Jump to content

Nkà mmụta ihe ochie gburugburu ebe obibi

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ

Nkà mmụta ihe ochie gburugburu ebe obibi bụ sub-ubi nke nkà mmụta ihe ochie nke pụtara na 1970s na bụ sayensị nke iwughachi mmekọrịta dị n'etiti ọha gara aga na gburugburu ebe obibi ha bi na ubi na-anọchi anya ihe ochie-palaeoecological obibia na-amụ palaeoenvironment site na ụzọ nke mmadụ palaeoecology. Ịmegharị gburugburu ebe gara aga na mmekọrịta nke ndị mmadụ n'oge gara aga na mmekọrịta ya na mbara ala ha bi na-enye ndị ọkà mmụta ihe ochie nghọta banyere mmalite na mgbanwe nke gburugburu ebe obibi mmadụ, na mgbanwe tupu akụkọ ihe mere eme na omume akụ na ụba.

A na-ekewa ihe mgbe ochie gburugburu ebe obibi n'ime mpaghara atọ:

  • archaeobotany (nnyocha nke ihe fọdụrụnụ)
  • zoarchaeology (nnyocha nke ihe ndị fọdụrụ n'anụmanụ)
  • geoarchaeology (ọmụmụ nke usoro geological na mmekọrịta ha na ihe ndekọ archaeological)

Nkà mmụta ihe ochie gbasara gburugburu ebe obibi na-agụnyekarị ịmụ ihe ọkụkụ na anụmanụ iji nyochaa ụdị osisi na anụmanụ dị n'oge ebe obibi tupu akụkọ ihe mere eme, yana otu obodo ndị gara aga si ejikwa ha. Ọ pụkwara ịgụnye ịmụ ihe gbasara gburugburu ebe obibi na otú ọ dị ma ọ bụ dị iche n'oge gara aga ma e jiri ya tụnyere nke ugbu a. Akụkụ dị mkpa nke nyocha ndị dị otú ahụ na-anọchite anya ọmụmụ nke usoro nhazi saịtị. Ogige a bara uru karịsịa ma ọ bụrụ na ihe ndị e gwupụtara n'ala enweghị ike ịnọ n'ebe e gwupụtarala ma ọ bụ nyochaa, ma ọ bụ n'ihe gbasara mmegharị ụwa, dị ka mbuze, bụ nke nwere ike liri ihe arịa na ihe ndị mgbe ochie. Ọ bụ ezie na a na-akọwa mpaghara mpaghara ndị ọkachamara, dịka ọmụmaatụ bioarchaeology ma ọ bụ geomorphology, site na ihe ndị ha na-amụ, a na-eji okwu ahụ "gburugburu" mee ihe dị ka ndebiri izugbe iji gosi ngalaba nyocha sayensị n'ozuzu nke dị n'ofe oge na mpaghara ala. ji nkà mmụta ihe ochie mụọ n'ozuzu ya.

Mpaghara ndị ọzọ[dezie | dezie ebe o si]

Archaeobotany[dezie | dezie ebe o si]

Ọkpụkpụ anụmanụ

Archaeobotany bụ ọmụmụ na nkọwa nke osisi foduru. Site n'ịchọpụta ihe eji osisi eme ihe na akụkọ ihe mere eme, ndị nchọpụta nwere ike ịmaliteghachi nri nke ụmụ mmadụ gara aga, yana ikpebi atụmatụ akụ na ụba ha na-eri nri na akụ na ụba osisi. Nke a na-enye nghọta ka ukwuu n'ime akparamagwa ọha na omenala ndị mmadụ. Nyocha nke ụdị dị ka unyi osisi, dịka ọmụmaatụ, nwere ike ikpughe isi mmanụ ma ọ bụ ihe owuwu maka ọha mmadụ. Ndị ọkà mmụta ihe ochie na-amụkarị mkpụrụ na mkpụrụ osisi, yana pollen na starch. Enwere ike ichekwa ihe ọkụkụ n'ụzọ dị iche iche, mana nke a na-ahụkarị bụ carbonization, igbutu mmiri, ịnweta mineral, na ikpochapụ. Otu ubi n'ime archaeobotany bụ ethnobotany, nke na-ele anya kpọmkwem na mmekọrịta dị n'etiti osisi na ụmụ mmadụ, na mmetụta omenala osisi nwere ma na-aga n'ihu na-enwe na ọha mmadụ. Ojiji osisi dị ka nri na ihe ọkụkụ ma ọ bụ ọgwụ na-adọrọ mmasị, yana mmetụta akụ na ụba nke osisi.

