Njem nlegharị anya na Senegal

Ụsọ mmiri na ugwu dị na Toubab Dialao, (Petite Côte, Senegal).

, Ndị ọbịa bugoro n'ime Pirogue maka njem obi ụtọ site na Ngor ruo île de Ngor,ebe ezumike a ma ama maka ndị obodo Dakar. N'azụ bụ Ngor Hotel, na-enye ndị Senegalese na ndị njem azụmahịa na Dakar nri.

Ndị njem nlegharị anya n'Ebe Ọdịda Anyanwụ na-eleta rhinoceros ndị e debere na Bandia Natural Reserve dị nso na Dakar.

Site na obere ụlọ ọrụ na iwebata ebe ezumike Club Med mbụ na 1970s, njem nleta etolitela ịbụ akụkụ dị mkpa nke akụ na ụba Senegal. Kemgbe afọ 1990, Senegal emeela mgbalị iru ndị ọbịa si n'ebe France na-achịbu ma na-adọta ndị njem nleta si Spain, Britain na Ịtali, n'akụkụ ụfọdụ site n'ihe nlereanya nke Gambia agbata obi, nke na-adọta oke nlegharị anya ka ukwuu site na Northern Europe na America gaa na ebe ntụrụndụ Banjul dị n'ụsọ osimiri.[1].

Ọtụtụ ndị njem nleta si n'èzí Afrịka bụ ndị Europe, ọkachasị ndị France, ụlọ nkwari akụ na ụlọ ọrụ ezumike nke dị na ebe ezumike ndị dị n'ụsọ osimiri, ọtụtụ n'ime ha dị n'obodo ezumike dị ka Saly na Petite Côte n'ebe ndịda Dakar, ka e mepụtara iji mee ka ndị ahịa a nwee mmasị kemgbe afọ 1970.

Senegal nwere ndị nọ n'etiti nke bara ọgaranya iji kwado njem nleta, yana ọtụtụ ndị Senegal bi na mba ọzọ.Ewezuga nleta ezinụlọ na ndị enyi, obodo Dakar na-akwado ụlọ ọrụ mpaghara nke ebe ezumike nke ndị bi n'ime obodo na-agakarị. Osimiri na agwaetiti ndị dị n'ebe ugwu nke obodo ahụ, n'ebe ndị dị ka Yoff na Ngor, na-ewu ewu karịsịa maka ndị njem nleta Senegal. Ndị Senegal, ndị ọbịa Africa ndị ọzọ, na ndị mbịarambịa na-agakarị na saịtị okpukperechi na mmemme, ọkachasị ndị metụtara òtù ụmụnna Sufi Muslim siri ike nke Senegal. Gaa na blọgụ njem

Ụlọ ọrụ njem ndị Britain, ndị na-ahazi njem ogologo oge gaa na Gambia dị nso na-asụ Bekee, amalitela ịbanye n'ahịa njem ngwugwu gaa Senegal nke ụlọ ọrụ French na Belgian na-achịkwa ruo n'oge na-adịbeghị anya.

Ọchịchị na nkwalite

Nchịkwa, nkwalite na mmepe nke ngalaba njem nleta nke mba ahụ bụ ọrụ nke Ministry of Senegalese Overseas and Tourism (Ministère des Sénégalais de l'Extérieur et du Tourisme (SENEX) ma ọ bụ mgbe ụfọdụ Ministry of Sénégalains de L'extérieur, de L'artisanat et du Tourism).

Ọtụtụ ụlọ ọrụ, bọọdụ, na mmekorita ndị na-ahụ maka ịkwalite ma na-achịkwa ngalaba njem nleta nke Senegal na-agwa ụlọ ọrụ a. Ndị a gụnyere Directorate for the Study and Planning of Tourism (Direction des Etudes et de la Planification touristique), Directorate of Tourism Regulation and Structure (Directorate de la Réglementation et de l'Encadrement du Tourisme), na National Tourist Promotion Board (Agence nationale de la Promotion touristique - ANPT).

Na mgbakwunye, ọfịs nke Ministry na-ahụ maka akụrụngwa ụlọ ọrụ njem na ego nkwalite (Secrétariat du Comité de Gestion du Fonds de Promotion Touristique) na n'ofe mmiri ụlọ akwụkwọ ọzụzụ ụlọ ọrụ njem (Secrétaire du Comité de Jestion du Fonds d' Promotion Touriste - ENFHT).

Njikọ mpụga

• Niokobok: e-Tourisme, Fair Trade, Volunteers na NGO na Senegal