Kepler Space Telescope

 

Igwe teliskop oghere Kepler bụ teliskop oghere arụrụ arụ nke NASA bidoro na 2009 iji chọpụta mbara ala nwere nha na agbagharị na kpakpando ndị ọzọ. Akpọrọ onye na enyocha mbara igwe bụ Johannes Kepler aha, ụgbọ elu a gbabanyere n'ime orbit heliocentric nke na eso ụwa. Onye isi nyocha bụ William J. Borucki. Mgbe afọ itoolu na ọkara nke ọrụ gasịrị, mmanụ ọkụ na ahụ maka mmeghachi omume telescope agwụla, NASA kwuputara ezumike nká ya na Ọktoba 30, 2018.

Ezubere iji nyochaa akụkụ nke mpaghara ụwa nke Milky Way iji chọpụta oke mbara ụwa dị na ma ọ bụ nso mpaghara ebe obibi wee tụọ ọnụọgụ ijeri kpakpando dị na Milky Way nwere ụdị mbara ala ndị dị otú ahụ, naanị ngwa sayensị Kepler bụ fotometer nke na enyocha ya mgbe niile. nchapụta nke ihe dị ka kpakpando 150,000 bụ isi usoro n'usoro nlele. E bufere data ndị a n'ụwa, wee nyochaa ya iji chọpụta nhụsianya nke oge site na exoplanets na agafe n'ihu kpakpando ha na anabata ya. Naanị mbara ala nke a na ahụ n'akụkụ ụwa na nso nso a ka enwere ike ịchọpụta. Kepler hụrụ kpakpando 530,506 wee chọpụta mbara ala 2,778 enwetara na June 16, 2023.

 

Akụkọ ihe mere eme

Igwe teliskop oghere Kepler bụ akụkụ nke Mmemme Nchọpụta NASA nke ọrụ sayensị dị ọnụ ala. Ndị NASA's Jet Propulsion Laboratory na ahụ maka ịrụ teliskop ahụ na ọrụ mbụ ya, yana Ball Aerospace na ahụ maka ịmepụta sistemu ụgbọ elu Kepler.

Na Jenụarị afọ 2006, mmalite nke oru ngo a egbuola ọnwa asatọ n'ihi mbelata mmefu ego na nkwado na NASA. E gbutere ya ọzọ n'ọnwa anọ na Maachị 2006 n'ihi nsogbu gbasara mmefu ego. N'oge a, a gbanwere antenna dị elu site na imewe site na iji gimbal gaa na nke edoziri na etiti nke ụgbọ elu iji belata ọnụ ahịa na mgbagwoju anya, na eri otu ụbọchị nlele kwa ọnwa.

Mwepụta post

Ebe nyocha Ames bụ maka mmepe sistemu ala, ọrụ ozi kemgbe Disemba 2009, yana nyocha data sayensị. Oge ndụ nke mbụ a haziri ahazi bụ afọ 3.5, mana ụzụ karịrị nke a tụrụ anya na data ahụ, site na ma kpakpando ma ụgbọ elu, pụtara oge ọzọ achọrọ iji mezuo ebumnuche ozi niile. Na mbụ, n'afọ 2012, a tụrụ anya na a ga-agbatịkwu ọrụ ahụ ruo n'afọ 2016, ma na July 14, 2012, otu n'ime wiil mmeghachi omume anọ nke ụgbọ elu a na eji atụ ụgbọ elu ahụ kwụsịrị ịtụgharị, na imecha ọrụ ahụ ga ekwe omume ma ọ bụrụ na wiil ndị ọzọ niile na emeghachi omume. nọgidere na atụkwasị obi. Mgbe ahụ, na Mee 11, 2013, wiil mmeghachi omume nke abụọ dara, na emebi mkpokọta data sayensị ma na eyi egwu ịga n'ihu nke ozi ahụ.

Na August 15, 2013, NASA mara ọkwa na ha akwụsịla ịgbalị idozi wiil mmeghachi omume abụọ dara ada. Nke a pụtara na a ga agbanwe ọrụ ugbu a, mana ọ pụtaghị na ọ ga akwụsị ịchụ nta ụwa. NASA arịọla ndị obodo sayensị mbara igwe ka ha tụpụta atụmatụ ebumnuche ọzọ "nwere ike gụnyere nyocha nke exoplanet, na eji wiil mmeghachi omume ọma abụọ fọdụrụnụ na mkpagharị". Na Nọvemba 18, 2013, a kọrọ atụmatụ K2 "nke abụọ". Nke a ga agụnye iji Kepler nwere nkwarụ mee ihe n'ụzọ nwere ike ịchọpụta mbara ala obibi gburugburu obere dwarfs na acha uhie uhie. Na Mee 16, 2014, NASA kwupụtara nkwado nke ndọtị K2.

Ka ọ na erule Jenụwarị 2015, Kepler na nyocha ndị na esochi ya achọpụtala 1,013 gosipụtara exoplanets n'ihe dị ka sistemụ kpakpando 440, yana ndị ga aga n'ihu 3,199 na akwadoghị mbara ala. Na Nọvemba 2013, ndị na enyocha mbara igwe mere atụmatụ, dabere na data ozi mbara ala Kepler, na enwere ike ịnwe ihe ruru ijeri 40 nkume oke mbara ụwa nke na agbagharị na mpaghara ebe obibi nke kpakpando dị ka anyanwụ na dwarfs uhie n'ime Milky Way. A na eme atụmatụ na ijeri 11 nke mbara ala ndị a nwere ike na agba gburugburu kpakpando ndị yiri anyanwụ. Ụwa dị otú ahụ kacha nso nwere ike ịbụ 3.7 parsec (12 ly), dị ka ndị ọkà mmụta sayensị siri kwuo.

Na Jenụwarị 6, 2015, NASA kwupụtara exoplanet 1,000th enwetara site na teliskop mbara mbara Kepler chọpụtara. Achọpụtara anọ n'ime exoplanets ọhụrụ enwetara ka ọ na agbagharị n'ime mpaghara ebe obibi nke kpakpando ha metụtara: atọ n'ime anọ ahụ, Kepler-438b, Kepler-442b na Kepler-452b, fọrọ nke nta ka ọ bụrụ nha ụwa ma eleghị anya nkume nkume; nke anọ, Kepler-440b, bụ nnukwu ụwa. Na Mee 10, 2016, NASA kwadoro 1,284 exoplanets ọhụrụ nke Kepler chọtara, otu nchọpụta kachasị ukwuu nke mbara ala ruo taa.

Data Kepler enyekwara ndị ọkà mmụta sayensị aka ịhụ ma ghọta supernovae; a na anakọta nha kwa ọkara elekere ka akụkụ ọkụ ndị ahụ bara uru karịsịa maka ịmụ ụdị ihe omume mbara igwe ndị a.

N’October 30, 2018, ka mmanụ ụgbọ elu ahụ gwụsịrị, NASA kwupụtara na teliskop ahụ ga ala ezumike nka. E mechiri teliskop ahụ n'otu ụbọchị ahụ, na eweta njedebe nke ọrụ afọ itoolu ya. Kepler hụrụ kpakpando 530,506 wee chọpụta 2,662 exoplanets n'oge ndụ ya. Ozi NASA ọhụrụ, TESS, nke ewepụtara na 2018, na aga n'ihu na achọ exoplanets.

Nhazi ụgbọ elu

Kepler nọ n'ụlọ ọrụ nhazi ihe egwu nke Astrotech

Ihe ngosi 3D mmekọrịta nke Kepler

Igwefoto ahụ nwere oke nke kilogram 1,039 (2,291 lb) ma nwee igwefoto Schmidt nwere efere nrụzi ihu 0.95-mita (37.4 na) na enye enyo bụ́ nke dị mita 1.4 (55 in)—n'oge mmalite ya. Nke a bụ enyo kacha ukwuu na teliskop ọ bụla n'èzí ụwa orbit, ọ bụ ezie na Herschel Space Observatory weere aha a ọnwa ole na ole ka e mesịrị. Igwe teliskop ya nwere oghere nlele 115 deg2 (ihe dị ka dayameta ogo 12) (FoV), nke dabara nha nke aka mmadụ ejidere n'ogologo ogwe aka. N'ime nke a, 105 deg2 bụ nke sayensị sayensị, na erughị 11% vignetting. Igwefoto ahụ nwere nlebara anya dị nro iji nye ezigbo fotometry, kama ịse foto dị nkọ. Ebumnuche ebumnuche bụ njikọta fotometric dị iche iche (CDPP) nke 20 ppm maka m (V) = 12 kpakpando dị ka anyanwụ maka njikọta awa 6.5, n'agbanyeghị na nleba anya dara na ebumnuche a (lee ọkwa ozi).

Igwefoto

Nhazi ihe mmetụta ihe oyiyi Kepler. A na atụgharị usoro a ka ọ bụrụ akaụntụ maka curvature ubi Petzval.

Igwefoto mbara igwe ka ejiri CCD iri anọ na abụọ 50 × 25 mm (2 × 1 in) rụọ ya na pikselụ 2200 × 1024 nke ọ bụla, nwere ngụkọta mkpebi nke 94.6 megapixels, bụ nke mere n'oge ahụ bụ sistemu igwefoto kacha ibu. agbagoro n'ime oghere. Eji ọkpọkọ okpomoku ejikọrọ na radiator dị n'èzí jụrụ nhazi ahụ. A na agụpụta CCD kwa sekọnd 6.5 ọ bụla (iji kpachapụ saturation) wee tinye ya n'ụgbọ maka sekọnd 58.89 maka ebumnuche dị mkpụmkpụ, yana 1765.5 sekọnd (nkeji 29.4) maka ebumnuche ogologo oge. N'ihi nnukwu bandwidth chọrọ maka nke mbụ, ndị a nwere oke na 512 ma e jiri ya tụnyere 170,000 maka ogologo oge. Agbanyeghị, n'agbanyeghị na mmalite Kepler nwere ọnụego data kachasị elu nke ozi NASA ọ bụla, Nchikota nkeji 29 nke pikselụ nde 95 niile mejupụtara data karịa ka enwere ike ịchekwa ma zighachi ya n'ụwa. Ya mere, ndị otu sayensị ahọpụtalarịrị pikselụ dị mkpa jikọtara ya na kpakpando ọ bụla nwere mmasị, ruru ihe dịka 6 pasent nke pikselụ (5.4 megapixels). A na emegharị data sitere na pikselụ ndị a, gbakọọ ma chekwaa ya, yana data enyemaka ndị ọzọ, n'ime bọọdụ 16 gigabyte steeti siri ike. Data echekwara ma wedata ala gụnyere kpakpando sayensị, p mode stars, smear, ọkwa ojii, ndabere na onyonyo nlele zuru oke.