Zooarchaeology[dezie | dezie ebe o si]

Zooarchaeology bụ ọmụmụ ihe foduru anụmanụ na ihe foduru ndị a nwere ike ịgwa anyị gbasara ọha mmadụ ụmụ anụmanụ dị n'etiti. Anụ anụ nwere ike inye ihe akaebe nke anụ oriri site na mmadụ (ma ọ bụ ọzọ) ma ọ bụ anụ ụlọ. N'agbanyeghị na-ekpughe mmekọrịta dị n'etiti ụmụ anụmanụ na ụmụ mmadụ, nchọpụta ọkpụkpụ anụmanụ, mkpuchi, ma ọ bụ DNA n'ebe ụfọdụ nwere ike ịkọwa ebe ahụ dị n'oge gara aga ma ọ bụ ihu igwe.

Geoarchaeology[dezie | dezie ebe o si]

Geoarchaeology bụ ọmụmụ nke odida obodo na nke usoro ala. Ọ na-eleba anya gburugburu n'ime usoro iheomume nke mmadụ iji chọpụta ka obodo ndị gara aga nwere ike isi metụta ma ọ bụ nwee mmetụta na gburugburu ebe obibi. A na-amụkarị sedimenti na ala n'ihi na nke a bụ ebe a na-achọta ihe ka ọtụtụ n'ime ihe ndị e kere eke, kamakwa n'ihi na usoro okike na omume mmadụ nwere ike ịgbanwe ala ma kpughee akụkọ ya. Ewezuga nleba anya, a na-ejikarị mmemme kọmputa na onyonyo satịlaịtị rụọ ọrụ iji wughachi ala ma ọ bụ ihe owuwu gara aga.

Akụkụ ndị ọzọ metụtara ya gụnyere:

  • nkà mmụta ihe ochie
  • bioarchaeology na gburugburu ebe obibi mmadụ
  • ihu igwe
  • paleoecology
  • nchọpụta ihe ochie

Akụkọ ihe mere eme[dezie | dezie ebe o si]

Ngalaba gburugburu ebe obibi mmadụ nke UCL Institute of Archaeology na 1970s.

Nkà mmụta ihe ochie banyere gburugburu ebe obibi apụtawo dị ka ọzụzụ pụrụ iche kemgbe ọkara nke abụọ nke narị afọ nke 20. N'ime afọ ndị na-adịbeghị anya, ọ toro ngwa ngwa ma bụrụkwa akụkụ etinyere n'ọtụtụ ọrụ ngwupụta ala. Ubi ahụ bụ multidisciplinary, na ndị ọkà mmụta ihe ochie na gburugburu ebe obibi, yana ndị ọkà mmụta ihe ochie, na-arụ ọrụ n'akụkụ ya na ndị ọkà mmụta ihe ochie na ndị ọkà mmụta ihe ọmụmụ ihe gbasara omenala ihe onwunwe iji nweta nghọta zuru oke banyere ndụ mmadụ gara aga na mmekọrịta ndị mmadụ na gburugburu ebe obibi, karịsịa otú nrụgide ihu igwe si emetụta. ụmụ mmadụ na-amanye ha ime mgbanwe.

