Mgbanwe ihu igwe na Algeria

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ
Mgbanwe okpomọkụ na Algeria, 1901 ruo 2020.
Mgbanwe ihu igwe na Algeria
mgbanwe ihu igwe site na obodo ma ọ bụ ókèala
Akụkụ nkeEluàlà, Algeria, Environmental issues in Algeria Dezie
ihu nkemgbanwe ihu igwe Dezie
mba/obodoAlgeria Dezie
dị na mpaghara ogeWestern European Time Dezie
ebeAlgeria Dezie

Mgbanwe ihu igwe na Algeria nwere mmetụta dị ukwuu na mba ahụ. Algeria abụghị onye enyemaka dị ịrịba ama na mgbanwe ihu igwe, mana, dị ka mba ndị ọzọ na mpaghara MENA, a na-atụ anya na ọ ga-eso na mmetụta mgbanwe ihu igwe kacha emetụta..[1][2] N'ihi na akụkụ dị ukwuu nke mba ahụ dị n'ebe na-ekpo ọkụ ma kpọọ nkụ, gụnyere akụkụ nke Sahara, a na-atụ anya na okpomọkụ siri ike na ihe ịma aka ịnweta mmiri ga-akawanye njọ.[1] Ka ọ na-erule n'afọ 2014, ndị ọkà mmụta sayensị na-ekwu na oke okpomọkụ na-akpata mgbanwe ihu igwe na Algeria.[1] Algeria nọ n'ọnọdụ nke iri anọ na isii n'ime mba ndị dị na 2020 Climate Change Performance Index.[3]

Mmiri na-eme ka ikuku na-ekpo ọkụ na-ekpuchi okpomọkụ[dezie | dezie ebe o si]

Algeria na-emepụta gas site n'afọ 1990 rụọ 2016

Algeria bụ obere na-ewepụta carbon dioxide: na-emepụta tọn 4.1 kwa onye ka ọ na-erule afọ 2008, ihe na-erughị nkezi ụwa n'oge ahụ.[2] N'oge ahụ, pasent iri asaa na anọ nke ikuku ha sitere na mmepụta ike.[2]

Mmetụta na gburugburu ebe obibi[dezie | dezie ebe o si]

Okpomọkụ na mgbanwe ihu igwe[dezie | dezie ebe o si]

 

Ihe onwunwe mmiri[dezie | dezie ebe o si]

Dị ka World Bank si kwuo, Algeria ruru eru dị ka mba mmiri na-adịghị.[2] Ọzọkwa, a na-eji mmiri dị n'okpuru ala emebiga ihe ókè.[2]

Mmetụta ọ na-emetụta ndị mmadụ[dezie | dezie ebe o si]

Mmetụta akụ na ụba[dezie | dezie ebe o si]

Ọrụ ugbo[dezie | dezie ebe o si]

Ala na mmiri na-arụ ọrụ ugbo adịlarị n'okpuru nrụgide site na ọrụ mmadụ, na ọzara, erosion, na ọnwụ ahịhịa.[2] A na-atụ anya na mgbanwe ihu igwe ga-eme ka usoro a dị ngwa, na-eme ka ala na ụdị dị iche iche dị iche iche ghara ịdị ike n'ala ugbo.[2] A na-atụ anya na ọ ga-emetụta akụkụ ọ bụla nke ọrụ ugbo na mba ahụ: dịka ọmụmaatụ, ịzụ atụrụ nta nke bụ ụdị ọrụ ugbo na-adịwanye ọnụ ka ndị na-azụ anụ na-egwu olulu mmiri na ịzụta nri, kama iji ịta ahịhịa.[4]

Mbelata na ime mgbanwe[dezie | dezie ebe o si]

Iwu na iwu[dezie | dezie ebe o si]

Atụmatụ mbụ nke Algeria mepụtara, dịka nke 2013, lekwasịrị anya na mpaghara anọ: iwusi ụlọ ọrụ ike, ime mgbanwe maka mgbanwe ihu igwe, mbelata ihe ọkụkụ nke GHG na iwulite ikike mmadụ..[2]

Algeria gbasoro na mkpebi ya na Kyoto Protocol ma kwado United Nations Framework Convention on Climate Change.[2] Otú ọ dị, 2020 Climate Change Performance Index kọwara usoro iwu ha dị ka ezughị iji mezuo ebumnuche 2 ° C.[3]

Edensibia[dezie | dezie ebe o si]

  1. 1.0 1.1 1.2 Benzerga (2015-08-24). Heatwaves are on the rise in Algeria due to climate change, says specialist (en). the Guardian. Archived from the original on 2015-09-06. Retrieved on 2020-05-17.
  2. 2.0 2.1 2.2 2.3 2.4 2.5 2.6 2.7 2.8 Sahnoune (2013-01-01). "Climate Change in Algeria: Vulnerability and Strategy of Mitigation and Adaptation" (in en). Energy Procedia 36: 1286–1294. DOI:10.1016/j.egypro.2013.07.145. ISSN 1876-6102.  Kpọpụta njehie: Invalid <ref> tag; name ":1" defined multiple times with different content
  3. 3.0 3.1 Algeria (en). Climate Change Performance Index (2019-11-28). Archived from the original on 10 June 2020. Retrieved on 2020-05-17. Kpọpụta njehie: Invalid <ref> tag; name ":2" defined multiple times with different content
  4. Climate Change and Sheepherding in Algeria (en). Pulitzer Center (2017-10-12). Archived from the original on 12 May 2021. Retrieved on 2020-05-17.