Linah Mohohlo

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ
Linah Mohohlo na 2011 World Economic Forum on Africa

Linah Kelebogile Mohohlo (13 Febụwarị 1952 - 2 June 2021) bụ onye na-ahụ maka ụlọ akụ na Botswana na onye isi mahadum. Ọ bụ nwanyị mbụ bụ Gọvanọ nke Bank of Botswana site na 1999 ruo 2016. [1]Ọ bụkwa nwanyị mbụ bụ Chancellor nke Mahadum Botswana, na-eje ozi site na 2017 ruo 2021.[2]

Mohohlo bụ onye otu Commission for Africa. Ọ bụkwa akụkụ nke Africa Progress Panel (APP) , otu mmadụ iri na-akwado maka mmepe ziri ezi na nke na-adịgide adịgide n'Africa.[3]

Mmụta[dezie | dezie ebe o si]

A mụrụ Mohohlo na 13 Febụwarị 1952. [4]Ọ gụsịrị diplọma na ndekọ ego na azụmaahịa na Mahadum Botswana, nzere bachelọ na akụ na ụba na Mahadum George Washington na nzere masta na ego na itinye ego na Mahadam Exeter. [5][5][6]O sonyekwara na mmemme nchịkwa na Mahadum Yale.[7]

Ọrụ[dezie | dezie ebe o si]

Mohohlo bụ Gọvanọ nke Ụlọ Akụ̀ nke Botswana site na 1999 ruo 2016, na-esote ọrụ afọ 23 na Ụlọ Akùụ̀ ahụ, n'oge ọ rụrụ ọrụ na nkwado na mpaghara iwu (dịka odeakwụkwọ Board, Human Resources, Research and Financial Markets Departments). [8]Ọ rụkwara ọrụ maka International Monetary Fund (IMF) dị ka onye a họpụtara pụrụ iche. [9]N'ikike ya dị ka Gọvanọ nke IMF maka Botswana, ọ bụ onye otu Kọmitii Ego na Ego Mba Nile (IMFC: 2000-02), na-anọchite anya Africa Group 1 Constituency, nke nwere mba 21 nke Afrịka.

Na mgbakwunye na ịbụ onye otu Botswana Economic and Advisory Council, Mohohlo jere ozi na bọọdụ nke nnukwu ụlọ ọrụ na Botswana na mba ofesi. N'etiti ọtụtụ ọrụ mba ụwa ya, onye bụbu odeakwụkwọ ukwu nke United Nations Kofi Annan họpụtara ya dị ka onye ama ama n'afọ 2002, nke e nyere ọrụ ilekọta nyocha nke United Nations New Agenda for the Development of Africa na 1990s. [10]Ọ rụkwara ọrụ dị ka onye otu Commission for Africa nke onye bụbu praịm minista UK bụ Tony Blair duziri; e bipụtara akụkọ Commission, "Our Common Interest", n'afọ 2005. [11][10]Mohohlo bụ onye otu Bill & Melinda Gates Foundation's Committee on Financial Services for the poor. Ọ nọdụrụ na Kọmitii Ntinye ego nke United Nations Joint Staff Pension Fund ma soro bụrụ onye isi oche nke nzukọ World Economic Forum for Africa na Cape Town na Mee 2011.   [citation needed]

Mohohlo bụkwa onye otu Africa Progress Panel (APP), otu ndị mmadụ iri a ma ama na-akwado na ọkwa kachasị elu maka mmepe ziri ezi na nke na-adịgide adịgide n'Africa. Kwa afọ, Panel na-ewepụta akụkọ, Africa Progress Report, nke na-akọwa okwu dị mkpa na kọntinent ahụ ma na-atụ aro usoro iwu ndị metụtara ya. N'afọ 2012, Africa Progress Report gosipụtara okwu gbasara Ọrụ, Ikpe Ziri Ezi, na Ikpe Zuru Ezi. [12]Akụkọ 2013 depụtara okwu ndị metụtara mmanụ, gas, na igwu ala n'Africa.

N'ọnwa Mee afọ 2015, Odeakwụkwọ ukwu nke United Nations Ban Ki-moon họpụtara Mohohlo dị ka onye otu High-Level Panel on Humanitarian Financing, atụmatụ e mere iji kwadebe aro maka 2016 World Humanitarian Summit. [13]N'afọ 2021, a họpụtara ya na Kansụl nke World Health Organization na Economics of Health For All, nke Mariana Mazzucato bụ onyeisi oche ya.[14]

N'ọnwa Julaị 2017, ụlọ ọrụ Tlou Energy Limited, ụlọ ọrụ AIM na ASX depụtara lekwasịrị anya n'inye ike na Botswana na ndịda Afrịka site na mmepe nke methane ("CBM"), mara ọkwa na ụlọ ọrụ ahụ họpụtara Mohohlo ka ọ bụrụ onye isi nchịkwa.[15]

Mohohlo edeela ma bipụta ọtụtụ akwụkwọ na isiakwụkwọ akwụkwọ na akụ na ụba, ego / itinye ego, njikwa nchekwa na ọchịchị.   [citation needed]

Onyinye na mmata[dezie | dezie ebe o si]

  • E nyere Mohohlo utu aha "Gọvanọ Central Bank nke Afọ (2001) maka Africa na Middle East Region" site na Financial Times Magazine, The Banker.[16]
  • Mohohlo nwetara nkwado pụrụ iche maka ihe ịga nke ọma "Social Responsibility Award" site na Zenith Bank. A makwaara ya dị ka onye na-achịkwa ụlọ akụ nke afọ site na Intercontinental Bank na Fidelity Bank, 2008.[17]

