Nkwụsị nke Ọmụmụ

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ

   

A mụrụ ya na Franca, São Paulo steeti, Nascimento gara ụlọ akwụkwọ ọha na eze mgbe ọ bụ nwata wee sonye na ndị agha na 1929. 'afọ ndị 1930 Nascimento bụ onye otu Brazilian Integralist Action, otu ndọrọ ndọrọ ọchịchị fascist. [1] Ọ natara B.A. na Economics site na Mahadum Rio de Janeiro na 1938, na nzere gụsịrị akwụkwọ na Higher Institute of Brazilian Studies (1957) na Oceanography Institute (1961).

Ihe nkiri Black Experimental[dezie | dezie ebe o si]

Site na 1939 ruo 1941, Nascimento so otu ndị na-ede uri na-akpọ onwe ha "Santa Hermandad Orquidea", ma ọ bụ "Holy Brotherhood of the Orchid". Na Municipal Theater nke Lima, Peru, ha gara ihe ngosi nke egwuregwu Eugene O'Neill The Emperor Jones na onye na-eme ihe nkiri ojii na-eduzi. Mgbe ahụ na n'ebe ahụ, o kpebiri ịmepụta ihe nkiri ojii na Brazil iji lụso ịkpa ókè agbụrụ ọgụ. N'Argentina, Nascimento nọrọ otu afọ na "Teatro del Pueblo" (People's Theater) na Buenos Aires, ebe ọ mụtara akụkụ teknụzụ na arụmọrụ nke ihe nkiri. Mgbe ọ laghachiri São Paulo, a tụrụ ya mkpọrọ, ebe ụlọ ikpe ndị nkịtị mara ya ikpe na-anọghị ya maka otu ihe omume nke iguzogide ịkpa ókè agbụrụ nke a chụpụrụ ya na ndị agha. Mgbe ọ nọ n'ụlọ mkpọrọ na Carandiru Penitentiary, o mepụtara Convict's Theater, ebe ndị mkpọrọ dere, duzie, ma rụọ ọrụ na ihe nkiri na egwu ha. Mgbe a tọhapụrụ ya, Nascimento kwagara Rio de Janeiro, ebe o guzobere Black Experimental Theater (Teatro Experimental do Negro, TEN) na 1944. TEN malitere [2] Mee 8, 1945, na mmepụta nke O'Neill's The Emperor Jones, na-eju ndị nkatọ obi abụọ anya na ngosi nke a nabatara nke ukwuu maka ịdị irè ya na nke dị egwu. Site na ọrụ siri ike na mmepụta ihe nkiri, TEN bụkwa ọrụ maka atụmatụ kpakpando na ọrụ ndị isi ojii, dị ka National Convention of Brazilian Blacks (1945-46), Nzukọ nke ndị ojii Brazil (1949), na ọgbakọ mbụ nke ndị ojii Brazil (1950). Mkpebi nke nzuko nke 1950 kwadoro mkpa maka ihe ngosi nka Black Arts na Brazil, na ndị ojii.Ụlọ ihe ngosi nka na Brazil, na Ụlọ ihe nkiri Ojii na-anabata ọrụ ahụ. Ọtụtụ ndị na-ese ihe nyere onyinye ma mee ihe ngosi mbụ na 1968 na Museu da Imagem e do Som nke Rio de Janeiro.(Museum of Image and Sound). The Black Experimental Theatre haziri ihe nkedo maka egwuregwu Orfeu da Conceição, site Vinicius de Moraes, bụ nke e mechara tinye n'ime ihe nkiri Black Orpheus, nke Marcel Camus duziri.

Ndụ n'ebe a chụgara ya[dezie | dezie ebe o si]

Nascimento ghọrọ onye ndu n'òtù ndị isi ojii Brazil, ndị ọchịchị manyekwaara ya n'ala ọzọ na 1968. Site na 1968 ruo 1981 Nascimento na-arụsi ọrụ ike na mba Pan-African Movement ma bụrụkwa onye a họpụtara osote onye isi ala na onye nhazi nke atọ Congress of Black Culture na America. N'ime afọ iri sochirinụ Nascimento bụ prọfesọ na-eleta na mahadum dị na United Steeti, gụnyere Yale School of Drama (1969–1971), na Mahadum dị na Buffalo, Mahadum steeti nke New York, ebe o hiwere oche na Africa.Cultures in the New World, Puerto Rican Studies Program na 1971. O jidere ọnọdụ nke Prọfesọ Emeritus na SUNY-Buffalo. Nascimento kụzikwara na Mahadum Ife (nke bụzi Obafemi Awolowo University) na Naijiria.

Ịlaghachi Brazil[dezie | dezie ebe o si]

Nascimento laghachiri Brazil n'afọ 1983 ma họpụta ya na Federal Chamber of Deputies dị ka onye otu Democratic Labor Party (PDT). N'ebe ahụ, o lekwasịrị anya na ịkwado iwu iji dozie nsogbu agbụrụ. N'afọ 1994, a họpụtara ya ka ọ bụrụ onye omeiwu ma jee ozi ruo n'afọ 1999. N'afọ 2004, a họpụtara ya maka onyinye Nobel maka udo. E bipụtara akụkọ ndụ Nascimento site n'aka onye nta akụkọ Sandra Almada na 2009 dị ka akụkụ nke usoro Retratos do Brasil Negro .

na-arịa ọrịa shuga ma nwụọ na 23 Mee 2011, na Rio de Janeiro, n'ihi nkwụsị obi.

Akwụkwọ ndị a họọrọ[dezie | dezie ebe o si]

  1. Abdias Nascimento. Museu Afro Brasil. Archived from the original on 2020-12-02. Retrieved on 2020-12-29.
  2. Skidmore, Thomas E. (2014). Modern Latin America, Eighth, Oxford University Press. ISBN 978-0-19-992923-8.