Ngosipụta nke mbụ

Ntụnyere nha enyo bụ isi maka teliskop Kepler na teliskop anya ndị ọzọ ama ama.

Ngosipụta mbụ nke Kepler bụ mita 1.4 (4.6 ft) na dayameta. Emepụtara ya site na onye na eme iko Corning site na iji iko mgbasa ozi ultra-low (ULE), enyo a ka emebere ka ọ nwee nnukwu naanị 14% nke enyo siri ike nke otu nha. Iji mepụta usoro teliskop oghere nke nwere ezi uche zuru oke iji chọpụta mbara ala dị ntakịrị, ka ha na agafe n'ihu kpakpando, a chọrọ mkpuchi mkpuchi dị elu na enyo bụ isi. N'iji ion enyemaka evaporation, Surface Optics Corp. tinyere mkpuchi mkpuchi mkpuchi mkpuchi oyi akwa itoolu iji welie ntule na mkpuchi nnyonye anya dielectric iji belata nhazi nke ebe agba na mmịnye ikuku.

Arụmọrụ fotometric

N'ihe gbasara ịrụ ọrụ fotometric, Kepler rụrụ ọrụ nke ọma, dị mma karịa teliskop ọ bụla na ejikọta ụwa, mana ọ dị mkpụmkpụ nke ebumnuche imewe. Ebumnobi a bụ ngwakọta fotometric dị iche iche (CDPP) nke akụkụ 20 kwa nde (PPM) n'ogo 12 kpakpando maka njikọta awa 6.5. Emepụtara atụmatụ a na enye ohere 10 ppm maka mgbanwe dị iche iche, ihe dị ka uru Sun. Izi ezi enwetara maka nlebanya a nwere oke obosara, dabere na kpakpando na ọnọdụ n'ụgbọelu focal, yana etiti nke 29 ppm. Ọtụtụ n'ime mkpọtụ agbakwunyere na egosi na ọ bụ n'ihi mgbanwe dị ukwuu karịa nke a tụrụ anya na kpakpando n'onwe ha (19.5 ppm megidere 10.0 ppm ewepụtara), nke fọdụrụ n'ihi ụda ụda akụrụngwa buru ibu karịa ka e buru n'amụma.

N'ihi na mbelata nke nchapụta sitere na mbara ụwa nke na ebufe kpakpando dị ka anyanwụ dị obere, naanị 80 ppm, mkpọtụ na abawanye pụtara onye ọ bụla na agafe bụ naanị ihe omume 2.7 σ, kama ịbụ 4 σ e bu n'obi. Nke a, n'aka nke ya, pụtara na a ga ahụrịrị ọtụtụ ụzọ n'ụzọ iji jide n'aka na achọpụtara ya. Atụmatụ sayensị gosiri na ọrụ ga adịru afọ 7 ruo 8, n'adịghị ka afọ 3.5 e zubere na mbụ, ga adị mkpa iji chọta mbara ala niile na agafe agafe. N'April 4, 2012, akwadoro ọrụ Kepler maka ịgbatị site na mmefu ego nke afọ 2016, mana nke a dabere na wiil ndị fọdụrụ na emeghachi omume na anọgide na adị mma, nke tụgharịrị na ọ bụghị ikpe ahụ (lee nsogbu wheel Reaction n'okpuru).

Orbit na nghazi

Mpịakọta ọchụchọ Kepler, na ọnọdụ nke Milky Way

Ntugharị nke Kepler n'akụkụ ụwa, na eji nwayọọ nwayọọ na esi n'ụwa pụọ n'ụdị orbit yiri nke ahụ, na ele anya dị ka ntụgharị oge.

Kepler na agba gburugburu anyanwụ, bụ nke na ezere mgbanahụ ụwa, ìhè kpafuru akpafu, na mgbagha ike ndọda na mgbawa dị n'ime ụwa orbit.

NASA akọwaala okirikiri Kepler dị ka "ịzọ ụwa". N'ime oge orbital nke ụbọchị 372.5, Kepler ji nwayọọ nwayọọ daa n'azụ ụwa (ihe dị ka nde kilomita 16 kwa afọ). N'ime 1 Mee 2018, anya na Kepler si Ụwa dị ihe dịka 0.917 AU (137 million km). Nke a pụtara na mgbe ihe dị ka afọ 26 gachara, Kepler ga eru n'akụkụ nke ọzọ nke anyanwụ na ọ ga alaghachi n'ógbè nke Ụwa mgbe afọ 51 gasịrị.

Ruo n'afọ 2013, fotometer na atụ aka n'ọhịa dị na mpaghara ugwu nke Cygnus, Lyra na Draco, bụ nke na esi na ụgbọ elu ecliptic pụta, nke mere na ìhè anyanwụ adịghị abanye na fotometer ka ụgbọ elu na agbagharị. Nke a bụkwa ntụzịaka nke ngagharị Sistem Anyanwụ na agba gburugburu etiti ụyọkọ kpakpando. Ya mere, kpakpando ndị Kepler hụrụ na adị otu ebe dị anya site na Galactic Center dị ka Sistemụ Anyanwụ, ma dịkwa nso n'ụgbọelu galactic. Eziokwu a dị mkpa ma ọ bụrụ na ọnọdụ na ụyọkọ kpakpando metụtara ebe obibi, dị ka echiche Rare Earth hypothesis tụrụ aro.

A na eme ka nghazi atọ kwụsie ike site n'ịhụ ntụgharị site na iji sensọ ntụzịaka dị mma nke dị n'ụgbọ elu a na ahụ maka ngwa (kama ọnụọgụ gyroscopes na achọpụta ọnụego, dịka ejiri na Hubble). na iji wiil mmeghachi omume na hydrazine thrusters jikwaa nghazi.

 

Ọrụ

Kepler's orbit. A na edozi usoro mbara igwe nke teliskop na solstices na equinoxes.

Emere Kepler na Boulder, Colorado, site na Laboratory for Atmospheric and Space Physics (LASP) n'okpuru nkwekọrịta Ball Aerospace & Teknụzụ. A tụgharịrị n'usoro mbara igwe nke mbara igwe ka ihu anyanwụ ihu na solstices na equinoxes, ka ebuli ọnụ ọgụgụ nke ìhè anyanwụ na-adaba n'usoro anyanwụ na idobe ọkụ ọkụ na atụ aka n'ebe dị omimi. Ọnụ, LASP na Ball Aerospace na achịkwa ụgbọ elu ahụ site na ebe ọrụ ọrụ dị na ogige nyocha nke Mahadum Colorado. LASP na arụ atụmatụ ozi dị mkpa yana nchịkọta mbụ na nkesa data sayensị. E mere atụmatụ na ọ ga eri ụgwọ ọnwa mbụ nke ndụ ya na nde US $600, gụnyere ego maka ọrụ afọ 3.5. N'afọ 2012, NASA kwupụtara na a ga akwụ ụgwọ ọrụ Kepler ruo 2016 na ihe dị ka nde $20 kwa afọ.

Nzikọrịta ozi

NASA kpọtụụrụ ụgbọ elu ahụ site na iji njikọ nkwurịta okwu X band ugboro abụọ n'izu maka mmelite iwu na ọkwa. A na ebudata data sayensị otu ugboro n'ọnwa site na iji njikọ Ka band na oke mbufe data dị ihe dịka 550kB/s. Antenna dị elu anaghị ebugharị ya mere a na akwụsị nchịkọta data maka otu ụbọchị iji tụgharịa ụgbọ elu dum yana nnukwu uru maka nkwukọrịta ụwa.: 16

Igwefoto mbara igwe Kepler mere nyocha nke onwe ya na ụgbọ mmiri wee bufee naanị data sayensị chere na ọ dị mkpa maka ebumnuche ahụ iji chekwaa bandwit.

Njikwa data

A na ezigara telemetry data sayensị nke anakọtara n'oge ọrụ ozi na LASP maka nhazi na Kepler Data Management Center (DMC) nke dị na Space Telescope Science Institute na campus nke Mahadum Johns Hopkins na Baltimore, Maryland. A na ahazi telemetry data sayensị ka ọ bụrụ ngwaahịa data sayensị FITS na-edoghị anya nke DMC, nke a na ebufe ya na Sayensị Operations Center (SOC) na NASA Ames Research Center, maka nhazi na nhazi ikpeazụ. SOC na NASA Ames Research Center (ARC) na azụlite ma na arụ ọrụ ngwaọrụ ndị achọrọ iji hazie data sayensị maka Kepler Science Office (SO). N'ihi nke a, SOC na emepụta sọftụwia nhazi data pipeline dabere na algọridim sayensị sitere na SO na SOC jikọtara ọnụ. N'oge ọrụ, SOC:

Ndị SOC na enyochakwa arụmọrụ fotometric na aga n'ihu ma na enye metric arụmọrụ na ụlọ ọrụ SO na Mission Management. N'ikpeazụ, SOC na etolite ma na edobe ọdụ data sayensị nke ọrụ ahụ, gụnyere katalọgụ na data ahaziri. SOC n'ikpeazụ weghachi ngwaahịa data calibrated na nsonaazụ sayensị laghachi na DMC maka nchekwa nchekwa ogologo oge, yana ikesa ndị na enyocha mbara igwe gburugburu ụwa site na Multimission Archive na STScI (MAST).

