Kimbundu

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ

 

Kimbundu
asụsụ, modern language
obere ụdị nkeKimbundu Dezie
mba/obodoAngola Dezie
ụmụ amaala kaAngola Dezie
usoro ederedeLatin script Dezie
Ọkwa asụsụ Ethnologue3 Nkwukọrịta sara mbara Dezie
Onye na-ekwu okwu Kimbundu, nke edere na Angola.

Kimbundu, asụsụ Bantu nke a na-akpọ mgbe ụfọdụ Mbundu ma ọ bụ North Mbundu [Tinye edensibịa] (hụ Umbundu), is asụsụ Bantu nke abụọ a na-asụkarị na Angola.

Ndị na-asụ ya na-elekwasị anya n'ebe ugwu ọdịda anyanwụ nke mba ahụ, ọkachasị na Luanda, Bengo, Malanje na mpaghara Cuanza Norte. [1] bụ ndị Ambundu na-asụ ya.

Ọmụmụ ụdaolu[dezie | dezie ebe o si]

Mkpụrụ okwu[dezie | dezie ebe o si]

Akpụkpọ ahụ Ezé ezé Alveolar Palatal Velar Mkpịsị aka
Kwụsị ala dị larịị p t k
kwuru okwu b
tupu ịlụ di ma ọlị mb nd (ŋɡ)
Ihe na-esiri ike enweghị olu f s ʃ h
kwuru okwu v z ʒ
tupu ịlụ di ma ọlị Ọ bụ ya ka a na-akpọɱv nz
Ụgbọ imi m n (ɲ) ŋ
Ihe atụ w l j

Allophones:

Na [β] bụ allophones nke /p/ na /b/, n'otu n'otu, tupu /a/ na /u/. Foneme /l/ bụ flap [ɾ], ụdaolu [d] ma ọ bụ nsụgharị ya [dj] mgbe ọ na-esote ụdaume dị elu /i/. N'otu ụzọ ahụ, alveolars /s/, /z/ na /n/ na-eme ka [ʃ], [ʒ] na [ɲ], n'otu n'otu, tupu [i]. Enwere ike inwe epenthesis nke [g] mgbe /ŋ/ gasịrị na ọnọdụ etiti okwu, si otú a na-emepụta ụyọkọ ụdaume [ŋg] na usoro nke fortition.

Enwere nkwekọrịta imi dị anya, nke /l/ na-aghọta dị ka [n] ma ọ bụrụ na morphemes gara aga nwere /m/ ma ọ bụ /n/, mana ọ bụghị nkwụsịtụ prenasalized.

Mkpụrụedemede[dezie | dezie ebe o si]

N'ihu Ịlaghachi azụ
N'akụkụ i u
N'etiti na o
Emeghe a

E nwere ụda abụọ dị iche iche: ụda dị elu (á) na ụda dị ala (à). Enwekwara mbelata n'ọnọdụ tonal sandhi.

Nkwekọ ụdaume[dezie | dezie ebe o si]

Enwere nkwekọrịta ụdaume n'ìgwè abụọ (ụdaume dị elu /i, u/ na ụdaume dị n'etiti na nke dị ala /e, o, a/) nke na-emetụta naanị maka ọdịdị okwu. ụfọdụ morphemes, enwere ike ihichapụ ụdaume mgbe niile iji zere hiatus.

Mkpụrụ akwụkwọ Kimbundu[dezie | dezie ebe o si]

Mkpụrụ okwu

Mkpụrụedemede

A E I O U

Ebe e si nweta ya: https://omniglot.com/writing/kimbundu.htm

Ịgbazinye ego[dezie | dezie ebe o si]

Asụsụ Portuguese nke Europe[dezie | dezie ebe o si]

E nwere ọnụ ọgụgụ dị nta nke okwu sitere na Kimbundu na ọtụtụ n'ime ndị ahụ bụ mgbazinye ego na-apụtaghị ìhè, nke a gbazitere site na Angolan Portuguese.

Ihe atụ ndị ọtụtụ ma ọ bụ ndị niile na-asụ Angolan na European Portuguese ghọtara gụnyere

bué (nke a na-akpọ [bwɛ], "nke ukwuu, ọtụtụ"),[2] 

[] ([ˈkɔtɐ], "onye agadi"[3])

[] ([bɐˈzaɾ])

[]mambo ([ˈmɐ̃bu])

[]guita ([ˈgitɐ], "ego"[4])

[]beca ([ˈbɛkɐ])

wi ("nwoke, nwoke"[5])

fixe ("dị jụụ"),[6] bué da fixe[7] ("dị mma").[1][8]

Mmekọrịta nwoke na nwanyị[dezie | dezie ebe o si]

Aha nnọchiaha Nsụgharị
Eme M
Isi / Anya
Ọ bụ n'oge ahụ Ya ma ọ bụ ya
Etu Anyị
Enu
Eprel Ha

Ịnọ-ejikọta ngwaa ka ọ bụrụ (Kuala; kwa presence na Kimbundu) n'oge a: [9]

Eme ngala Abụ m
Eie walla / Eye walla / Eie wala / Eye wala Ị bụ
Baan walla / Baan wala Ya ma ọ bụ ya bụ
N'ihi ya, ọ bụ n'ihi na ọ bụ n"ụlọikpe ahụ ka a ga-enwetụ ya Anyị bụ
Enu nuala / Enu nwala Ị bụ
Ene ala Ha bụ

Na-ejikọta ngwaa inwe (Kuala ni; kwa presence ni na Kimbundu) n'oge a:

Eme ni ngala Enwere m
Isi / Anya ma ọ bụ walla Ị nwere
Baan na walla Ya ma ọ bụ ya nwere
N'ihi ya, ọ bụghị ya ka ọ ga-abụrịrị na ọ bụ Anyị nwere
Enu nuala ni Ị nwere
Ene ala ni Ha nwere

Edensibia[dezie | dezie ebe o si]

na asụsụ ahụ si na Lushootseed pụta. (Asụsụ Salish Coast gbara agbata obi) n'ihi ọdịnala na-enweghị isi na mpaghara aha n'ime obodo Skokomish (dị ka Bruce Subiyay Miller) kwenyere

  1. Ambundu is the short form for Akwa Mbundu, where 'Akwa' means 'from', or 'of', or more originally 'originally from' and 'belonging to'. In Kimbundu language, the particle Akwa is shortened into simply A, so that instead of Akwa Mbndu, it becomes Ambundu; similarly the term Akwa Ngola becomes ANgola, then Angola. Ngola was the title for kings in the historic Northern Angolan kingdom, before the Portuguese invasion.
  2. S.A. bué. Dicionário Priberam.
  3. S.A. Cota. Dicionário Priberam.
  4. Guita. Michaelis On-Line.
  5. Wi. Michaelis On-Line.
  6. Fixe. Michaelis On-Line.
  7. S.A. Bué Da Fixe. Dicionário Priberam.
  8. Suplemento do léxico cigano. Mundo Cigano.
  9. A língua kimbundu (pt). Ciberduvidas da lingua portuguesa. Retrieved on 30 November 2020.

Njikọ mpụga[dezie | dezie ebe o si]