Ọnwụ[dezie | dezie ebe o si]

Mohohlo nwụrụ site na nsogbu COVID-19 mgbe ọ dị afọ 69 na 2 June 2021, na Gaborone n'oge ọrịa COVID-19 na Botswana.[18]

Akwụkwọ[dezie | dezie ebe o si]

Akwụkwọ ndị e bipụtara[dezie | dezie ebe o si]

  • Linah K Mohohlo: Ọnọdụ ego na ụlọ akụ Botswana Okwu nke Ms Linah K mohohlo, Gọvanọ nke Ụlọ Akụ̀ Botswana, na mkparịta ụka ndị nta akụkọ banyere ọnọdụ ego ụlọ akụ, Gaborone, 26 Machị 2015.
  • Linah K Mohohlo: Ọrụ teknụzụ ozi na mmepe akụ na ụba ụlọ na njikọta mpaghara - ohere na ihe ịma aka ndị metụtara okwu nke Ms Linah K mohohlo, Gọvanọ nke Ụlọ Akụ̀ Botswana, na Gala Dinner nke SWIFT 2013 Africa Regional Conference, Gaborone, 22 Mee 2013.
  • Linah K Mohohlo: Ịmepụta na ịmegharị ngalaba ụlọ akụ nke Botswana Isi okwu nke Ms Linah K mohohlo, Gọvanọ nke Ụlọ Akụ̀ nke Botswana, na mmalite nke Bank of India (Botswana) Limited, Gaborone, 9 Ọgọst 2013.
  • Linah K Mohohlo: 2010 Monetary Policy Statement Okwu site na Mrs Linah K mohohlo, Gọvanọ nke Bank of Botswana, na mmalite nke Monetary Policy Declaration maka 2010, Gaborone, 25 February 2010.
  • Linah K Mohohlo: Nkwupụta Iwu Ego nke Botswana maka afọ 2012 Okwu sitere n'aka Ms Linah K mohohlo, Gọvanọ nke Ụlọ Akụ̀ nke Botswana, na mmalite nke Nkwupụta Ụkpụrụ Ego maka afọ 2012, Gaborone, 20 Febụwarị 2012.
  • [Ihe e dere n'ala ala peeji] Africa Academy of Management 2nd Biennial Conference na Mahadum Botswana, Gaborone "Sustainable Development in Africa through Management Theory, Research and Practice" Official Opening. Africa Journal of Management, 1 (1), 89-93. https://doi.org/10.1080/23322373.2015.994427
  • [Ihe e dere n'ala ala peeji] Nkwupụta Iwu Ego-2008. Ụlọ Akụ̀ nke Botswana

Ihe odide[dezie | dezie ebe o si]

  1. Bank of Botswana : M. D. Pelaelo - Governor, Bank of Botswana. Bankofbotswana.bw. Archived from the original on 3 March 2016. Retrieved on 30 September 2017.
  2. Mohohlo becomes UB'S fifth, first woman Chancellor | University of Botswana. www.ub.bw. Retrieved on 17 May 2021.
  3. Mmegi Online :: Mohohlo joins Africa Progress Panel. Mmegi Online (27 April 2007). Retrieved on 7 March 2021.
  4. Lebanna (2 June 2021). Woman of firsts dies. Botswana Daily News. Archived from the original on 5 June 2021. Retrieved on 5 June 2021.
  5. 5.0 5.1 A Tribute to the Late Linah Kelebogile Mohohlo - Former Governor of the Bank of Botswana. www.bankofbotswana.bw. Retrieved on 2022-05-19.
  6. Director Appointment. Tlou Energy Investor Centre (12 July 2017). Retrieved on 5 June 2021.
  7. Linah Mohohlo. Africa Progress Panel. Archived from the original on 11 June 2016.
  8. History of the Bank of Botswana | Bank of Botswana. www.bankofbotswana.bw. Retrieved on 23 May 2021.
  9. International Monetary Fund (2009). "Spillovers From the Rest of the World Into Sub-Saharan African Countries". IMF Working Papers 09 (155): 1. DOI:10.5089/9781451873023.001. ISSN 1018-5941. 
  10. 10.0 10.1 Empower Women - #Herstory :Pioneer Woman (en). EmpowerWomen. Retrieved on 23 May 2021.
  11. Commission for Africa - the Commissioners. Archived from the original on 9 July 2009. Retrieved on 7 May 2009.
  12. Africa Progress Panel - Africa Progress Report 2012. Archived from the original on 9 January 2013. Retrieved on 27 June 2013.
  13. Secretary-General Appoints High-Level Panel on Humanitarian Financing United Nations Secretary-General, press release of 21 May 2015.
  14. Global experts of new WHO Council on the Economics of Health For All announced World Health Organization (WHO), press release of 6 May 2021.
  15. Mrs. Linah Mohohlo. Tlou Energy Ltd Investor Centre (3 June 2021). Retrieved on 5 June 2021.
  16. BANK OF BOTSWANA (Feb 2002). Bank of Botswana press Release. BANK OF BOTSWANA. Archived from the original on 28 May 2022. Retrieved on 28 May 2022.
  17. (2008) African Business (in English). IC Magazines, 338–348. 
  18. DIKUELO (2 June 2021). Mmegi Online :: Ex-BoB governor Mohohlo passes on aged 69. Mmegi Online. Retrieved on 2 June 2021.

Njikọ mpụga[dezie | dezie ebe o si]