Margaret Vogt

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ


Margaret Aderinsola Vogt (May 26, 1950 - Sept 23, 2014), bụ onye anya mba Naijiria na ọkà mmụta ihe eji ngwaọrụ nke jere ozi dị ka onye esere eseiche na onye isi nke United Nations Integrated Peace-building Office na Central  African Republic (BINUCA) ruo etiti afọ 2013. .  Ọ bụ ike ukwu mba United Nations bụ Ban Ki-moon mgbaàmà ya na Mee 19, 2011

Agụmakwụkwọ[dezie | dezie ebe o si]

Site na nzere nzere bachelọ na Barnard College na 1974, [1] na nzere Master na ihe gbasara mba ụwa site na Schoollọ Akwụkwọ akwụkwọ International nke Mahadum Columbia na 1977.

Ọrụ[dezie | dezie ebe o si]

Onye okachamara dimkpa na ọkammụta n'ihe gbasara Africa, Vogt nwere ọtụtụ ọkwa dị elu n'ime United Nations .  Tupu nhọpụta ya na BINUCA, ọ bụ osote onye isi ngalaba Africa I Division na ngalaba ndị soja So na Secretary nke United Nations.  Ọ rụkwara ọrụ dịka onye akụkụ onye anya onye anya onye anyaiche nke ụlọ ukwu na Officelọ Ọrụ United Nations maka Somalia

E wezụga òtù Mba Ndị dị n'Otu, ọ chị akwado dị ukwuu n'ịkpọ dị elu dị iche iche.  Ọ dị onye dịka onye isi ụlọ ọrụ nke African Union Commission Chairperson na African Union .  Ọ bụkwa otu n'ime ndị na-agụ nhọrọ bụ isi na echiche na Nkwado nke echiche nke Economic Community of West African States (ECOWAS) na Òtù Na-ahụ Maka Ịdị n'Otu Africa (OAU) maka udo na njikwa nchekwa.  Na mgbakwunye, ọụrụ onye nhọrọ maka ukwu maka ike ndị na-eso na United Nations, gosiri n'etiti United Nations na African Union.

Na mgbakwunye, ọ jere ozi dị ka onye isi mmemme nke Africa na International Peace Academy, dị ka onye na-ahụ maka nyọcha na Nigerian Institute of International Affairs, dịka onye isi iku na Command and Staff College, Jaji, Nigeria, na onye  nkuzi.  na Nigerian War College na Institute for Strategic Studies, Kuru, Nigeria

  • Vogt, MA ed. , 1992. Nsogbu Liberia na ECOMOG: mgbalị siri ike na nchekwa udo mpaghara. Gabumo Pub. Co.
  • Vogt, MA na Ekoko, AE, 1990. Iwu nchekwa Naijiria: Okwu na nsogbu. Ụlọ ọrụ Malthouse.
  • Vogt, MA na Aminu, LS eds. , 1996. Nchekwa udo dị ka atụmatụ nchekwa na Africa: Chad na Liberia dị ka ihe ọmụmụ (Vol. 1). Pub akụkụ anọ. Co.

Akụkọ[dezie | dezie ebe o si]

Ntụaka[dezie | dezie ebe o si]