Mgbakọ maka igbochi mmetọ mmiri site na ikpofu ihe mkpofu na ihe ndị ọzọ
Nkwekọrịta maka igbochi mmetọ mmiri site na ikpofu ihe mkpofu na ihe ndị ọzọ 1972, nke a na-akpọkarị "Convention London" ma ọ bụ "LC '72" na nke a na-akpọkwa ya dị ka Mmiri Dumping, bụ nkwekọrịta iji chịkwaa mmetọ nke oké osimiri site na ịkwatu na iji. kwadoro nkwekọrịta mpaghara na mgbakwunye na mgbakọ ahụ. Ọ na-ekpuchi kpachara anya mkpofu n'oké osimiri nke mkpofu ma ọ bụ ihe ndị ọzọ sitere na ụgbọ mmiri, ụgbọ elu, na ikpo okwu. Ọ naghị ekpuchi mwepu sitere na isi mmalite nke ala dị ka ọkpọkọ na mpụ, ihe mkpofu a na-emepụta na-arụ ọrụ nke ụgbọ mmiri, ma ọ bụ idobe ihe maka ebumnuche na-abụghị naanị mkpofu, na-enye ihe mkpofu ahụ emegideghị ebumnuche nke mgbakọ ahụ. Ọ malitere ịrụ ọrụ n’afọ 1975. N’ọnwa Septemba afọ 2016, e nwere ndị mba iri asatọ na itoolu gara mgbakọ ahụ.
Ihe ndị mere n'oge gara aga[dezie | dezie ebe o si]
Òtù Mba Ndị Dị n'Otu Maka Gburugburu Ebe Obibi (June 1972, Stockholm) kpọrọ mgbakọ ahụ, e debere nkwekọrịta ahụ na Mgbakọ Mba Ndị Dị n'Otu Maka Mkpofu ihe mkpofu n'Oké Osimiri (13 November 1972, London) ma meghee ya. maka mbinye aka na 29 Disemba 1972. Ọ malitere na 30 August 1975 mgbe mba 15 kwadoro. N’ihe dị ka n’October 1, 2001, e nwere Ndị Nkwekọrịta 78 ná mgbakọ ahụ. Ọchịchị mba ụwa nke Mgbakọ na-arụ ọrụ site na Nzukọ Ndụmọdụ emere n'isi ụlọ ọrụ International Maritime Organisation (IMO) na London.
Mgbakọ London nwere isiokwu iri abụọ na abụọ na mgbakwunye atọ. Ọ na-agbaso usoro "ndepụta ojii/akwụkwọ ntụ ntụ" maka ịhazi mkpofu oke osimiri; Ihe mgbakwunye Annex I (ndepụta ojii) n'ozuzu nwere ike ọ gaghị abụ oke osimiri a tụfuru (ọ bụ ezie na ụfọdụ ihe mgbakwunye Annex I nwere ike ikwenye ma ọ bụrụ na ọ dị naanị dị ka "nsogbu ndị na-emerụ emerụ" ma ọ bụ "na-eme ngwa ngwa na-adịghị njọ" na ihe mgbakwunye II (ndepụta isi awọ) chọrọ "nlekọta pụrụ iche". "Annex III na-ewepụta ihe gbasara teknụzụ izugbe nke a ga-atụle n'ịmepụta njirisi maka inye ikike ịkwatu oke osimiri.
Ebumnuche bụ isi nke Mgbakọ London bụ igbochi mkpofu na-enweghị isi n'oké osimiri nke nwere ike ibute ihe egwu na ahụike mmadụ; na-emerụ ihe ndị dị ndụ na ndụ mmiri; ihe eji eme ihe; ma ọ bụ itinye aka na ojiji oke osimiri ndị ọzọ ziri ezi. Mgbakọ nke 1972 gbatịpụrụ oke ya n'elu "mmiri mmiri niile na-abụghị mmiri dị n'ime" nke steeti ma machibido ịkwatu ihe ụfọdụ dị ize ndụ. Ọ na-achọkwa akwụkwọ ikike pụrụ iche tupu oge eruo maka mkpofu nke ọtụtụ ihe ndị ọzọ achọpụtara na ikike tupu izugbe maka mkpofu ma ọ bụ ihe ndị ọzọ.
