, njuju, enyemaka, na ntinye.

Nkwekọrịta chọrọ ndakọrịta nke ụkpụrụ ọhịa na ụkpụrụ iwu na iwu onye kwuo uche ya, yana atumatu mba na-ekwu maka iji ala, mmepe akụ na ụba na nchekwa gburugburu ebe obibi, yana nkwa mba ụwa na nkwekọrịta dị iche iche. Nkọwapụta na-ezo aka n'ebumnobi nke iwu gbasara oke ọhịa gbasara nchekwa oke ọhịa na mmepe ọhịa, maka ụdị oge dị iche iche nke ọhịa, yana ikike na ọrụ dị iche iche nke ndị nwe ọhịa. Ntinye aka na-emetụta ọrụ oke ọhịa dị ka akụ obodo, mpaghara na mpaghara. Ọ na-emetụtakwa ụdị oke ọhịa nke okpukpu abụọ dịka mmepụta nke onwe pụtara nke enwere ike iji dịka mkpebi ndị nwe ala siri dị yana dịka akụrụngwa na-enye obodo ọtụtụ uru. Nkwado na-egosi ruo ókè mmemme ọha na-akwado ọrụ ndị nwe ala. Ntinye aka na-ezo aka karịsịa na nhazi nhazi nke nchịkwa ọha na eze n'ihe gbasara mgbanwe ọrụ na ọrụ, na ụdị kwesịrị ekwesị nke nsonye nke ndị nwe ọhịa na ndị otu mmasị n'ịhazi ojiji nke ọhịa na omume nlekọta. Nchikota nke ikike n'etiti ụlọ ọrụ ọha bụ akụkụ dị mkpa n'ịtụle uru nke iwu ọhụrụ ma ọ bụ emezigharịrị.

Hụkwa[dezie | dezie ebe o si]

  • Ndepụta nke ụdị ọhịa ndị a họpụtara
  • Oké ọhịa nke Eze

Ihe odide[dezie | dezie ebe o si]