ọdịda wheel mmeghachi omume

Na Julaị 14, 2012, otu n'ime wiil mmeghachi omume anọ ejiri maka ntụnye ụgbọ elu mara mma dara. Ọ bụ ezie na Kepler na achọ naanị wiil mmeghachi omume atọ iji gbatịa teliskop n'ụzọ ziri ezi, ọdịda ọzọ ga eme ka ụgbọ elu ahụ enweghị ike iru n'ubi mbụ ya.

Mgbe o gosichara nsogbu ụfọdụ na Jenụwarị 2013, wiil mmeghachi omume nke abụọ dara na Mee 11, 2013, na akwụsị ọrụ mbụ nke Kepler. A na etinye ụgbọ elu ahụ na ọnọdụ nchekwa, wee malite na June ruo Ọgọst 2013, a na eme usoro nyocha nke injinịa iji gbalịa nwetaghachi wiil ọ bụla dara ada. Ka ọ na erule n'August 15, 2013, e kpebiri na a pụghị ị nwetaghachi wiil ndị ahụ, ma nyekwa nkọwa ọrụ injinia iwu iji nyochaa ike ụgbọ elu ahụ fọdụrụnụ.

Mgbalị a n'ikpeazụ butere na "K2" na aga n'ihu na eleba anya na mpaghara dị iche iche dị nso na eklips.

Usoro iheomume

Kepler's launch on March 7, 2009

Interior illustration of Kepler

A 2004 illustration of Kepler

Na Jenụarị afọ 2006, mmalite nke oru ngo a egbuola ọnwa asatọ n'ihi mbelata mmefu ego na nkwado na NASA. E gbutere ya ọzọ n'ọnwa anọ na Maachị 2006 n'ihi nsogbu gbasara mmefu ego. N'oge a, a gbanwere antenna nke nwere nnukwu uru site n'ichepụta gimballed gaa na nke edoziri na etiti ụgbọ elu iji belata ọnụ ahịa na mgbagwoju anya, na eri otu ụbọchị nlele kwa ọnwa.

Ewepụtara ụlọ nyocha Kepler na Maachị 7, 2009, na 03:49:57 UTC n'ime rọketi Delta II si Cape Canaveral Air Force Station, Florida. Mwepụta a gara nke ọma ma emechara usoro atọ ahụ site na 04:55 UTC. E tinyere mkpuchi nke teliskop ahụ n’April 7, 2009, e wepụrụ ihe oyiyi ìhè mbụ n’echi ya.

N'April 20, 2009, a mara ọkwa na ndị otu sayensị Kepler ekpebiela na imeziwanye ihe a na elekwasị anya ga abawanye n'ụzọ dị ịrịba ama nlọghachi sayensị. N'April 23, 2009, a mara ọkwa na emeziwanyela elekwasị anya nke ọma site n'ịkwaga enyo bụ́ isi 40 micrometer (1.6 puku nke inch) gaa n'ụgbọ elu focal na ịgbatị enyo mbụ 0.0072 ogo.

Na Mee 13, 2009, na 00:01 UTC, Kepler mezuru usoro ọrụ ya nke ọma wee malite ịchọ mbara ala gburugburu kpakpando ndị ọzọ.

Na June 19, 2009, ụgbọ elu ahụ zipụrụ data sayensị mbụ ya na Ụwa nke ọma. Achọpụtara na Kepler abanyela na ọnọdụ nchekwa na June 15. Ihe omume ọnọdụ nchekwa nke abụọ mere na Julaị 2. N'ọnọdụ abụọ a bụ ihe nrụpụta ihe nrụpụta. Ụgbọelu ahụ maliteghachiri ọrụ nkịtị na Julaị 3 ma gbadata data sayensị nke anakọtara kemgbe June 19 n'ụbọchị ahụ. N'October 14, 2009, ekpebiela ihe kpatara ihe omume nchekwa ndị a ka ọ bụrụ ọkụ ọkụ dị ala nke na enye ike na processor RAD750. Na Jenụwarị 12, 2010, otu akụkụ nke ụgbọ elu focal butere data na adịghị mma, na atụ aro nsogbu na modul ụgbọ elu MOD-3, na ekpuchi abụọ n'ime CCD 42 Kepler. N'ihe dị ka Ọktoba 2010, a kọwara modul ahụ dị ka "dara", mana mkpuchi ahụ ka gafere ebumnuche sayensị.

Kepler wedara ihe dị ka gigabytes iri na abụọ nke data ihe dị ka otu ugboro kwa ọnwa.

Mpaghara anya

Eserese nke mpaghara nyochara Kepler nwere nhazi nke eluigwe

Kepler nwere oghere nlele anya (FOV) megide mbara igwe. Eserese dị n'aka nri na egosi nhazi nke celestial na ebe ebe ndị na achọpụta ihe dị, yana ọnọdụ nke kpakpando ole na ole na egbuke egbuke nwere ugwu ugwu dị n'elu akuku aka ekpe. Ebe nrụọrụ weebụ ozi nwere ihe mgbako nke ga ekpebi ma ọ bụrụ na ihe enyere ya dara na FOV, ma ọ bụrụ otú ahụ, ebe ọ ga apụta na iyi data ihe nchọpụta foto. A na edobe data gbasara ndị na aga ime ihe omume na Kepler Followup Programme, ma ọ bụ KFOP, iji mee nleba anya nleba anya.

Ebe nlele fotometer dị na ìgwè kpakpando Cygnus, Lyra na Draco

Ebe nlele Kepler na ekpuchi 115 square degrees, gburugburu 0.25 pasent nke mbara igwe, ma ọ bụ "ihe dị ka scoops abụọ nke Big Dipper". Ya mere, ọ ga achọ ihe dị ka teliskop dị ka Kepler 400 iji kpuchie mbara igwe dum. Ókèala Kepler nwere akụkụ nke ìgwè kpakpando Cygnus, Lyra, na Draco.

Usoro kpakpando kacha nso na mpaghara nlele Kepler bụ usoro kpakpando atọ nke Gliese 1245, afọ 15 ìhè sitere na anyanwụ. Dwarf na-acha aja aja WISE J2000+3629, 22.8 ± 1 ìhè afọ sitere na anyanwụ dịkwa n'ọhịa nke echiche, mana Kepler anaghị ahụ ya anya n'ihi na ebunye ìhè bụ isi n'ogologo infrared wavelengths.

Ebumnuche na ụzọ

Ihe puru omume nke orbit mbara ala na enweghị usoro ịdị n'akụkụ ahịrị anya na kpakpando bụ dayameta nke kpakpando ahụ site na dayameta nke orbit kewara. Maka mbara ala dị nha na 1 AU na ebufe kpakpando dị ka anyanwụ, ihe puru omume bụ 0.47%, ma ọ bụ ihe dịka 1 n'ime 210. Maka mbara ala dị ka Venus na agbagharị kpakpando dị ka anyanwụ, ihe puru omume dị ntakịrị elu, na 0.65%; Ọ bụrụ na kpakpando ndị ọbịa nwere ọtụtụ mbara ala, ohere nke nchọpụta ndị ọzọ dị elu karịa ohere nke nchọpụta mbụ na eche na mbara ala n'ime usoro e nyere na agbawa na ụgbọ elu ndị yiri ya echiche kwekọrọ n'ụdị usoro nhazi ụwa ugbu a. Dịka ọmụmaatụ, ọ bụrụ na ozi dị ka Kepler nke ndị ọbịa na eduzi hụrụ ụwa ka ọ na ebufe anyanwụ, enwere ohere 7% na ọ ga ahụkwa Venus na ebufe.

Ebe nlele nke 115 deg2 nke Kepler na enye ya ohere dị elu nke ịchọpụta mbara ala nke ụwa karịa Hubble Space Telescope, nke nwere nlele anya naanị 10 sq. arc-minutes. Ọzọkwa, Kepler raara onwe ya nye n'ịchọpụta ụzọ mbara ala gafere, ebe a na eji Telescope Hubble mee ihe iji zaa ajụjụ dịgasị iche iche nke sayensị, ọ na esikwa ike na elegide anya n'otu ebe kpakpando. N'ime ihe dị ka ọkara nde kpakpando dị na mbara ala Kepler, ihe dị ka kpakpando 150,000 ka ahọpụtara maka nlele. Ihe karịrị 90,000 bụ ụdị kpakpando G na, ma ọ bụ nso, usoro bụ isi. Ya mere, e mere Kepler ka ọ nwee mmetụta n'ogologo ebili mmiri nke 400–865 nm ebe nchapụta nke kpakpando ndị ahụ na arị elu. Ọtụtụ n'ime kpakpando ndị Kepler hụrụ nwere ọdịdị anya dị n'etiti 14 na 16 mana kpakpando ndị a na egbukepụ egbukepụ nwere ọdịdị anya nke 8 ma ọ bụ ala. Ọtụtụ n'ime ndị na eme ntuli aka nke mbara ala anaghị atụ anya na ha ga ekwenye na mbụ n'ihi na ha na ada mbà maka nlele nleba anya. A na ahụ kpakpando niile ahọpụtara n'otu oge, ebe ụgbọ elu ahụ na atụ ihe dị iche iche na nchapụta ha kwa nkeji iri atọ ọ bụla. Nke a na enye ohere ka mma maka ịhụ ụzọ njem. Emebere ebumnuche a iji bulie ohere nke ịchọpụta mbara ala na agbagharị kpakpando ndị ọzọ.

