Jump to content

National Gallery nke Zimbabwe

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ
Ịbanye na National Gallery nke Zimbabwe

[1]National Gallery of Zimbabwe (NGZ) bụ ụlọ ngosi ihe ngosi dị na Harare, Zimbabwe, nke raara nye ngosi na nchekwa nke nka na ihe nketa nke Zimbabwe .  Ihe ngosi National Gallery nke Rhodesia bụ nke Frank McEwen mere ma duzie ya, nwa amaala Britain kwuru na ọ wetara Shona Sculpture na nhụsianya.  [1] Queen Elizabeth The Queen Mother meghere eze na osisi ahụ na Julaị 16, 1957, na Queen Elizabeth II gara egosi ihe ngosi nke Zimbabwe nke isii n'ebe ahụ n'October 1991 [2]

Onye isi oche ugbu a bụ Raphael Chikukwa.

Osisi mpaghara[dezie | dezie ebe o si]

National Gallery nke Zimbabwe na Bulawayo[dezie | dezie ebe o si]

.National Gallery na Bulawayo bụ alaka nke NGZ mepere na 1970 na obodo nke abụọ nke Zimbabwe, Bulawayo .  [1] Ọ dị apụ ole na ole n'otu ụlọ ọrụ ochie n'azụ ndị ji enwe ohere, ma nwa 1993 ejiriwo Douslin House na Main Street, ụlọ nwere okpukpu abụọ nke 1901. [1] Ndị nduzi nke National Gallery na Bulawayo  Stephen Williams, Yvonne Vera, Adelis Sibutha, Voti Thebe na Butholezwe Kgosi Nyathi [3]

National Gallery nke Zimbabwe na Mutare[dezie | dezie ebe o si]

E mepere National Gallery nke Zimbabwe na Mutare na 1999 na ụmụ nwanyị Kopje, nke e wuru na 1897 ma bụrụ ụlọ ọgwụ mbụ na Mutare .  Ekwuwa pụtara dị ka ihe na-achọ na 1970s wee bụrụ ụlọ Omenala n'okpuru ikike nke National Museums and Monuments.  [1] National Gallery nke Zimbabwe na Mutare nwere ndị ọrụ n'okpuru nduzi Onye isi mpaghara, Elizabeth Muusha.  Ndị dike ihe ngwere nka na-eme mmemme ngosi ihe ngosi kwa afọ na-egosi nhọrọ sitere na gallery Harare, ebe ọ na-enye ndị na-ese ihe na mpaghara ngosi ọrụ ha

Akụkọ ihe mere eme[dezie | dezie ebe o si]

National Gallery nke Zimbabwe dịlarị 1957, hụkwara ngbanwe site na ụdị colonial gaa na akwụkwọ onwe, ma bụrụkwa isi na ịrị elu nke ndị na-ese ihe Zimbabwe n'ahịa nka ụwa.  Ebubere ihe ngosi ahụ na 1930s, mana ihe nke Agha mmetụta nke ịhụ gbochiri mmetụta aka na ọgụ colonial na àmà ya.  Otú ọ dị, e nyere echiche ahụ ahụ ọhụrụ mgbe na 1943, Sir James McDonald, enyi na onye ọrụ Cecil John Rhodes, àjà ihe nkwa nke £ 30,000 "na ekele obi maka ndị obodo" </link> iji guzobe ụlọ ngozi na  ihe ngosi nka na Salisbury, Southern Rhodesia .  N'ọgwụ 1953, e akara Board nke ndị dike ihe ngosi nka, nke Gọvanọ nke Southern Rhodesia na-elekọta ya.  Ngafe nke National Gallery Act nke Southern Rhodesian Legislative Assembly na isiokwu 1952 mere ka mgbasa nke Board Inaugural na nguzobe nke Board of Trustees.  Major (mgbe e hụ Sir) Stephen Courtauld bụ Oga oche nke Board ruo 1962. Ọ bụ onye na-anụ ọkụ n'obi na-akwado ihe osise ahụ site na ngosi ya, na mgbe ọ gachara na Board ya na-enye ọrụ ndị ọrụ.  mbụ na-azụ nke osisi ahụ

A tụụrụ osisi ahụ dị ka ụlọ ọrụ mba, na- anya anya Southern Rhodesia, Northern Rhodesia, na Nyasaland, nke a na-achị site na 1953 ruo 1963 dị ka Federation ọnụ.  Kansụl Obodo Salisbury akwụkwọ ọrụ zuru oke maka ilekọta ụlọ, nguzobe na ụmụaka nke osisi ahụ, ma bụrụ onye isi obodo Salisbury ka e mere onye anya na Board of Trustees.  Ụlọ mbụ nke Board bụ iguzobe ego maka ụlọ ahụ, akwụkwọ nhazi ụlọ, na ịhọpụta onye.  Ha mechara guzobe ego maka ịgba ọsọ na-ekiri nke ndị egwu nka, ma mee ndokwa maka ego inye onyinye maka mkpokọta na-adịgide adịgide.  N'oge ahụ, ego ụlọ ahụ bụ naanị nke McDonald na £ 150,000 ka ewelite isi.  Ekpebiri na a ga-ebido n'etiti akpụkpọ mpaghara na Nkwado nke iwu ụlọ ngosi na Southern Rhodesia.  "N'obodo ukwu niile nke ụwa ụlọ ọrụ nka nwe ụlọ ha na ndụ omenala nke obodo, ọ bụkwa ikike siri ike nke ndị na ụlọ ọrụ nke mba mkpa maka mgbasa nke ndị obodo a," ka Sir kwuru.  Stephen Courtauld na mgbanwe kwa afọ nke 1954, na-enye olu maka nkwado Board nke nguzobe nke osisi.</link>[ a chọrọ nkọwa ]

Ntụaka[dezie | dezie ebe o si]

  1. Zimbabwe Heritage 91: Commemorative Catalogue (1991); Printed by Interpak (Pvt) Ltd
  2. National Gallery of Zimbabwe – Rhodesian Study Circle (en-GB) (8 June 2019). Retrieved on 2021-06-22.
  3. The Regional Galleries. National Gallery of Zimbabwe (23 August 2006). Archived from the original on 17 July 2007. Retrieved on 14 December 2007.

Njikọ mpụga[dezie | dezie ebe o si]