Lupe Anguiano

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ

[1]Lupe Anguiano ( mmalite 12 Ma ihe 1929) bụAnguiano bụ nwa nke anọ n'ime 56 5 ọhụrụ n' Brazil Mexico na- akwaga mba America bụ ndị si Colorado kwa California n'etiti Mee na Disemba ka ha weta ndekọ, akwụkwọ nri na nri.  [1] O nzere masta na ngwaọrụ na ngwaọrụ na Antiọk .

Akụkọ ndụ[dezie | dezie ebe o si]

Anguiano bụ nwa nke anọ n'ime 56 5 mmalite n' Brazil Mexico na- akwaga mba America bụ ndị si Colorado kwa California n'etiti Mee na Disemba ka ha weta njikere, akwụkwọ nri na nri.  [1] O nzere masta na ngwaọrụ na ngwaọrụ na Antiọk .[2]

[3]Anguiano sonyeere ekiri ozi ala ọzọ anyị echere nke mmeri site na 1949 ruo 1964. [1] Ọ usoro maka aha ha ịbụ ndị na-akwado ndị ogbenye.  Ọ ụlọ ụlọ ahụ mgbe ọ dị iche n'ahịrị picket na akara iwu na-atụ anya nke California Association of Realtors ike iji ike 1963 Rumford Fair Housing Act, nke machibido egbochi site n'aka ndị nwe ụlọ.

[2]Anguiano gara n'ihu na-arụ ọrụ na Ngalaba ọrụ, ikike na mmepụta na 1965. Ọ gbakwara ndị ụlọ ọrụ ọrụ wee gbaa n'ihu ndị omebe iwu steeti nke mba.  Ọ na-arụ ọrụ na Cesar Chavez, na na Michigan ebe o duuru mgbaghara nke 1965. [1] Mgbe ọ hapụsịrị okwa ya na egwu, o lekwasịrị anya usoro na ụdị n'ihi na ọ na-ewe iwe n'ụzọ nke usoro.  ahụ si jide ụmụ, mallaka na ndị nwere ikike isi;  na-eme ka ha dabere na ọnọdụ;  na-emebi ha na ndekọ ha ọrụ ọrụ;  ma mee ka ha na-ebi n'okpuru ogbenye mgbe niile.  " [2] Na 1973, nkụda ohere ya mere ka ọ gbapụ San Antonio ebe ọ na-enye onye nna mba maka United Farm Workers wee guzobe National Women's Employment & Education Inc, nke na-enyere ndị nne na nna ụmụ akwụkwọ aka ịgafe ogbenye ogbenye.  .

[3]Ọ bụ onye ntọala nke National Women's Political Caucus, yana Gloria Steinem na Bella Abzug, ma onye ọrụ na akụkụte Ndezi-ịgba ikike nhata .  Anguiano bụ onye ndị na-eme ihe mere eme "Ogbako Women's First Women's Conference" na Houston na 1977, ebe ya, Jean Stapleton, na Coretta Scott King ike "Nkwupụta nke ụmụnna America."  [1] N'afọ 1996, Congress weputara iwu ebelata ike nke nwere ọtụtụ echiche ya.

[4]Ọ na-arụ ọrụ apụta ugbu a na California Coastal Protection Network, Pacific Environment, na òtù gburugburu ebe obibi ndị ọzọ.  [1] A na-edebe akwụkwọ ya na UCLA Chicano Studies Research Center .

[5]N'afọ 2007, a chọpụta ya ka ọ bụrụ na ọ bụ ụnwanwanyị Honoree nke ụmụ anụmanụ site na National Women's History Project .

Ihe nrite[dezie | dezie ebe o si]

  • 35th California Assembly District Women of the Year
  • Onyinye afọ ofufo nke Onye isi ala, 1983 [2]
  • Ọnwa akụkọ ihe mere eme ụmụ nwanyị Honoree site na oru ngo History Women's History, 2007

Ntụaka[dezie | dezie ebe o si]

  1. Marquez. Opening of the Lupe Anguiano Archive at UCLA celebrates a life devoted to social justice | UCLA. newsroom.ucla.edu. Retrieved on 2015-05-19.
  2. 2.0 2.1 2.2 Hoffman. "Lupe Anguiano: Helping women help themselves off the welfare roles", Christian Science Monitor, 1983. Retrieved on 2015-05-19.
  3. 3.0 3.1 Saillant. "Activist's 60-year fight for justice", Los Angeles Times, March 19, 2007. Retrieved on 2015-05-19. (in en)
  4. Finding Aid for the Lupe Anguiano Papers 1944–2007. Online Archive of California. Retrieved on 2013-12-16.
  5. Honorees: 2010 National Women's History Month. Women's History Month. National Women's History Project (2010). Archived from the original on 24 June 2011. Retrieved on 14 November 2011.

Ọgụgụ ọzọ[dezie | dezie ebe o si]

Njikọ mpụga[dezie | dezie ebe o si]