N'ihi na Kepler ga ahụrịrị ma ọ dịkarịa ala ụzọ atọ iji gosi na ọ bụ mbara ala na agafe agafe kpatara mbelata nke kpakpando, na n'ihi na mbara ala ndị buru ibu na enye ihe mgbaàmà dị mfe ịlele, ndị ọkà mmụta sayensị tụrụ anya na nsonaazụ mbụ a kọrọ ga abụ nnukwu mbara ala Jupiter. ike orbits. A kọrọ nke mbụ n'ime ndị a mgbe naanị ọnwa ole na ole arụchara ọrụ. Planetị dị nta, na mbara ala ndị dị anya site na anyanwụ ha ga ewe ogologo oge, na ịchọpụta mbara ala ndị yiri Ụwa ka a tụrụ anya na ọ ga ewe afọ atọ ma ọ bụ karịa.

A na ejikwa data Kepler nakọtara maka ịmụ kpakpando na agbanwe agbanwe nke ụdị dị iche iche na ime asteroseismology, karịsịa na kpakpando na egosi oscillations anyanwụ.

Usoro ịchọta mbara ala

Ịchọta ndị chọrọ ime ụwa

Echiche onye na ese ihe banyere Kepler

Ozugbo Kepler chịkọtara ma zighachi data ahụ, a na arụ akụkụ ọkụ ọkụ. A na agbanwezi ụkpụrụ nchapụta ka iwere nchapụta dị iche iche n'ihi ntụgharị nke ụgbọ elu n'ime akaụntụ. Nzọụkwụ na esote bụ nhazi (mpịakọta) akụkụ ọkụ n'ụdị a na ahụ ngwa ngwa yana ikwe ka ngwanrọ họrọ akara ndị yiri ka ọ nwere ike ịfefe. N'oge a, mgbaama ọ bụla na egosi njirimara ndị nwere ike ịfefe ka a na akpọ mmemme ngafe ọnụ ụzọ. A na enyocha akara ngosi ndị a n'otu n'otu na okirikiri nyocha abụọ, na agba nke mbụ na ewe naanị sekọnd ole na ole n'otu ebumnuche. Nlele a na-ewepụ n'ụzọ na ezighi ezi ahọpụtara ndị na abụghị akara, mgbaàmà kpatara ụda ngwá ọrụ na ọnụọgụ abụọ doro anya na ekpuchi.

Ihe omume ngafe ọnụ ụzọ gafere ule ndị a ka a na akpọ Kepler Objects of Interest (KOI), nweta nhọpụta KOI wee dokwa ya. A na enyocha KOI nke ọma na usoro akpọrọ dispositioning. A na akpọ ndị na agafe n'usoro ihe omume Kepler. Ebe nchekwa KOI abụghị ihe kwụ ọtọ, nke pụtara na onye ndoro ndoro ochichi Kepler nwere ike ịbanye na ndetu adịgboroja na nyocha ọzọ. N'aka nke ya, KOI ndị e kewapụrụ n'ụzọ hiere ụzọ dị ka ihe ziri ezi ụgha nwere ike ịlaghachi azụ na ndepụta ndị a ga eme ntuli aka.

Ọ bụghị ndị niile na eme ntuli aka na mbara ala na aga usoro a. Planetwa okirikiri anaghị egosi nfefe nke oge, na a ga enyocha ya site na ụzọ ndị ọzọ. Na mgbakwunye, ndị na eme nchọpụta nke atọ na eji ụzọ nhazi data dị iche iche, ma ọ bụ ọbụna na achọ ndị na achọ mbara ala site na data mgbanaka ọkụ na enweghị nhazi. N'ihi ya, mbara ala ndị ahụ nwere ike na efunahụ aha KOI.

Na akwado ndị na aga ime ụwa

Ozi Kepler ndị chọrọ ime ọpụpụ exoplanet ọhụrụ dịka nke June 19, 2017.

Ozugbo achọpụtara ndị na eme ntuli aka kwesịrị ekwesị site na data Kepler, ọ dị mkpa iji chịkwaa ihe ndị na ezighị ezi na nyocha ndị ọzọ.

Ọtụtụ mgbe, a na eji telescopes gbadoro ụkwụ na esepụta foto nke ndị na aga Kepler n'otu n'otu iji dozie ihe ndabere ọ bụla nwere ike imerụ mbinye aka nchapụta nke mgbama njem. Ụzọ ọzọ a ga esi ewepụ ndị na-achọ mbara ala bụ ịgụ kpakpando nke Kepler nwere ike ịnakọta ezigbo data n'agbanyeghị na ime ya abụghị ihe e ji emepụta ihe. Ọ bụ ezie na Kepler enweghị ike iji usoro a chọpụta ihe ndị nwere oke mbara ala, enwere ike iji ya chọpụta ma ọ bụ ihe na eme ka ọ̀tụ̀tụ̀ kpakpando kpatara njem ahụ.

Site na ụzọ nchọpụta ndị ọzọ

Enwere ụzọ nchọpụta exoplanet ole na ole dị iche iche nke na enyere aka iwepụ ihe ndị na ezighị ezi site n'inye ihe akaebe ọzọ na onye nyocha bụ ezigbo ụwa. Otu n'ime ụzọ ndị a, nke a na akpọ doppler spectroscopy, chọrọ nleba anya nleba anya site na teliskop ndị dabeere na ala. Usoro a na arụ ọrụ nke ọma ma ọ bụrụ na mbara ala buru ibu ma ọ bụ dị na gburugburu kpakpando na e

egbuke egbuke. Ọ bụ ezie na spectrographs dị ugbu a ezughi oke maka ịkwado ndị na-aga ime mbara ala nwere obere kpakpando gburugburu kpakpando na-adịghị ahụkebe, enwere ike iji usoro a chọpụta nnukwu ndị ọzọ na-aga n'ihu na mbara ala na-adịghị ebugharị gburugburu kpakpando ezubere iche. [Ihe ndekọ achọrọ]

Foto Kepler sere nwere isi ihe abụọ nwere mmasị akọwapụtara. Celestial ugwu dị n'akụkụ akụkụ aka ekpe nke ala.

N'ime usoro mbara ala dị iche iche, a na enwekarị ike ịkwado mbara ala site na mgbanwe oge ntụgharị site na ilele oge dị n'etiti njem na aga n'ihu, nke nwere ike ịdịgasị iche ma ọ bụrụ na mbara ala na enwe mgbagwoju anya site na ibe ha. Nke a na enyere aka ịkwado mbara ala dị ala dị ala ọbụlagodi mgbe kpakpando dị anya. Ọdịiche oge mbufe na egosi na mbara ala abụọ ma ọ bụ karịa bụ otu usoro mbara ala. Enwere ọbụna ikpe ebe a na achọpụtakwa mbara ala na adịghị agafe agafe n'ụzọ dị otú a.

Mwa ala okirikiri na egosi mgbanwe oge nfefe ka ukwuu karịa mbara ala ndị mbara ala ndị ọzọ na akpaghasị ike. Oge ngafe ha na adịkwa iche nke ukwuu. Oge mbufe na ogologo oge dị iche iche maka mbara ala gbara okirikiri na ebute site na ngagharị nke kpakpando ndị ọbịa, karịa nke mbara ala ndị ọzọ. Na mgbakwunye, ọ bụrụ na mbara ala buru ibu nke ukwuu, ọ nwere ike ịkpata obere mgbanwe nke oge kpakpando ndị ọbịa. N'agbanyeghị na ọ na esiri ike ịchọta mbara ala okirikiri n'ihi njem ha na adịghị n'oge, ọ dị mfe ịkwado ha, ebe ọ bụ na usoro oge nke njem enweghị ike iji ọnụọgụ abụọ na ekpuchi anya ma ọ bụ usoro kpakpando ndabere.

Na mgbakwunye na njem, mbara ala ndị na agba gburugburu kpakpando ha na enwe mgbanwe dị iche iche na egbuke egbuke dị ka ọnwa, ha na agafe usoro site n'uju ruo ọhụrụ na azụ ọzọ. N'ihi na Kepler enweghị ike idozi mbara ala site na kpakpando, ọ na ahụ naanị ìhè jikọtara ọnụ, na nchapụta nke kpakpando ndị ọbịa yiri ka ọ na agbanwe n'ofe ọ bụla n'otu oge. Ọ bụ ezie na mmetụta ya dị ntakịrị—ezigbo photometric a chọrọ iji hụ nnukwu mbara ala dị nso bụ ihe dịka ịchọpụta mbara ụwa nke na agafe n'ụdị kpakpando nke anyanwụ - mbara ala Jupiter nke nwere oge okirikiri nke ole na ole. A na achọpụta ụbọchị ma ọ bụ obere site na teliskop oghere dị nro dị ka Kepler. N'ikpeazụ, usoro a nwere ike inye aka ịchọta mbara ala karịa usoro njem, n'ihi na mgbanwe ọkụ na egosipụta na akụkụ nke orbital bụ nke na adabere na ọchịchọ nke mbara ala, ọ dịghịkwa achọ ka mbara ala gafere n'ihu diski nke kpakpando. . Na mgbakwunye, ọrụ nke akụkụ nke nnukwu mbara ala bụkwa ọrụ nke ihe ọkụkụ ya na ikuku, ma ọ bụrụ na ọ bụla. Ya mere, akụkụ akụkụ nwere ike igbochi ndị ọzọ mbara ala Njirimara, dị ka urughuru size nkesa nke ikuku ahụ.

Nzizi fotometric nke Kepler na adịkarị elu iji hụ mgbanwe nchapụta nke kpakpando kpatara site na ọkụ doppler ma ọ bụ nrụrụ udi kpakpando site n'aka onye ibe ya. Enwere ike iji ihe ndị a mgbe ụfọdụ wepụ ndị na eme Jupita na ekpo ọkụ dị ka ihe na ezighị ezi nke kpakpando ma ọ bụ dwarf na acha aja aja na-akpata mgbe mmetụta ndị a na ahụ anya. Otú ọ dị, enwere ụfọdụ ebe a na ahụ mmetụta dị otú ahụ ọbụna site na mbara ala oke enyi dị ka TreS-2b.