Na nkà mmụta ihe ochie n'afọ ndị 1960, a na-ahụ gburugburu ebe obibi dị ka ndị mmadụ na-enwe mmekọrịta "na-agafe agafe". Na nsonye nke Darwinism na ụkpụrụ gburugburu ebe obibi, Otú ọ dị, ihe atụ a malitere ịgbanwe. Echiche na ụkpụrụ ndị a ma ama nke oge ahụ (oasis theory, catastrophism, and longue duree) kwusiri ike na nkà ihe ọmụma a. Dị ka ihe atụ, ọdachi tụlere otú ọdachi ndị dị ka ọdachi ndị na-emere onwe ha pụrụ isi bụrụ ihe na-ekpebi ihe ga-eme ka ọha mmadụ dịrị ndụ. Gburugburu ebe obibi nwere ike inwe mmetụta mmekọrịta ọha na eze, ndọrọ ndọrọ ọchịchị na akụ na ụba n'obodo mmadụ. Ọ bịara dị mkpa ka ndị na-eme nchọpụta leba anya na mmetụta gburugburu ebe obibi nwere ike inwe na ọha mmadụ. Nke a welitere echiche etiti na ajụjụ ndị bụ isi nke nkà mmụta ihe ochie na gburugburu ebe obibi jụrụ na narị afọ nke 20 na 21st. Nchọpụta ebutela nkà mmụta ihe ochie na gburugburu ebe obibi na nkwubi okwu abụọ bụ isi: mmadụ sitere n'Africa na ọrụ ugbo sitere na ndịda ọdịda anyanwụ Eshia. Mgbanwe ọzọ dị mkpa na-eche echiche n'ime ubi gbadoro ụkwụ n'echiche nke ọnụ ahịa bara uru. Tupu mgbe ahụ, ndị ọkà mmụta ihe ochie chere na ụmụ mmadụ na-emekarị ihe iji mee ka akụ̀ na ụba ha dịkwuo ukwuu, ma kemgbe ahụ ha ekwenyela na ọ bụghị otú ahụ. Echiche/ụkpụrụ ndị na-esote gụnyere mmekọrịta ọha na eze na ụlọ ọrụ, na ilekwasị anya na mmekọrịta dị n'etiti saịtị ihe ochie. Nyocha nyocha nke gọọmentị na 'ịzụ ahịa' nke nkà mmụta ihe ochie gburugburu ebe obibi emepụtawokwa obere ọzụzụ n'oge na-adịbeghị anya.

Ndị a ma ama nyere aka[dezie | dezie ebe o si]

Louis Leakey nyere aka n'ọtụtụ nyocha na ngalaba a. A kacha mara Leakey na nwunye ya Mary Leakey maka ọrụ ha si malite n'Africa. Lewis Binford mepụtara tiori etiti. N'okpuru echiche a, ndị nchọpụta na-amụ mmekọrịta dị n'etiti ụmụ mmadụ na gburugburu ebe obibi, nke nwere ike igosi na ụdị.

Eric Higgs nyochara mmepe nke ọrụ ugbo na Eshia na usoro nke "nyocha njide saịtị", nke na-eleba anya na nrigbu nke ala dabere na ike nke ala.

Karl Butzer bụ onye ọsụ ụzọ ama ama nke nkà mmụta ihe ochie gburugburu ebe obibi wee nweta ọtụtụ ihe nrite ma mee nyocha n'ihe gbasara nkà mmụta ihe ochie, ọdịdị ala, na geology.

Douglas Kennett na-amụ ihe gbasara nkà mmụta ihe ochie na gburugburu ebe obibi mmadụ. A maara ya nke ọma maka ọrụ ya na-enyocha otú mgbanwe ihu igwe si metụta mmepeanya Maya na mmepe na mgbasa ya.

Ụzọ e si eme ya[dezie | dezie ebe o si]