Mmejuputa[dezie | dezie ebe o si]
Kemgbe ọ malitere n'afọ 1975, mgbakọ ahụ ewepụtala usoro maka njikwa mba ụwa na igbochi mmetọ mmiri n'ime ya bụ nke ndị na-eme nkwekọrịta na-enweta ọganihu na-aga n'ihu n'idebe oke osimiri dị ọcha. Otu n'ime ihe ndị dị ịrịba ama ya bụ mmachibido iwu nke 1993 maka mkpofu ihe mkpofu ikuku redio dị ala na mkpebi ndị e mere iji kwụsị mkpofu na ọkụ nke ihe mkpofu ụlọ ọrụ. Mgbalị ndị otu a na-akwado ya bụ odeakwụkwọ na-adịgide adịgide nke International Maritime Organisation (IMO) kwadoro. Nzukọ ndụmọdụ nke ndị na-enye nkwekọrịta na mgbakọ London bụ òtù na-achị achị na nke na-eme mkpebi ndọrọ ndọrọ ọchịchị nke mgbakọ ahụ. Ọ na-achọ ndụmọdụ gbasara ihe ndị chọrọ ọkachamara ọkachamara n'ọtụtụ dịgasị iche iche site n'aka Òtù Na-ahụ Maka Ndị Ọkachamara Na-ahụ Maka Sayensị Na-ahụ Maka Nchekwa gburugburu ebe obibi (GESAMP) nke mejupụtara ndị ọkachamara pụrụ iche nke IMO, FAO, UNESCO, IOC, WMO, WHO, IAEA, UN na họpụtara. UNEP. Otu ndị ọkà mmụta sayensị na-ekpofu ihe, nke mejupụtara ndị ọkachamara gọọmentị sitere na ndị otu na mgbakọ ahụ bụ ndị na-ahụ maka ịza arịrịọ sayensị ọ bụla sitere na nzukọ ndụmọdụ, gụnyere nkwadebe nke ndepụta nke ihe ndị dị ize ndụ, ịmepụta usoro ntụziaka na mmejuputa nkwekọrịta, na ịnọgide na-enwe. imata mmetụta na gburugburu mmiri nke ntinye sitere na ebe mkpofu niile.
A na-emejuputa mgbakọ a na United States site na Mbụ Mbụ nke Iwu Nchedo Mmiri, Nnyocha na Ụlọ Nsọ (MPRSA) nke na-eduzi na iwu mmejuputa iwu iji tinye ihe ndị chọrọ LC ruo n'ókè nke na nke a agaghị eme ka MPRSA dị jụụ.
Nkwekọrịta 1996[dezie | dezie ebe o si]
Na 17 Nọvemba 1996, ọgbakọ pụrụ iche nke ndị nkwekọrịta nakweere "1996 Protocol to the Convention on the Prevention of Marine Pollution by Dumping of Wastes and Other Matter, 1972" nke ga-anọchi Mgbakọ 1972, dabere na nkwado. N'ikwekọ na UNCED's Agenda 21, 1996 Protocol na-egosipụta usoro zuru ụwa ọnụ maka ịkpachara anya na mgbochi ya na ndị otu ahụ na-ekwenye na ha ga-esi na mgbasa ozi a na-achịkwa n'oké osimiri nke ihe mkpofu dị iche iche nke ala na-emepụta gaa na ngwọta nke dabeere na ala maka ọtụtụ, na mkpofu oké osimiri a na-achịkwa. nke ole na ole, ụdị mkpofu ma ọ bụ ihe ndị ọzọ fọdụrụnụ.
Otu n'ime ihe ọhụrụ kachasị mkpa nke usoro iwu 1996 wetara bụ nhazi nke "ụzọ nlezianya" na "ụkpụrụ mmetọ na-akwụ ụgwọ." N'igosipụta ụkpụrụ ndị a, protocol na-egosipụta nnukwu ntughari nhazi nke mgbakọ ahụ nke a na-akpọ "ndepụta ntụgharị". Ugbu a, kama machibido mkpofu ụfọdụ (e depụtara) ihe ndị dị ize ndụ, ndị otu ahụ ga-amachibido ikpofu ihe mkpofu ọ bụla ma ọ bụ ihe ọzọ na-edeghị na Annex 1 ("ndepụta nke ọzọ") nke 1996 protocol. Ikpofu ihe mkpofu ma ọ bụ ihe ndị ọzọ na ndepụta ntụgharị a chọrọ ikike. Ndị nọ na protocol ga-enwekwa ọrụ n'ihu ịme usoro iji hụ na ịnye ikike na ọnọdụ ikike maka mkpofu ihe ndetu ga-agbaso Annex 2 (Mgbakwunye Ntụle mkpofu) nke protocol. Ihe ndị dị na ndepụta ntụgharị gụnyere ihe a kpụrụ akpụ; nsị nsị; ihe mkpofu nhazi azụ̀ ụlọ ọrụ mmepụta ihe; ụgbọ mmiri na ikpo okwu dị n'ụsọ osimiri ma ọ bụ ihe ndị ọzọ mmadụ mere n'oké osimiri; inert, inorganic geological ihe onwunwe; ihe organic nke sitere n'okike; na nnukwu ihe gụnyere ígwè, ígwè, kọnkịtị na ihe ndị yiri ya nke nchegbu ahụ bụ mmetụta anụ ahụ, na njedebe na ọnọdụ ndị a na-emepụta ihe mkpofu dị otú ahụ na ebe ndị na-enweghị ihe ndị ọzọ na-ekpofu ala. Na mgbakwunye, usoro iwu 1996 machibido iwu ịgba ọkụ n'oké osimiri, belụsọ maka ihe mberede, ma gbochie mbupụ ihe mkpofu ma ọ bụ ihe ndị ọzọ na ndị na-abụghị ndị otu maka ebumnuche ịkwatu ma ọ bụ ịgba ọkụ n'oké osimiri.