Through validation

Ọ bụrụ na enweghị ike ịhụ mbara ala site na opekata mpe otu n'ime ụzọ nchọpụta ndị ọzọ, enwere ike igosipụta ya site n'ịchọpụta ma ọ bụrụ na ohere nke onye na aga Kepler bụ ezigbo mbara ala karịrị nke ukwuu karịa ihe atụ ụgha ọ bụla jikọtara. Otu n'ime ụzọ mbụ e mere bụ ịhụ ma telescopes ndị ọzọ nwekwara ike ịhụ ụzọ ụgbọ njem ahụ. Ụwa mbụ enwetara site na usoro a bụ Kepler-22b bụ nke a na ahụkwa ya na teliskop oghere Spitzer na mgbakwunye na nyochaa ohere ọ bụla ọzọ dị mma. Nkwenye dị otú ahụ dị oke ọnụ, ebe ọ bụ na a na achọpụta obere mbara ala naanị site na teliskop oghere.

Emepụtala usoro nkwado ọhụrụ site na iji ngwa akpọrọ PASTIS. Ọ na eme ka o kwe omume ịkwado mbara ala ọbụlagodi mgbe achọpụtara naanị otu onye na eme njem njem maka kpakpando ndị ọbịa. Ihe ndọghachi azụ nke ngwá ọrụ a bụ na ọ chọrọ nrịbama dị elu na mkpọtụ sitere na data Kepler, yabụ na ọ nwere ike kwado naanị mbara ala ma ọ bụ mbara ala buru ibu na gburugburu kpakpando dị jụụ na nke na egbuke egbuke. Ugbu a, a na eme nyocha nke ndị na aga ime Kepler site na usoro a. PASTIS nwere ihe ịga nke ọma nke mbụ maka ịkwado mbara ala Kepler 420b.

Nsonaazụ ozi

Nkọwa nke onyonyo Kepler nke mpaghara nyochara na egosi ụyọkọ kpakpando mepere emepe NGC 6791. Celestial north dị n'akụkụ aka ekpe nke ala.

Nkọwa nke onyonyo Kepler nke mpaghara nyochara. Egosiri ebe TreES-2b dị n'ime onyonyo a. Celestial ugwu dị n'akụkụ akụkụ aka ekpe nke ala.

2009

NASA nwere ọgbakọ ndị nta akụkọ iji kparịta nsonaazụ sayensị mmalite nke ozi Kepler na Ọgọst 6, 2009. Na nnọkọ mgbasa ozi a, e kpughere na Kepler ekwenyela na ọ dị adị nke exoplanet exoplanet HAT-P-7b mara na mbụ, ma na arụ ọrụ nke ọma. ezuru ịchọpụta mbara ala nha.

N'ihi na nchọpụta Kepler na mbara ala na adabere n'ịhụ obere mgbanwe na nchapụta, kpakpando dị iche iche na egbuke egbuke n'onwe ha (kpakpando dị iche iche) adịghị aba uru na nchọ a. Site na ọnwa ole na ole mbụ nke data, ndị ọkà mmụta sayensị Kepler kpebiri na ihe dị ka kpakpando 7,500 sitere na ndepụta mbụ e bu n'obi bụ kpakpando na agbanwe agbanwe. E wepụrụ ndị a na ndepụta ebumnuche, ma ndị ọhụrụ ga ahọpụta dochie ha. Na Nọvemba 4, 2009, ọrụ Kepler wepụtara n'ihu ọha akụkụ ọkụ nke kpakpando ndị dara ada. Onye ndoro ndoro ochichi ohuru ohuru nke Kepler huru na mbu bu akara ugha di nma n'ihi ejighị n'aka na oke kpakpando nne na nna ya. Otú ọ dị, a kwadoro ya afọ iri ka e mesịrị ma ugbu a aha ya bụ Kepler 1658b.

Izu isii mbụ nke data kpughere mbara ala ise a na amaghị na mbụ, ha niile dị nso na kpakpando ha. Otu n'ime ihe ndị a ma ama bụ otu n'ime mbara ala ndị kachasị ntakịrị a chọtara, dwarfs abụọ na acha ọcha dị ala bụ ndị a kọrọ na mbụ dị ka ndị òtù nke ihe ọhụrụ nke ihe nkiri, na Kepler 16b, mbara ala mara mma nke na agba gburugburu kpakpando ọnụọgụ abụọ.

2010

Na June 15, 2010, ndị ọrụ Kepler weputara data na ihe niile ma 400 nke ~ 156,000 mbara ala lekwasịrị anya kpakpando n'ihu ọha. Ihe mgbaru ọsọ 706 sitere na ntọala data mbụ a nwere ndị na eme ntuli aka nke exoplanet, nwere nha sitere na obere dị ka Ụwa ruo na ibu karịa Jupita. Enyere njirimara na njirimara nke 306 nke ebumnuche 706. Ebumnuche ndị ewepụtara gụnyere sistemu ọtụtụ mbara ala mmadụ ise, gụnyere ndị chọrọ ntuli aka isii ọzọ. Naanị ụbọchị 33.5 nke data dị maka ọtụtụ n'ime ndị na eme ntuli aka. NASA kwuputakwara data maka mmadụ 400 ọzọ a na aga ime ka ndị otu Kepler mee nyocha nleba anya. E bipụtara data maka ndị a na aga ime na February 2, 2011. (Lee nsonaazụ Kepler maka 2011 n'okpuru.)

Nsonaazụ nke Kepler, dabere na ndị a ga eme na ndepụta e wepụtara na 2010, pụtara na ọtụtụ mbara ala ndị na eme ntuli aka nwere radis na erughị ọkara nke Jupita. Nsonaazụ a pụtakwara na obere mbara ala ndị na eme ntuli aka na oge na erughị ụbọchị iri atọ na adịkarị karịa mbara ala buru ibu nke nwere oge na erughị ụbọchị iri atọ yana na nchoputa nke ala na enyocha nnukwu ọdụ ọdụ nke nkesa nha. Nke a megidere echiche ochie nke na atụ aro na mbara ala pere mpe na nha ụwa ga adị obere oge. Dabere na mwepu sitere na data Kepler, atụmatụ nke gburugburu 100 nde mbara ala obibi na Milky Way nwere ike ịbụ eziokwu. Ụfọdụ akụkọ mgbasa ozi banyere okwu TED ebutela nghọtahie na Kepler achọtala mbara ala ndị a n'ezie. E mere ka nke a doo anya n'akwụkwọ ozi o degaara onye isi ụlọ ọrụ NASA Ames Research Center maka Kepler Science Council nke dị na August 2, 2010 na ekwu, "Ntụle nke data Kepler dị ugbu a adịghị akwado nkwuputa na Kepler achọtala mbara ala ọ bụla dị ka ụwa. "

N'afọ 2010, Kepler chọpụtara usoro abụọ nwere ihe ndị dị ntakịrị ma dị ọkụ karịa kpakpando nne na nna ha: KOI 74 na KOI 81. Ihe ndị a nwere ike ịbụ dwarfs ọcha dị ala na emepụta site na njedebe nke mbufe oke na usoro ha.

2011

A size comparison of the exoplanets Kepler-20e and Kepler-20f with Venus and Earth

Na Febụwarị 2, 2011, ndị otu Kepler kwupụtara nsonaazụ nyocha nke data ewepụtara n'etiti May 2 na Septemba 16, 2009. Ha hụrụ ndị na achọ mbara ala 1235 gbara gburugburu 997 kpakpando ndị ọbịa. (Ọnụ ọgụgụ ndị na esote na eche na ndị na aga ime bụ n'ezie mbara ala, ọ bụ ezie na akwụkwọ akụkọ na-akpọ ha nanị ndị na eme ntuli aka. Nyocha onwe onye gosipụtara na ọ dịkarịa ala 90% n'ime ha bụ ezigbo mbara ala na ọ bụghị ụgha). Ụwa 68 dị ihe dịka nha ụwa, 288 super Earth size, 662 Neptune size, 165 Jupiter-size, na 19 ruo okpukpu abụọ karịa Jupita. N'adịghị ka ọrụ gara aga, ihe dị ka 74% nke mbara ala pere mpe karịa Neptune, ikekwe n'ihi ọrụ gara aga na achọta nnukwu mbara ala dị mfe karịa ndị pere mpe.

Na February 2, 2011 ntọhapụ nke 1235 exoplanet aga ime gụnyere 54 nwere ike ịbụ na "ebe obibi", gụnyere ise na erughị ugboro abụọ size nke Ụwa. E nwere na mbụ naanị mbara ala abụọ chere na ha nọ na "mpaghara obibi", ya mere, nchọpụta ọhụrụ ndị a na anọchite anya nnukwu mgbasawanye nke ọnụ ọgụgụ "Goldilocks planet" (planets nke okpomọkụ kwesịrị ekwesị iji kwado mmiri mmiri). Ndị niile na eme ntuli aka mpaghara ebe obibi hụrụ ka kpakpando orbit dị ntakịrị ma dị jụụ karịa anyanwụ (ndị na achọ ebe obibi gburugburu kpakpando dị ka Sun ga ewe ọtụtụ afọ ọzọ iji kpokọta ụzọ atọ achọrọ maka nchọpụta). N'ime ndị niile na-achọ mbara ala ọhụrụ, 68 bụ 125% nke nha ụwa ma ọ bụ pere mpe, ma ọ bụ pere mpe karịa ihe niile achọpụtara na mbụ. "Ụwa size" na "super Earth-size" ka akọwara dị ka "ihe na erughị ma ọ bụ hà 2 Earth radii (Re)" [(ma ọ bụ, Rp ≤ 2.0 Re) - Isiokwu 5]. Isii ndị dị otú ahụ na aga ime mbara ala [ya bụ: KOI 326.01 (Rp=0.85), KOI 701.03 (Rp=1.73), KOI 268.01 (Rp=1.75), KOI 1026.01 (Rp=1.77), KOI 854.01 (Rp.=1.7) KOI 854.01 (Rp.3) Rp = 1.96) - Isiokwu 6] nọ na "mpaghara obibi." Nnyocha e mere n'oge na adịbeghị anya chọpụtara na otu n'ime ndị a na azọ ọkwa (KOI 326.01) bụ n'ezie nnukwu ma na ekpo ọkụ karịa ka akọwara mbụ.

