Mgbanwe ihu igwe na Somalia

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ

Mgbanwe ihu igwe na Somalia na-arụtụ aka na mgbanwe ihu igwe na Somalia yana nzaghachi na-esote, mmegharị na atụmatụ mbelata nke mba ahụ.

Somalia bụ mba nke abụọ kachasị njọ n'ụwa nwere ihu igwe na-adighị ike.[1] Mba ahụ ahụla mmụba n'ihe omume nke ihu igwe siri ike kemgbe 1990, na nnukwu ụkọ mmiri ozuzo ugboro atọ kemgbe 2010, ide mmiri na-aga n'ihu nakwa ọtụtụ igurube na-ebibi ihe ọkụkụ. Ka ọ na-eru afọ 2080, a na-atụ anya na okpomọkụ ga-arị elu site na 3.4 degrees Celsius, yana mkpụrụ ụbọchị dị otu narị iri ise na-abụọ ọzọ na-ekpo ọkụ kwa afọ (ebe okpomọkụ kachasị elu ga-agafe 35 degrees Celsius).[2]

A na-atụ anya na mgbanwe ihu igwe ga-etinye nje dị ịrịba ama na ụkọ mmiri nakwa akụrụngwa ugbo dịgoro n'ime mba ahụ, na-eyikwa egwu nye nchekwa mba ahụ yana nkwụsi ike ndọrọ ndọrọ ọchịchị ha.[3]

Mmetụta nke mgbanwe ihu igwe na gburugburu ebe obibi[dezie | dezie ebe o si]

Ụdị ihu igwe na-akọwa na mpaghara Ọwụwa Anyanwụ Afrịka nwere ike ịnwe mgbanwe dị nso n'ihu igwe dịka oke okpomọkụ, mgbanwe na ugboro ugboro na ike nke ihe omume ndị siri ike, nakwa mbelata mmiri ozuzo, yana mgbanwe ogologo oge dịka mgbago nke oke osimiri.

 

Okpomọkụ na mgbanwe ihu igwe[dezie | dezie ebe o si]

Somalia na-ekpo ọkụ ma kpọọ nkụ, nwekwaa oge mmiri ozuzo abụọ. Nkezi okpomọkụ na Somalia so n'etiti ndị kachasị elu n'ụwa. Ọnọdụ okpomọkụ na-adị n'afọ niile, ọkachasị na ndịda ọdịda anyanwụ dị nso n'ókè nke Etiopia, ebe okpomọkụ kwa afọ karịrị 29 °C. Oge mmiri ozuzo bụ site na Eprel ruo Juun, oge mmiri ozuzo nke abụọ bụ site na Ọktoba ruo Disemba. Mmiri ozuzo kwa afọ n'ebe ugwu na-ekpo ọkụ na nke kpọrọ nkụ na-abụkarị ihe na-erughị 250 mm ma belata ruo ihe na-eru 100 mm n'ebe ndịda ọwụwa anyanwụ. Ala dị n'etiti na-enweta n'etiti 200 na 300 mm nke mmiri ozuzo, ebe ọ na-abawanye na South ruo ihe dị ka 400 ruo 500 mm nke mmiri mmiri ozuzo kwa afọ. Mpaghara ndịda ọdịda anyanwụ na mpaghara ugwu ọdịda anyanwụ nwere mmiri ozuzo kachasị, na nkezi n'etiti 500 na 700 mm.[4]

Ọnọdụ ihu igwe agbanweela n'ime iri afọ ole na ole gara aga:[5]

  • E nweela mmụba okpomọkụ na-aga n'ihu site na 1 ruo 1.5 °C kemgbe 1991,
  • Ọnọdụ ihu igwe siri ike metụtara mba ahụ, na oke ụkọ mmiri ozuzo na 2011 nakwa 2017.
  • Oké ọkọchị, idei mmiri na oké ifufe, abụrụla ihe a na-ahụkarị n'ime afọ iri abụọ na ise gara aga.[6]

Amụma ihe nlere anya na-egosi na[7]

  • Ma ụkọ mmiri ozuzo na idei mmiri nwere ike ịbawanye na ike nakwa ugboro ugboro.
  • Ọ bụ ezie na ejighịkwa n'aka, ụdị na-atụ anya na mmiri ozuzo kwa ọnwa ga-abawanye ntakịrị site na Septemba ruo Disemba site n'etiti 2040-2060.
  • A na-atụ anya na nkezi okpomọkụ ga-abawanye n'etiti 1-1.75 °C site n'etiti 2040-2060, ma na-atụle mmụba nke 3.2 ruo 4.3 °C site na 2100.

Edemsibịa[dezie | dezie ebe o si]

  1. Vulnerability rankings | ND-GAIN Index. gain-new.crc.nd.edu. Retrieved on 2023-03-21.
  2. The best 'glimmers of hope' against climate change in Somalia (2022).
  3. ISSAfrica.org (2018-04-06). Climate change is feeding armed conflict in Somalia (en). ISS Africa. Retrieved on 2023-03-22.
  4. Climate Risk Profile Somalia.
  5. USAID/SOMALIA COUNTRY DEVELOPMENT COOPERATION STRATEGY CLIMATE ANALYSIS.
  6. The Impact of Climate Change on Peace and Security in Somalia: Implications for AMISOM (en-GB). ACCORD. Retrieved on 2023-03-21.
  7. World Bank Climate Change Knowledge Portal (en). climateknowledgeportal.worldbank.org. Retrieved on 2023-03-22.