Kiyomizu-dera

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ
Kiyomizu-dera
Buddhist temple
Akụkụ nkeHistoric Monuments of Ancient Kyoto, Saigoku Kannon Pilgrimage, The Twenty-Fifth Reikyo of Dharan Shonin, Q10380674, Shinbutsu Reijō Junpai no Michi Dezie
Oge/afọ mmalite778 Dezie
akara ala清水寺 Dezie
okpukpere chi/echiche ụwaKita-Hossō sect Dezie
mountain rangeHigashiyama Dezie
onye hiwereEnchin, Gyōei, Sakanoue no Tamuramaro Dezie
onyeisi ocheSeihan Mori Dezie
mba/obodoJapan Dezie
dị na ngalaba nhazi mpagharaHigashiyama-ku Dezie
nhazi ọnọdụ34°59′41″N 135°47′6″E Dezie
ihe omume dị ịrịba amareconstruction, renovation, increase Dezie
dedicated toThousand-Armed Thousand-Eyed Avalokiteśvara Dezie
ụkpụrụ ụlọkakezukuri Dezie
heritage designationNational Treasure of Japan, part of UNESCO World Heritage Site Dezie
webụsaịtịhttps://www.kiyomizudera.or.jp/ Dezie
gosiputara yaKiyomizudera Sankei Mandala detail, Kiyomizudera engi emaki Dezie
directionsNearest bus stop: Kiyomizu-michi or Gojo-zaka, routes 100, 202, 206, 207 Dezie
World Heritage criteriaWorld Heritage selection criterion (ii), World Heritage selection criterion (iv) Dezie
URL ụlọ ahịa gọọmentịhttps://www.juyosho.com/ Dezie
category for the view from the itemCategory:Views from Kiyomizu-dera Dezie
Map

Kiyomizu-dera (Japanese: 清水寺) dị naKyoto CityHigashiyama Ward a>ụlọ nsọ dị na Shimizu . dị ihe dịka mita 130,000OgigeỤlọ arụsị nke iri ruo nke iri na anọ. Luoyang Saịtị Dị Nsọ Kannon Iri Atọ AtọTempulu nke iri na isii. Saigoku 33 Temple. Na eze, a na-akpọ ya Otowa-san Kiyomizu-dera. Na mbụ, ọ bụ nke otu Hosso, mana ugbu a ọ nweela onwe ya wee kpọọ onwe ya ndị otu Northern Hosso. Tuku Kanzeon Bodhisattva nwere ogwe aka iri na otu ihu bụOnyonyo isibụ Ugwu Otowa. Aha ugwu isi ụlọ nsọỤlọ nsọ nke Northern Hosso

Ewubere ụlọ nsọ ahụ Enchin Shonin na 778 n'oge ikpeazụ Nara oge , onye bụ́ ụkọchukwu si Nara (isi obodo Japan malite na 710 ruo 784), ọ hụrụ ọhụụ iji wuo ụlọ nsọ dị n’akụkụ ya. isi iyi Otowa.

N'afọ 798, shogun Sakanoue Tamuramaro, mere ka saịtị ahụ dịkwuo mma site n'itinye nnukwu ọnụ ụlọ nke dị na ya. gbakọtara site n'obí nke Emperor Kammu (r. 781–806). Eze ukwu hapụrụ Nara n'ihi mmetụta siri ike nke ebe obibi ndị mọnk Buddhist nwere na gọọmentị ebe ahụ. N'oge a, e nwere asọmpi siri ike n'etiti Kofuku-jina ụlọ nsọ Kiyomizu-dera na ha abụọ nwere mmetụta siri ike na gburugburu mpaghara ahụ.

A rụrụ ọtụtụ n’ime ụlọ nsọ dị ugbu a na 1633, nke Tokugawa Iemitsu nyere iwu ka e wuo.Enweghị o nweghi otu ntu eji n'ihe niile. Ọ na-ewepụ aha ya site na mmiri mmiri dị n'ime mgbagwoju anya, nke na-agbapụ n'ugwu ndị dị nso. Kiyomizu pụtara mmiri doro anya, ma ọ bụ mmiri dị ọcha.

Na mbụ e jikọtara ya na ndị ochie na ndị na-akpa ike Hossō òtù malitere na oge Nara.Otú ọ dị, na 1965 ọ kewara njikọ ahụ, na ndị na-elekọta ya ugbu a na-akpọ onwe ha ndị òtù "Kita-Hossō" otu.