The frequency of planet observations was highest for exoplanets two to three times Earth-size, and then declined in inverse proportionality to the area of the planet. The best estimate (as of March 2011), after accounting for observational biases, was: 5.4% of stars host Earth-size candidates, 6.8% host super-Earth-size candidates, 19.3% host Neptune-size candidates, and 2.55% host Jupiter-size or larger candidates. Multi-planet systems are common; 17% of the host stars have multi-candidate systems, and 33.9% of all the planets are in multiple planet systems.

Ka ọ na erule Disemba 5, 2011, ndị otu Kepler kwupụtara na ha achọpụtala 2,326 ndị chọrọ ime mbara ụwa, nke 207 n'ime ha yiri ụwa, 680 bụ oke ụwa, 1,181 bụ Neptune-size, 203 bụ Jupiter-size na 55 dị. ibu karịa Jupita. Tụnyere ọnụ ọgụgụ nke February 2011, ọnụ ọgụgụ nke mbara ala nha na oke ụwa mụbara site na 200% na 140% n'otu n'otu. Ọzọkwa, a chọtara ndị chọrọ ime mbara ala 48 na mpaghara ebe obibi nke kpakpando nyochara, na egosi mbelata site na ọnụ ọgụgụ February; nke a bụ n'ihi njirisi ndị siri ike a na-eji na data December.

Na Disemba 20, 2011, ndị otu Kepler mara ọkwa nchọpụta nke mbụ ụwa size exoplanets, Kepler-20e na Kepler-20f, orbiting a Sun dị ka kpakpando, Kepler-20.

Dabere na nchoputa nke Kepler, onye na enyocha mbara igwe bụ Seth Shostak mere atụmatụ na 2011 na "n'ime otu puku afọ ìhè nke Ụwa", e nwere "ọ dịkarịa ala 30,000" mbara ala obibi. Nakwa dabere na nchoputa ahụ, ndị otu Kepler ekwuola na e nwere "opekata mpe ijeri mbara ala 50 na Milky Way", nke "ọ dịkarịa ala nde 500" nọ na mpaghara ebe obibi. Na Maachị 2011, ndị na enyocha mbara igwe na NASA's Jet Propulsion Laboratory (JPL) kọrọ na ihe dị ka "1.4 ruo 2.7 pasent" nke kpakpando niile dị ka anyanwụ ka a na atụ anya inwe mbara ala nwere nha "n'ime mpaghara kpakpando ha nwere ike ibi". Nke a pụtara na e nwere "ijeri abụọ" n'ime "Ụwa analog" ndị a na Milky Way naanị. Ndị na enyocha mbara igwe nke JPL kwukwara na e nwere "ụyọkọ kpakpando 50 ndị ọzọ", nwere ike ịmị ihe karịrị otu mbara ala sextillion "Earth analog" ma ọ bụrụ na ụyọkọ kpakpando niile nwere ọnụ ọgụgụ mbara ala yiri nke Milky Way.

2012

Na Jenụwarị 2012, otu ndị na enyocha mbara igwe nke mba ụwa kwuru na kpakpando ọ bụla dị na Milky Way nwere ike nọrọ na nkezi… ma ọ dịkarịa ala mbara ala 1.6, na atụ aro na ihe karịrị ijeri kpakpando 160 nwere ike ịdị na Milky Way. Kepler dekọkwara stellar super-flares dị anya, ụfọdụ n'ime ha dị ike ugboro 10,000 karịa ihe omume Carrington nke 1859. Enwere ike ịkpalite superflares site na mbara ala Jupita na agba gburugburu. Usoro Transit Timing Variation (TTV), nke ejiri chọpụta Kepler-9d, nwetara ewu ewu maka ịkwado nchọpụta exoplanet. E gosikwara na mbara ala dị na sistemụ nwere kpakpando anọ, nke mbụ achọpụtara usoro dị otú ahụ.

N'ihe dị ka afọ 2012, e nwere ngụkọta nke 2,321 ndị na aga ime. N'ime ndị a, 207 yiri ụwa, 680 dị oke elu ụwa, 1,181 bụ Neptune size, 203 bụ Jupita size na 55 dị ukwuu karịa Jupita. Ọzọkwa, a chọtara ndị chọrọ ime mbara ala 48 na mpaghara kpakpando ndị a nyochara. Ndị otu Kepler mere atụmatụ na 5.4% nke kpakpando niile na anabata ndị na aga ime nha ụwa, yana na 17% nke kpakpando niile nwere ọtụtụ mbara ala.

Chaatị na egosi nchoputa Kepler, n'ọnọdụ nke exoplanets niile achọpụtara (site na 2013), nwere ụfọdụ ihe gbasara mbufe ego gosiri dịka ihe atụ.

Dị ka otu nnyocha nke Caltech na enyocha mbara igwe bipụtara na January 2013, Milky Way nwere ma ọ dịkarịa ala ọtụtụ mbara ala dị ka kpakpando, na akpata 100-400 ijeri exoplanets. Nnyocha ahụ, dabere na mbara ala na agba gburugburu kpakpando Kepler-32, na atụ aro na usoro mbara ala nwere ike ịdị na ahụkarị gburugburu kpakpando na Milky Way. A mara ọkwa nchọta nke mmadụ 461 ndị ọzọ na aga ime na Jenụwarị 7, 2013. Ka Kepler na ele anya, ka mbara ala nwere ogologo oge ọ nwere ike ịchọpụta.   N'April 2013, a chọtara dwarf ọcha na ehulata ìhè nke dwarf enyi ya na sistemụ kpakpando KOI-256.

N'April 2013, NASA mara ọkwa nchọpụta nke ụwa atọ ọhụrụ exoplanets - Kepler 62e, Kepler-62f, na Kepler-69c - na mpaghara obibi nke kpakpando ndị ọbịa ha, Kepler-62 na Kepler-69. A na ahụta exoplanets ọhụrụ ndị a bụ ndị na akwado inweta mmiri mmiri ma si otú a bụrụ ebe obibi. Nnyocha e mere n'oge na adịbeghị anya egosila na Kepler-69c nwere ike ịdị ka Venus, ya mere o yighị ka ọ ga ebi.

Na Mee 15, 2013, NASA kwuputara na teliskop ohere ahụ agbarụla site na ọdịda nke wiil mmeghachi omume na eme ka ọ tụọ aka n'ụzọ ziri ezi. Wheel nke abụọ adaala mbụ, teliskop ahụ chọkwara wiil atọ (n'ime mkpokọta anọ) iji rụọ ọrụ ka ngwa ahụ wee rụọ ọrụ nke ọma. Nnwale ọzọ na July na August kpebiri na ọ bụ ezie na Kepler nwere ike iji wiil mmeghachi omume mebiri emebi iji gbochie onwe ya ịbanye na ọnọdụ nchekwa na nke iweda data sayensị anakọtara na mbụ, ọ nweghị ike ịnakọta data sayensị ọzọ dị ka ahaziri na mbụ. Ndị ọkà mmụta sayensị na arụ ọrụ na Kepler ọrụ kwuru na a ka nwere ndekọ data a ka ga elele, na a ga achọpụtakwu ihe n'ime afọ ole na ole sochirinụ, n'agbanyeghị ihe ndọghachi azụ ahụ.

Ọ bụ ezie na ọnweghị data sayensị ọhụrụ sitere na mpaghara Kepler enwetara kemgbe nsogbu ahụ, a mara ọkwa ọkwa ọzọ iri isii na atọ na Julaị 2013 dabere na nyocha ndị anakọtara na mbụ.

Na Nọvemba 2013, e mere ọgbakọ sayensị nke abụọ nke Kepler. Nchọpụta ndị a gụnyere etiti etiti nke ndị na achọ mbara ala na adị ntakịrị ma e jiri ya tụnyere mmalite 2013, nsonaazụ mmalite nke nchọpụta nke mbara ala okirikiri ole na ole na mbara ala dị na mpaghara ebe obibi.

2014

Histogram nke nchọpụta exoplanet. Ogwe ndò na acha odo odo na egosi mbara ala ndị a kpọsara ọhụrụ gụnyere ndị nke usoro multiplicity kwadoro (February 26, 2014).

Na Febụwarị 13, ekwuputala ihe karịrị mmadụ 530 ga aga n'ihu na ebi n'otu sistemu mbara ala. Ọtụtụ n'ime ha fọrọ nke nta ka ọ bụrụ ụwa ma nọrọ na mpaghara ebe obibi. Ọnụọgụ a gbakwara ihe dị ka narị anọ n'ọnwa Jun afọ 2014.

Na February 26, ndị ọkà mmụta sayensị kwupụtara na data sitere na Kepler akwadola ịdị adị nke 715 exoplanets ọhụrụ. A na eji usoro nkwenye ọhụrụ a na akpọ "verification by multiplicity" nke dabere na mbara ala dị gburugburu ọtụtụ kpakpando achọpụtara na ọ bụ ezigbo mbara ala. Nke a nyere ohere nkwenye ngwa ngwa nke ọtụtụ ndị na eme ntuli aka bụ akụkụ nke sistemu mbara ụwa. 95% nke exoplanets achọpụtara dị obere karịa Neptune na anọ, gụnyere Kepler-296f, bụ ihe na erughị 2 1/2 nha nke Ụwa ma nọrọ na mpaghara ebe obibi ebe okpomọkụ dị elu dị mma maka mmiri mmiri mmiri.

