Ndali language

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ
Ndali language
asụsụ, modern language
obere ụdị nkeNyakyusa-Ndali Dezie
mba/obodoMalawi, Tanzania Dezie
ụmụ amaala kaChitipa district, Mbeya Region Dezie
Ọkwa asụsụ Ethnologue6a Vigorous Dezie

Ndali, ma ọ bụ Chindali, bụ asụsụ Bantu nke ọnụ ọgụgụ ya na-arịwanye elu na ndịda Tanzania nke 150,000 (1987) na n'ebe ugwu Malawi nke 70,000 (2003).

Sukwa, ma ọ bụ Chisukwa, nke a na-asụ na Ugwu Misuku nke ugwu Malawi, nwere njikọ chiri anya na Ndali, asụsụ abụọ ahụ dịkwa nso na Lambya.[1]

Ihe atụ ndị dị n'okpuru ebe a na-abịa n'usoro Lambya, Ndali, Sukwa, na-egosikwa otu okwu:[2]

  • Onye = umunthu, umundu, umundu
  • Igurube = imphanzi, imbashi, imbasi
  • Akpịrịkpa = kalizga, kalisha, kalisya
  • Mkpụrụ ọka = ivilombe, ifilombe, ifimombe
  • Nkịta = imbwa, ukabwa, ukawa
  • Nnụnụ = Shienuni, Kayuni, Kayun
  • Snail = inkhozo, ingofu, ingofo

Ịgụ ihe ọzọ[dezie | dezie ebe o si]

  • [Ihe e dere n'ala ala peeji] Nkọwa asụsụ nke Chindali: Ụdị Malawian. Darby: Diane.
  • [Ihe e dere n'ala ala peeji] A Chindali and English Dictionary with a Index to ProtoBantu Roots: The Chindali Language of Malawi. Ụgbọelu 1. Philadelphia: American Philosophical Society.
  • [Ihe e dere n'ala ala peeji] "Imperfectivity in Chisukwa" na Explorations in African Linguistics: From Lamso to Sesotho, eds. Robert Botne na Rose Vondrasek, Bloomington: Indiana University Working Papers in Linguistics, peeji nke 37X52.
  • [Ihe e dere n'ala ala peeji] Nnyocha ntụnyere nke Phonology na Morpho-syntax nke Cisukwa, Cindali na Cilambya. (University of Cape Town PhD thesis)
  • [Ihe e dere n'ala ala peeji] Ụlọikwuu na Chindali. Afrikanistische Arbeitspapiere (AAP) 54.95125.

Edensibia[dezie | dezie ebe o si]

Njikọ mpụga[dezie | dezie ebe o si]