Manenguba languages
Asụsụ Manenguba, nke a makwaara dị ka Mbo cluster, bụ otu asụsụ Bantu ndị nwere njikọ chiri anya nke a na-asụ na gburugburu ugwu Manenguba na ndịda ọdịda anyanwụ Cameroon.[1]
Ndị na-asụ asụsụ Manenguba dị iche iche bụ ndị agbụrụ ma ọ bụ mba ndị a: Mienge, Mbo, Basossi, Bakossi, Elung, Nninong, Mousmenam, Manengouba, Bareko, Manehas, Bakaka, Balondo, Babong na Bafun. E mere atụmatụ na ọnụ ọgụgụ ndị na-asụ asụsụ Manenguba n'afọ 1984 dị ihe dị ka mmadụ 230,000.
Dịka Hedinger (1984a) siri kwuo, enwere opekata mpe asụsụ na olumba Manenguba iri abụọ na atọ. Nke kacha mara nke ọma na ndị a, na nke mbụ e dere ụtọ asụsụ bụ Akoose, nke a na-asụ n’ebe sara mbara n’akụkụ ọdịda anyanwụ nke ugwu ahụ.
Aha asụsụ
[dezie | dezie ebe o si]
Okwu ahụ bụ "Mbo Cluster" bụ nke Malcolm Guthrie ji mee ihe na 1953, na-eso G. Tessmann jiri okwu ahụ n'ozuzu ya na 1932. Otú ọ dị, aha Mbo na-emetụta naanị olumba dị n'ebe ugwu na ugwu ọwụwa anyanwụ nke mpaghara ahụ na Ndị na-ekwu okwu Manenguba si mpaghara ndị ọzọ na-emegide ya. Ya mere ọ dị ka enweghị afọ ojuju dị ka aha maka asụsụ niile.
Aha ọzọ, "Ngoe", bụ Erhardt Voeltz c.1975 tụpụtara ya, n'aha aha nna ochie nke ụfọdụ agbụrụ. Otú ọ dị, aha a anabatabeghịkwa aha a, ebe ọ bụ na ọ bụghị ebo Manenguba nile na-ewere ya dị ka nna nna ha; karịsịa, ndị Mbo na-ewere na ha sitere na Mbo.
Asụsụ
[dezie | dezie ebe o si]Nnyocha lexico-statistical nke onye ọkà mmụta asụsụ Switzerland bụ Robert Hedinger (1984a) gosipụtara na enwere ike ịhazi asụsụ dị iche iche dị ka ndị a:[2]