N'ọnwa Maachị, nchọpụta chọpụtara na obere mbara ala ndị nwere oge orbital nke na erughị otu ụbọchị na esonyere ma ọ dịkarịa ala otu mbara ala ọzọ nwere oge nke ụbọchị 1-50. Ọmụmụ ihe a gosikwara na mbara ala dị mkpụmkpụ dị mkpụmkpụ na adịkarị obere karịa radii ụwa 2 ma ọ bụrụ na ọ bụ Jupita na-ekpo ọkụ na ezighi ezi.

N'April 17, ndị otu Kepler kwupụtara nchọpụta nke Kepler-186f, mbara ala mbụ fọrọ nke nta ka ọ bụrụ ụwa nke dị na mpaghara ebe obibi. Ụwa a na agba gburugburu na-acha uhie uhie dwarf.

Na Mee 2014, a mara ọkwa ọkwa K2 nleba anya 0 ruo 13 ma kọwaa ya n'ụzọ zuru ezu. Nlebanya K2 malitere na June 2014.

Na July 2014, nchọpụta mbụ sitere na data ubi K2 ka akọọrọ n'ụdị nke eclipsing binaries. E nwetara nchoputa site na nhazi data injinia Kepler nke anakọtara tupu mkpọsa 0 maka nkwadebe maka isi ọrụ K2.

Na Septemba 23, 2014, NASA kọrọ na ọrụ K2 emechaala mkpọsa 1, ihe nyocha sayensị izizi izizi, na mkpọsa ahụ 2 na aga n'ihu.

Kepler hụrụ KSN 2011b, ụdị Ia supernova, na usoro mgbawa: tupu, n'oge na mgbe.

Mgbasa ozi 3 dịgidere site na Nọvemba 14, 2014, ruo February 6, 2015, wee gụnye "16,375 ọkọlọtọ ogologo cadence na 55 ọkọlọtọ mkpụmkpụ cadence lekwasịrị anya".

2015

 Na Jenụwarị 2015, ọnụ ọgụgụ nke mbara ala Kepler ekwenyesiri ike karịrị 1000. Ma ọ dịkarịa ala abụọ (Kepler-438b na Kepler-442b) nke mbara ala achọpụtara mara ọkwa na ọnwa nwere ike ịbụ nkume na mpaghara ebe obibi. Ọzọkwa na January 2015, NASA kọrọ na ise kwenyesiri ike na su -ụw -sized nkume exoplanets, niile nta ka planet Venus, hụrụ orbiting 11.2 ijeri afọ kpakpando Kepler-444, n -eme nke a kpakpando usoro, na 80% nke afọ nke afọ. eluigwe na ala, ndị kasị ochie ma chọpụtara.N'April 2015, mkpọsa 4 ka a kọrọ na ọ g -adị n'etiti February 7, 2015, na April 24, 2015, na ịgụnye ihe nlele nke ihe fọrọ nke nta ka ọ bụrụ kpakpando 16,000 na ụyọkọ kpakpando abụọ a ma ama, Pleiades na Hyades.Na Mee 2015, Kepler hụrụ supernova achọpụtara ọhụrụ, KSN 2011b (Ụdị 1a), tupu, n'oge na mgbe mgbawa gasịrị. Nkọwa nke oge tupu Nova nwere ike inyere ndị sayensị aka ịghọta ike ọchịchịrị nke ọma.Na Julaị 24, 2015, NASA kwuputara nchọpụta nke Kepler-452b, exoplanet enwetara nke dị nso na ụwa n'ogo wee hụ na ọ n -agbagharị na mpaghara ebe obibi nke kpakpando dị ka anyanwụ. E weputara katalọgụ nwa afọ nke asaa nke Kepler, nwere ndị n -aga ime 4,696, yana mmụba nke ndị n -aga ime 521 kemgbe ewepụtara katalọgụ gara aga na Jenụwarị 2015.Na Septemba 14, 2015, ndị n -enyocha mbara igwe kọrọ mgbanwe ọkụ n -adịghị ahụkebe nke KIC 8462852, ụdị -ụdị kpakpando nke usoro isi n'ime ìgwè kpakpando Cygnus, dị ka Kepler chọpụtara, mgbe ọ n -achọ exoplanets. A kọwapụtala echiche dị iche iche, gụnyere comets, asteroids, na mmepeanya ndị ọbịa

• .

2016

Ka ọ na erule Mee 10, 2016, ọrụ Kepler enyochala mbara ala ọhụrụ 1,284. Dabere na nha ha, ihe dị ka 550 nwere ike ịbụ mbara ala okwute. Itoolu n'ime ndị a na agbagharị na kpakpando ha' habitable zone: Kepler-560b, Kepler-705b, Kepler-1229b, Kepler-1410b, Kepler-1455b, Kepler-1544 b, Kepler-1593b, Kepler-1606b, and Kepler-1638b.

Ọkwa ozi

A malitere Kepler n'afọ 2009. O nwere nnọọ ihe ịga nke ọma n'ịchọta mbara igwe, ma ọdịda nke abụọ n'ime wiil anọ mmeghachi omume mebiri emebi ọrụ ya ogologo oge na 2013. Na enweghị wiil atọ na-arụ ọrụ, a pụghị ịtụnye teliskop ahụ nke ọma. N'October 30, 2018, NASA kwupụtara na ụgbọ elu ahụ enweghị mmanụ ọkụ na ọrụ ya akwụsịla n'ihu ọha.

Mgbatị

Nhazi amụma nke Milky Way ejiri oghere ọchụchọ mbụ Kepler machie.

Nsogbu wheel mmeghachi omume

Na Julaị 2012, otu n'ime wiil mmeghachi omume anọ nke Kepler (wheel 2) dara. Na May 11, 2013, wiil nke abụọ (wheel 4) dara, na emebi ọganihu nke ozi ahụ, n'ihi na wiil atọ dị mkpa maka ịchụ nta ụwa. Kepler anakọtabeghị data sayensị kemgbe ọnwa Mee n'ihi na ọ nweghị ike ịkọwa ya nke ọma. Na July 18 na 22 wiil mmeghachi omume 4 na 2 nwalere n'otu n'otu; wheel 4 naanị na atụgharị na elekere elekere mana wheel 2 na agba ọsọ n'akụkụ abụọ ahụ, n'agbanyeghị na ọkwa esemokwu dị elu nke ukwuu. Nnwale ọzọ nke wheel 4 na Julaị 25 jisiri ike nweta ntụgharị ntụgharị ụzọ abụọ. Ụkwụ abụọ ahụ, agbanyeghị, gosipụtara esemokwu dị ukwuu ka ọ baa uru. N'August 2, NASA weputara oku maka atụmatụ iji ike Kepler fọdụrụnụ maka ọrụ sayensị ndị ọzọ. Malite na Ọgọst 8, e mere nyocha usoro zuru ezu. E kpebisiri ike na wheel 2 enweghị ike inye nkọwa zuru oke maka ọrụ sayensị ma weghachi ụgbọ elu ahụ na steeti "izu ike" iji chekwaa mmanụ ụgbọala. Achụpụrụ Wheel 4 na mbụ n'ihi na ọ gosipụtara ọkwa esemokwu dị elu karịa wheel 2 na ule ndị gara aga. Izipu ndị na enyocha mbara igwe ka ha dozie Kepler abụghị nhọrọ n'ihi na ọ na agba gburugburu anyanwụ na ọ dị ọtụtụ nde kilomita site na Ụwa.

N'August 15, 2013, NASA kwupụtara na Kepler agaghị aga n'ihu na achọ mbara ala na eji usoro ntụgharị mgbe mbọ iji dozie okwu abụọ n'ime wiil mmeghachi omume anọ dara. Enyere akwụkwọ akụkọ injinia iwu iji nyochaa ike ụgbọ elu ahụ nwere, wiil mmeghachi omume ya abụọ dị mma na ihe mkpali ya. N'otu oge ahụ, e mere nnyocha sayensị iji chọpụta ma enwere ike nweta ihe ọmụma zuru oke site na oke oke nke Kepler iji gosi na ọ na eri $18 nde kwa afọ.

Echiche ndị enwere ike gụnyere ịchọ asteroids na comets, ịchọ ihe akaebe nke supernovas, na ịchọta nnukwu mbara ala site na microlensing gravitational. Atụmatụ ọzọ bụ ịgbanwe ngwanro dị na Kepler iji kwụọ ụgwọ wiil mmeghachi omume nwere nkwarụ. Kama ka edobere kpakpando ma kwụsie ike n'ọhụhụ nke Kepler, ha ga akpafu. Agbanyeghị, sọftụwia a tụrụ aro bụ ka esoro mkpagharị a wee nwetaghachi ebumnuche ebumnuche ya n'agbanyeghị enweghị ike ijide kpakpando na nlele anya.

A na aga n'ihu na enyocha data anakọtara na mbụ.

Ìhè nke abụọ (K2)

N'ọnwa Nọvemba afọ 2013, ewepụtara atụmatụ ozi ọhụrụ akpọrọ K2 "Ìhè nke abụọ" maka ntụle. K2 ga agụnye iji ikike fọdụrụnụ nke Kepler, nkenke fotometric nke ihe dị ka akụkụ 300 kwa nde, ma e jiri ya tụnyere akụkụ 20 kwa nde mbụ, iji nakọta data maka ọmụmụ nke "mgbawa supernova, nhazi kpakpando na akụkụ anyanwụ System dị ka asteroids na comets, ... "na maka ịchọta na ịmụ ihe ndị ọzọ exoplanets. N'ime atụmatụ ozi a chọrọ, Kepler ga achọ ebe ka ukwuu n'ime ụgbọ elu nke ụwa na agba gburugburu anyanwụ. Ihe ndị dị na mbara igwe, gụnyere exoplanets, kpakpando na ndị ọzọ, nke ọrụ K2 achọpụtara ga.ejikọta ya na acronym EPIC, na eguzo maka katalọgụ ntinye ụgbọ elu Ecliptic.Àtụ:Wide imageNa mbido 2014, ụgbọ elu ahụ nwetara ule na aga nke ọma maka ọrụ K2. Site na Maachị ruo Mee 2014, a nakọtara data sitere na ubi ọhụrụ akpọrọ Ubi 0 dị ka nnwale nnwale. Na Mee 16, 2014, NASA kwupụtara nkwenye nke ịgbatị ozi Kepler na ozi K2. A na eche na ezi fotometric nke Kepler maka ọrụ K2 bụ 50 ppm n'oke kpakpando 12 maka njikọta awa 6.5. N'ọnwa Febụwarị 2014, a tụrụ nkọwa nkenke fotometric maka ọrụ K2 site na iji ụkwụ abụọ, arụrụ ọrụ nkenke ọma dị ka 44 ppm na oke kpakpando 12 maka njikọta awa 6.5. Nyocha nke nha ndị a site n'aka NASA na egosi na K2 photometric ziri ezi na abịaru nso na nke Kepler Archive nke nwere ụkwụ atọ, data ziri ezi nke ọma.

