Mgbanwe ihu igwe na Grenada

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ

Mgbanwe ihu igwe na Grenada enwetala nlebara anya ọha na eze na ndọrọ ndọrọ ọchịchị na Grenada. As of 2013 n'ime afọ 2013, mbelata nkè mmetụta ya dị elu na atụmatụ nkè Gọọmentị Grenada, nke na-achọ ịtọ ihe nlereanya site na ihe ọhụrụ na teknụzụ ahịhịa ndụ.[1]

Mmiri na-eme ka ikuku na-ekpo ọkụ na-ekpuchi okpomọkụ[dezie | dezie ebe o si]

Mmepụta ọkụ eletrik Grenada 1980-2019

N'iburu n'uche obere nha ya, Grenada abụghị ónyé isi na-enye aka na ikuku gas na-ekpo ọkụ, mana ọ na-eji mmanụ ala emepụta ihe ka ukwuu n'ime ọkụ eletrik ya. Gọọmentị Grenada setịpụrụ ihe mgbaru ọsọ nke ịmepụta pasenti iri ise nke ike ya site na ike anyanwụ na nke ifufe site n'afo 2030, ọ na-emekwa ihe iji kpochapụ Grenlec, ụlọ ọrụ eletrik nke gọọmentị. N'ihi na njem nleta bụ isi ihe na-akwado akụ na ụba, enwere mmasị n'ịchọpụta ojiji mmiri mmiri màkà ikuku oyi.[1]

Ọha na omenala[dezie | dezie ebe o si]

Ịgba mbọ[dezie | dezie ebe o si]

N'afọ 2013, akwụkwọ akụkọ The Washington Diplomat depụtara onye nnọchi anya Grenada na United States, Angus Friday, ónyé jere ozi dị ka "ónyé ọkachamara na-ahụ màkà iwu ihu igwe na World Bank". N'oge mbụ ọ rụrụ ọrụ dị ka ónyé nnọchi anya Grenada na United Nations, "ọ na-akwado ugboro ugboro màkà obere mba agwaetiti Caribbean na Pacific na-eyi egwu site na ịrị elu nke oke osimiri".[1]

Hụkwa[dezie | dezie ebe o si]

  • Mgbanwe ihu igwe na Caribbean

Edensibia[dezie | dezie ebe o si]

  1. 1.0 1.1 1.2 Luxner. "Grenada's New War: Battling Climate Change", The Washington Diplomat, 2013-11-29. Retrieved on 2013-12-21. Kpọpụta njehie: Invalid <ref> tag; name "washdiplo" defined multiple times with different content