Ndị ọkà mmụta ihe ochie na gburugburu ebe obibi na-abịarute saịtị site na nyocha na/ma ọ bụ ngwuputa ihe. Nlele na-achọ inyocha akụrụngwa na arịa ndị enyere na mpaghara yana uru ha nwere. Ngwupụta ihe na-ewere ihe nlele sitere na ọkwa dị iche iche n'ime ala wee jiri usoro yiri ya wee nyocha. Nlereanya ndị a na-achọkarị bụ foduru mmadụ na anụ ọhịa, pollen na spores, osisi na unyi, ụmụ ahụhụ, na ọbụna isotopes. Biomolecules dị ka lipids, proteins, na DNA nwere ike ịbụ ihe nlele mkpughe. N'ihe gbasara geoarchaeology, a na-ejikarị usoro kọmpụta maka eserese elu na onyonyo satịlaịtị emezigharị ala. Sistemụ Ozi Geographic (GIS) bụ sistemu kọmpụta nke nwere ike hazie data gbasara oghere wee wuo odida obodo mebere. Enwere ike wughachi ndekọ ihu igwe site na proxies paleoclimatology, nke nwere ike ịnye ozi gbasara okpomọkụ, oke mmiri, ahịhịa na ọnọdụ ndị ọzọ dabere na ihu igwe. Enwere ike iji proxies ndị a wepụta ọnọdụ ihu igwe dị ugbu a ma tụnyere ihu igwe gara aga ka ọ dị ugbu a.

Ihe ọ pụtara[dezie | dezie ebe o si]

A na-eji isi mmiri ọdọ mmiri enyere ndị ọkà mmụta ihe ochie aka ịmegharị ihu igwe gara aga.

Nleba anya nke ọ bụla n'ime nkà mmụta ihe ochie gburugburu ebe obibi na-anakọta ozi gbasara akụkụ dị iche iche nke mmekọrịta mmadụ na gburugburu ha gbara ya gburugburu. A na-ejikọta akụkụ ndị a (yana usoro sitere na mpaghara ndị ọzọ) iji ghọta nke ọma ụzọ ndụ ọha na eze gara aga na mmekọrịta ha na gburugburu ha. Akụkụ gara aga nke iji ala, mmepụta nri, iji ngwá ọrụ, na usoro ọrụ nwere ike ịmepụta na ihe ọmụma etinyere na mmekọrịta mmadụ na gburugburu ebe obibi ugbu a na n'ọdịnihu. Site n'eri anụ, ọrụ ugbo, na iwebata biota nke mba ọzọ na gburugburu ọhụrụ, ụmụ mmadụ agbanweela gburugburu ebe gara aga. Ịghọta usoro ndị a gara aga nwere ike inyere anyị aka ịchụso usoro nchekwa na mweghachi n'oge a.

Nkà mmụta ihe ochie na gburugburu ebe obibi na-enye nghọta maka nkwado na ihe kpatara omenala ụfọdụ ji daa ebe ndị ọzọ dị ndụ. Ndakpọ obodo emeela ọtụtụ oge n'akụkọ ihe mere eme, otu n'ime ihe atụ kachasị ama bụ mmepeanya ndị Maya. N'iji isi sedimenti ọdọ na teknụzụ mwugharị ihu igwe a tụlere na mbụ, ndị ọkà mmụta ihe ochie nwere ike wulite ihu igwe dị ugbu a n'oge ndị Maya. Ọ bụ ezie na a chọpụtara na Yucatán Peninsula nwere oké ọkọchị n’oge ahụ ọha ndị Mayan dara, ọtụtụ ihe ndị ọzọ so mee ka ha daa. Mkpọkpọsị osisi, oke mmadụ, na ịchịkọta ala mmiri bụ naanị echiche ole na ole maka ihe kpatara mmepeanya ndị Maya ji daa, mana ihe ndị a niile na-arụ ọrụ n'otu oge iji mebie gburugburu ebe obibi. Site n'echiche nkwado, ịmụ otú ndị Mayan si emetụta gburugburu ebe obibi na-enye ndị nchọpụta aka ịhụ otú mgbanwe ndị a siri metụta ọdịdị ala na ndị na-esote bi na mpaghara ahụ.

Ndị ọkà mmụta ihe ochie na-enwewanye nrụgide iji gosipụta na ọrụ ha nwere mmetụta karịa ịdọ aka ná ntị. Nke a emeela ka ndị ọkà mmụta ihe ochie na gburugburu ebe obibi na-arụ ụka na nghọta nke mgbanwe gburugburu ebe obibi gara aga dị mkpa iji gosipụta ihe ga-eme n'ọdịnihu na mpaghara dịka mgbanwe ihu igwe, mgbanwe mkpuchi ala, ahụike ala na nchekwa nri.

Ihe odide[dezie | dezie ebe o si]