Manyikeni

Àtụ:Infobox historic siteManyikeni bụ ebe nchọpụta ihe ochie nke Mozambik, ihe dị ka kilomita iri ise na abụọ n'ebe ọdịda anyanwụ nke obodo Vilankulos dị n'ụsọ oké osimiri.  Ebe nchọpụta ihe ochie ahụ malitere na narị afọ nke iri na abụọ ruo nke iri na asaa. E kwenyere na ọ bụ akụkụ nke nnukwu ọdịnala Zimbabwe nke ihe owuwu, nke e ji mgbidi nkume na-enweghị ụrọ mara, na akụkụ nke Alaeze Mwenu Mutapa a ma ama. A na-ewu ogige nkume dị n'etiti n'ọdịnala a, na nchọta nke ụdị ígwè Zimbabwe na saịtị ahụ na-egosikwa njikọ ọdịbendị.

Ebe a taa jupụtara na ahịhịa Cenchrus ciliaris, nke a na-ahụkarị na Zimbabwe mana a naghị akọ ya na Mozambik. Berger na-atụ aro na nke a nwere ike igosi na e webatara ahịhịa na ehi site na Zimbabwe. Otú ọ dị, a na-ahụ ụdị ahịhịa a na mba niile dị n'ụsọ oké osimiri ọwụwa anyanwụ nke Afrika (GBIF) ya mere ọnụ ọgụgụ dị ala nke ndekọ na Mozambik nwere ike igosipụta enweghị nchịkọta tupu. Ebe ahụ dị kilomita narị atọ na iri ise site na Zimbabwe dị ike, isi obodo nke nnukwu alaeze ukwu, nke na-achịkwa site na ọ dịkarịa ala nke iri na otu ruo na narị afọ nke iri na anọ.  Barker (1978) atụwo aro na ọ bụ naanị ndị na-achị achị na Manyikeni riri anụ ehi, dịka a chọtara ọkpụkpụ ehi naanị n'akụkụ etiti nke saịtị ahụ. Ndị nọ n'ọkwá dị ala bi na mpụga ebe ahụ na-eri anụ atụrụ na ewu. Ọnụnọ nke ọnụ ọgụgụ dị ukwuu nke beads na mkpokoro mmiri n'ebe ahụ emeela ka ịkọ nkọ na ebe obibi ahụ na-azụ ahịa nke ukwuu na ebe obibi nke Chibuene.

Enwere ike iru Manyikeni site na Vilankulos site na ịkwọ ụgbọala gaa na EN1 wee gaa n'ebe ndịda maka kilomita iri atọ.  Na obere obodo Mapinhane, tụgharịa n'aka nri ma gaa n'ebe ọdịda anyanwụ ruo kilomita iri abuo na itoolu.  Obere ihe ịrịba ama na-egosi ọnụ ụzọ mbata nke obere ụzọ nke na-eduga kilomita atọ tupu ị rute na mkpọmkpọ ebe ahụ. 

Nchịkọta nke saịtị ahụ

Ebe ahụ dị n'akụkụ ọwụwa anyanwụ nke Oké Osimiri India na otu n'ime naanị ogige nkume ọdịnala Zimbabwe dị nso n'ụsọ oké osimiri, na-emesi ọrụ ebe ahụ dị ka ebe azụmahịa dị n'ụsoro oké osimiri ike. Nke kachasị mkpa, saịtị ahụ yiri ka ọ nwere mmekọrịta azụmahịa dị mkpa na saịtị dị kilomita iri ise, Chibuene, saịtị netwọk azụmahịa dị mkpa nke Oké Osimiri India na ngwụcha puku afọ mbụ mgbe anwụ chárá ruo otu afo ndị otu puku na narị asaa mgbe anwụ chárá

Ogige nkume

Ihe kachasị dị iche notu puku na narị abụọ agbe ánwú chárá mhụ bụ ogige nkumeafọ otu puku narị asaa mgbe ánwiricabuo hara-egosipụta nke ọdịnalsentimita iri isebabwe Ukwu. Ogotuapuku na narị abuo dị 20 n'obo dị ikesara na ịdị elu otu puku narị abụọ ruo otu puku narị anọ n se na-e dị ikeme ka ọ dị obere karịa ogige noturpuku na narị asaa eat Zimbabwe.  E wuru ogige nkume ahụ na-enweghị ụrọ iri nke Gdi ike reatotubpuku narị itoolu iri asaa na ise abotu puku narị itoolu iri asaa na isiia-emesi njikọ ya na ọdịnk a ike. E ji nkume limestone rụọ ya, nke dị iche na ebe ngburugburu maka agụmakwụkwọ Afrika ZiinstitutunBritish na owuwa anyanwu Afrika a botu puku narị itoolu iri asaa na asatọihi nnweta dị elu nke limestone na mpaghara gbara ya gburugburu nke na-agbaso ụkpụrụ nke ebe ndị ọzọ dịpụrụ adịpụ nke ọdịnala Zimbabwe Ukwu nke jiri ihe onwunwe sitere na mpaghara gbara yo gburugburu, karịa mbubata granite maka iwu ogige nkume. Nnukwu ụlọ mgbidi nkume Zimbabwe metụtara ebe e nyere ebe ahụ na nnweta nke nkume na-ekpebi ogo nke ogige nkume nke otu ebe ahụ. Granite bụ ihe owuwu kachasị mma nke ọdịnala Great Zimbabwe ji mee ihe, mana maka limestone na Manyikeni, ihe owuwu a siri ike ịkpụzi ka ọ bụrụ blọk ụlọ. N'ihi ya, ojiji nke limestone bụ akụkụ nke na-akpata obere nha nke ogige nkume na saịtị ahụ.

Ọnọdụ Ihe Nketa Ụwa

A gbakwunyere saịtị a na UNESCO World Heritage Tentative List na Septemba ụbọchị iri na ise, afọ otu puku narị itoolu iri itoolu na asaa na ngalaba ọdịbendị.

Isi iyi na njikọ mpụga

 

• Manyikeni na Chibuene na UNESCO World Heritage Centre
• Nzukọ Nzukọ Ndị Isi 
• Adreesị na Foto na Mozaic Travel