Na Mee 29, 2014, a kọwapụtara ma kọwaa mpaghara mkpọsa 0 ruo 13 n'ụzọ zuru ezu.

K2 proposal explained (December 11, 2013).

Ebe 1 nke ọrụ K2 ka edobere na mpaghara Leo Virgo nke mbara igwe, ebe Ubi 2 dị na mpaghara "isi" nke Scorpius ma gụnye ụyọkọ ụwa abụọ, Messier 4 na Messier 80, yana akụkụ nke mkpakọrịta Scorpius Centaurus. , nke dị naanị ihe dị ka nde afọ 11 yana 120–140 parsecs (380–470 ly) dị anya nwere ike karịa ndị otu 1,000.

Na Disemba 18, 2014, NASA mara ọkwa na ọrụ K2 achọpụtala exoplanet izizi ya enwetara, super Earth aha ya bụ HIP 116454 b. Achọtara mbinye aka ya na nhazi data injinịa e zubere iji kwado ụgbọ elu maka ọrụ K2 zuru oke. Ọ dị mkpa nlebanya nlebanya nleba anya ọsọ nke radial n'ihi na ọ bụ naanị otu ụzọ gafere nke ụwa ka ahụrụ.

N'oge kọntaktị akwadoro na Eprel 7, 2016, ahụrụ Kepler ka ọ na arụ ọrụ na ọnọdụ mberede, nke kachasị arụ ọrụ yana ụdị ọkụ ọkụ ọkụ. Ọrụ ndị ọrụ ozi kwupụtara ọnọdụ mberede ụgbọ elu, nke mere ka ha nweta ohere mbụ na NASA's Deep Space Network. Ka ọ na erule mgbede nke Eprel 8 ụgbọ elu a kwalitere ka ọ bụrụ ọnọdụ nchekwa, na Eprel 10 etinyere ya na steeti izu ike, ọnọdụ kwụsiri ike nke na enye nzikọrịta ozi nkịtị yana ọkụ ọkụ kacha dị ala. N'oge ahụ, amabeghị ihe kpatara ihe mberede ahụ, mana ekwenyeghị na wiil mmeghachi omume nke Kepler ma ọ bụ atụmatụ atụmatụ iji kwado K2's Campaign 9 bụ ya kpatara ya. Ndị na arụ ọrụ budata ma nyochaa data injinia site na ụgbọ elu ahụ, na ebute ụzọ nke ịlaghachi na ọrụ sayensị nkịtị. Eweghachitere Kepler na ọnọdụ sayensị na Eprel 22. Ihe mberede ahụ mere ka ọkara mbụ nke mkpọsa 9 belata site na izu abụọ.

Na June 2016, NASA mara ọkwa a K2 ozi ndọtị nke atọ ọzọ afọ, karịrị a na atụ anya ike ọgwụgwụ nke on board mmanụ ụgbọala na 2018. N'August 2018, NASA kpaliri ụgbọ elu site na ụra mode, tinye a gbanwetụrụ nhazi obibi thruster nsogbu na degraded. na arụtụ aka, wee malite ịnakọta data sayensị maka mgbasa ozi nleba anya nke iri na itoolu, na achọpụta na mmanụ ụgbọala ahụ agwụchabeghị.

Mwepụta data

Ndị otu Kepler kwere nkwa na ha ga ewepụta data n'ime otu afọ nke nyocha. Otú ọ dị, a gbanwere atụmatụ a mgbe mmalite ya gasịrị, na ahazi data maka ịhapụ ihe ruru afọ atọ mgbe nchịkọta ya gasịrị. Nke a butere nnukwu nkatọ, na eduga otu ndị sayensị Kepler ka ha wepụta nkeji nke atọ nke data ha otu afọ na ọnwa itoolu ka ha nwesịrị. E mere data ahụ ruo Septemba 2010 (akụkụ anọ 4, 5, na 6) n'ihu ọha na Jenụwarị 2012.

Nleba anya nke ndị ọzọ

Oge ụfọdụ, ndị otu Kepler na ewepụta ndepụta nke ndị ga eme ihe (Kepler Objects of Interest, ma ọ bụ KOIs) na ọha. N'iji ozi a, otu ndị na enyocha mbara igwe chịkọtara data radial velocity data site na iji SOPHIE échelle spectrograph iji kwado ịdị adị nke onye ndoro ndoro ochichi KOI-428b na 2010, emesia kpọọ Kepler-40b. N'afọ 2011, otu otu ahụ kwadoro KOI-423b, emesịa kpọọ Kepler-39b.

Ntinye aka ndị ọkà mmụta sayensị nwa amaala

Kemgbe Disemba 2010, ejirila data ozi Kepler mee ihe maka ọrụ Planet Hunters, nke na enye ndị ọrụ afọ ofufo ohere ịchọ ihe omume njem n'akụkụ ọkụ nke onyonyo Kepler iji chọpụta mbara ala ndị algọridim kọmputa nwere ike ịtụfu. Ka ọ na erule June 2011, ndị ọrụ achọpụtala ndị nwere ike ime iri isii na itoolu bụ ndị otu ozi Kepler na amabughị. Ndị otu ahụ nwere atụmatụ ikwupụta ndị na amụ ihe n'ihu ọha bụ ndị na ahụ mbara ala ndị dị otú ahụ.

N'April 2017, ABC Stargazing Live, ọdịiche nke BBC Stargazing Live, malitere ọrụ Zooniverse "Exoplanet Explorers". Ọ bụ ezie na Planethunters.org na-arụ ọrụ na data echekwara, Exoplanet Explorers ji data agbadala nso nso a sitere na ozi K2. N'ụbọchị mbụ nke ọrụ ahụ, a chọpụtara ndị chọrọ njem njem 184 bụ ndị gafere ule dị mfe. N'ụbọchị nke abụọ, ndị otu nyocha ahụ chọpụtara usoro kpakpando, nke e mesịrị kpọọ K2-138, nke nwere kpakpando dị ka anyanwụ na ụwa anọ na agba ọsọ. N'ikpeazụ, ndị ọrụ afọ ofufo nyere aka chọpụta 90 ndị na aga ime exoplanet. A ga agbakwunye ndị ọkà mmụta sayensị nwa amaala nyere aka chọpụta usoro kpakpando ọhụrụ dị ka ndị na ede akwụkwọ na akwụkwọ nyocha mgbe e bipụtara ya.

Ekwuputara exoplanets

   

Ekwenyere obere exoplanets na mpaghara obibi (Kepler-62e, Kepler-62f, Kepler-186f, Kepler-296e, Kepler-296f, Kepler-438b, Kepler-440b, Kepler-442b).

Exoplanets achọpụtara site na iji data Kepler, mana ndị nyocha nke mpụga kwadoro, gụnyere Kepler-39b, Kepler-40b, Kepler-41b, Kepler-43b, Kepler-44b, Kepler-45b, yana mbara ala na-agba Kepler-223 na Kepler-42 . Mkpọ okwu nke "KOI" na-egosi na kpakpando bụ ihe mmasị Kepler.

Katalọgụ Ntinye Kepler

  Katalọgụ ntinye Kepler bụ nchekwa data enwere ike ịchọ n'ihu ọha nke ihe ruru nde 13.2 ejiri maka mmemme nhazi ọkwa Kepler Spectral yana ebumnuche Kepler. A naghị eji katalọgụ naanị maka ịchọta ebumnuche Kepler, n'ihi na ọ bụ naanị akụkụ nke kpakpando edepụtara (ihe dị ka otu ụzọ n'ụzọ atọ nke katalọgụ) ka ụgbọ elu nwere ike ịhụ.

Nleba anya sistemu anyanwụ

E kenyela Kepler koodu nleba anya (C55) ka o wee kọọ ihe ọ chọpụtara na mbara igwe nke obere sistem anyanwụ na Obere Planet Center. N'afọ 2013, atụpụtara ọrụ NEOKepler ọzọ, ịchọ ihe ndị dị nso n'ụwa, ọkachasị asteroids nwere ike ịdị ize ndụ (PHAs). Okirikiri ya pụrụ iche na nke ka ukwuu karịa teliskop nyocha ndị dị adị na enye ya ohere ịchọ ihe dị n'ime orbit ụwa. E buru amụma na nyocha nke ọnwa iri na abụọ nwere ike inye aka dị ukwuu n'ịchụ nta PHA yana enwere ike ịchọta ebumnuche maka NASA's Asteroid Redirect Mission. Nchọpụta mbụ nke Kepler mere na Sistemụ Anyanwụ, Otú ọ dị, bụ (506121) 2016 BP81, ihe oyi oyi oge gboo Kuiper belt ihe dị kilomita 200 nke dị n'ofe orbit nke Neptune.

Ịla ezumike nká

Hụkwa

  Ọrụ nyocha exoplanet dabere na oghere ndị ọzọ