Usoro iwu nke 1996 akwalitela nke ọma na mpaghara mgbakọ London mbụ nke ala, metụtara ya na amụma na njikwa nke ala yana mkpofu mkpofu oke osimiri. Ihe na-egosi maka mgbanwe a bụ ihe ndị dị ka nhazi nke usoro nlezianya anya na nhazi nke ihe ndị a chọrọ dị ka "nyocha mgbochi mkpofu," njirimara na njikwa nke isi mmalite nke mmetọ maka ụfọdụ ihe, yana mmekorita ya na ụlọ ọrụ mpaghara na mba dị mkpa. ndị na-etinye aka na njikwa mmetọ isi iyi na-abụghị isi. N'okwu a, Integrated Coastal Management (ICM) na-abịa dị ka usoro okike maka mmejuputa ebumnuche nke protocol nke ọma. N'ịga n'ihu na nka nka nka ICM buru ibu, National Ocean Service (NOS) bụ inye aka na ịmepụta ntọala dị mkpa maka ịbanye US na 1996 Protocol na, n'ihu, na mmejuputa iwu a. Site na ụlọ ọrụ mmemme mba ụwa, NOS ga-atụnyekwa aka na mbọ nkwado mba ụwa iji mezuo ebumnuche nke 1996 Protocol.
Nkọwa iwu gbasara ijide carbon na nchekwa (CCS) ejighị n'aka. Ihe mkpofu dị n'okpuru oke osimiri dabara n'ime oke nkwekọrịta ahụ, nke nwere ike machibido ọrụ CCS dị ka ịgbanye CO2 n'ime ikpo okwu dị n'akụkụ mmiri nke e wuru n'ime usoro mbara ala dị n'okpuru mmiri.
Òtù[dezie | dezie ebe o si]
Ndị otu steeti - (87 dị ka nke 2013) Afghanistan, Angola, Antigua na Barbuda, Argentina, Australia, Azerbaijan, Barbados, Belarus (nke a kwadoro dị ka Byelorussian SSR), Belgium, Benin, Bolivia, Brazil, Bulgaria, Canada, Cape Verde, Chile, Ndị mmadụ Republic of China, Democratic Republic of the Congo, Costa Rica, Côte d'Ivoire, Croatia, Cuba, Cyprus, Denmark, Dominican Republic, Egypt, Equatorial Guinea, Finland, France, Gabon, Germany, Greece, Guatemala, Haiti, Honduras , Hungary, Iceland, Iran, Ireland, Italy, Jamaica, Japan, Jordan, Kenya, Kiribati, South Korea, Libya, Luxembourg, Malta, Mexico, Monaco, Montenegro, Morocco, Nauru, Netherlands, New Zealand, Nigeria, Norway, Oman , Pakistan, Panama, Papua New Guinea, Peru, Philippines, Poland, Portugal, Russia (nke a kwadoro dị ka Soviet Union), Saint Lucia, Saint Vincent na Grenadines, Serbia (nke a kwadoro dị ka Serbia na Montenegro), Seychelles, Sierra Leone, Slovenia , Solomon Islands, South Africa, Spain, Suriname, Sweden, Switzerland, Syria, Tanzania, Tonga, Tunisia, Ukraine (nke a kwadoro dị ka Ukrainian SSR), United Arab Emirates, United Kingdom, United States, na Vanuatu. (Fanye ntụaka).
Hụkwa[dezie | dezie ebe o si]
- Nzukọ Oslo maka North-East Atlantic (OSPAR)
- Mgbakọ Barcelona
- Nkwekọrịta gburugburu ebe obibi
- Nkwekọrịta maka igbochi mmetọ mmiri site na ịwụpụ site na ụgbọ mmiri na ụgbọelu
- Ọrụ CHASE