Kansụl Ukwu na-ahụ Maka Ọnọdụ Ihu igwe

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ
Kansụl Ukwu na-ahụ Maka Ọnọdụ Ihu igwe
otu
Akụkụ nkeservices du Premier ministre Dezie
Oge/afọ mmalite14 Mee 2019 Dezie
aha mkpirisiHCC Dezie
onye isi ocheSaïd Rahmani Dezie
onyeisi ocheCorinne Le Quéré Dezie
Onye na-achịkwa ma jikwaaSaïd Rahmani Dezie
mba/obodoFrance Dezie
dị na ngalaba nhazi mpagharaFontenoy-Ségur Dezie
ọdịdị isi ụlọ ọrụFontenoy-Ségur, France Stratégie Dezie
dochieQ63927914 Dezie
webụsaịtịhttps://www.hautconseilclimat.fr/ Dezie

Kansụl Ukwu na-ahụ Maka Ọnọdụ Ihu igwe (French: Haut Conseil pour le Climat ) bụ kansụl na-achị onwé ya na Gọọmentị nke France nke Emmanuel Macron mara ọkwa n'afọ 2018 ma mepụta n'ubochi irí na ano n'ọnwa Mee afọ 2019.[1][2] Ebumnuche kansụl ahụ bụ ịza ajụjụ màkà iwu ihu igwe nke mba ahụ, ma mepụta akụkọ banyéré ọganihu nke France na nkwekọrịta ihu igwe ya.[2][1] E guzobere nzukọ ahụ iche site na National Council for Ecological Transition nke e guzobere iji mepụta òtù mkparịta ụka ọha na eze na-emeghachi omume na otu, dị ka òtù Yellow vests.[1]

Ónyé isi oche nke kansụl ahụ ugbu a bụ Corinne Le Quéré na kansụl gụnyere ndị ọkà mmụta sayensị na ndị ọkachamara 13 na mgbanwe ihu igwe.[3] Kọmitii na-ahụ maka mgbanwe ihu igwe na UK sitere n'ike mmụọ nsọ nkè kansụl ahụ.[3]

Ọrụ[dezie | dezie ebe o si]

Ọrụ bụ isi nkè Kansụl Ụkwụ na ihu igwe bụ inye ndụmọdụ na aro nye gọọmentị France na iwu na atụmatụ mgbanwe ihu igwe, gụnyere mmejuputa nkwekọrịta Paris. A na-enye kansụl ahụ ọrụ iji nyochaa ịdị irè nké iwu na omume gọọmentị n'ibelata gas na-ekpo ọkụ na ime mgbanwe ihu igwe.

Ọ nwèrè nka n'akụkụ atọ:[4]

  • mbelata nke ikuku na-ekpo ọkụ kpọmkwem (ebelata nke mmanụ ala, mgbanwe nke ihe nlereanya ọrụ ugbo, ijide methane site na ihe mkpofu, wdg.);
  • mmepe nke carbon sinks (oké ọhịa, ala, oké osimiri);
  • na-ebelata akara carbon nke France.

Kansụl ahụ na-ebipụta akụkọ kwa afọ nke na-enyocha ọganihu France na izute ebumnuche ihu igwe ya ma nye aro màkà ihe omume n'ọdịnihu. Akụkọ ndị ahụ na-ekpuchi isiokwu dịgasị iche iche, gụnyere:[5]

  • nrubeisi na usoro mbelata gas na-ekpo ọkụ nke France;
  • mmejuputa iwu na usoro kwesịrị ekwesị iji belata gas na-ekpo ọkụ (ụtụ isi, enyemaka, nkwado, wdg) na ịzụlite carbon sinks (oké ọhịa, ala na oké osimiri);
  • nkwado akụ na ụba, mmekọrịta mmadụ na ibe ya na gbụrụ-gbúrụ ébé obibi nke omume ndị a;
  • mmetụta nke omume ndị a na nguzozi azụmaahịa mba ọzọ.

Afọ ise ọ bụla, ọ na-enye akụkọ banyéré usoro mbelata gas na-ekpo ọkụ na France, nkè a na-enyocha n'onwe ya afọ ise ọ bụla. N'ime akụkọ a, kọmitii ahụ na-enyocha ma usoro a zuru ezu n'ihe gbásárá nkwekọrịta ihu igwe nke France na nkwekọrịta ọnọdụ ihu igwe nke Paris, nkwekọrịta Europe na nkwekọ maka nnọpụiche carbon n'afọ 2050, ka ọ na-eburu n'uche nkwado akụ na ụba na mmekọrịta mmadụ na ibe ya nke mgbanwe ahụ yana nsogbụ nke ọbụbụeze.[6]

Kansụl Ukwu na-ahụ màkà ihu igwe na ihu igwe na-etinye ákà na mgbasa ozi ọha na eze na agụmakwụkwọ, na-eme ka a mara mkpa ọ dị ịnagide mgbanwe ihu igwe na mkpa ọ dị ime ihe ngwa ngwa.

Njikọ mpụga[dezie | dezie ebe o si]

Edensibia[dezie | dezie ebe o si]