Nnukwu Sphinx

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ

 

The Great Sphinx ma ọ bụrụ na Giza bụ ihe oyiyi limestone nke Sphinx na-eri nri, anụ akụkọ ifo nwere isi mmadụ, na ahụ nke ọdụm..[1] Na-eche ihu kpọmkwem site n'ebe ọdịda anyanwụ gaa n'ebe ọwụwa anyanwụ, Ọ dị na Giza Plateau nke dị n'akụkụ ọdịda anyanwụ nke osimiri Naịl na Giza, Egypt Ihu nke Sphinx yiri ka ọ na-anọchi anya pharaoh Khafre[2]

A na-egbutu ọdịdị mbụ nke Sphinx site na nkume, ma kemgbe ahụ e weghachiri ya na ọkwa nke blọk limestone.[3] Ọ na-atụle 73 (240 ft) n'ogologo site na ụkwụ ruo n'ọdụ, 20 (66 ) n"ịdị elu site na ala ruo n'elu isi na 19 m (62 ) n-obosara n'azụ ya.[4] ejighị n'aka ihe kpatara sphnixs gbajiri imi. N'akụkọ ifo na-ewu ewu, mgbọ ndị agha Napoleon Bonaparte gbabara gbajiri imi Sphinx n'otu n'ime agha ndị France na-alụ na Egypt na 1798.Otú ọ dị, ọtụtụ isi mmalite na-agbagha nke a tupu ọmụmụ Napoleon. Ọ bụghị naanị na e nwere ihe osise sitere na narị afọ nke iri na asaa nke na-egosi Sphinx n'ụzọ a mana onye Arab na-akọ akụkọ ihe mere eme na narị afọ iri na ise al-Maqrīzī kwetara na ọ gbajiri imi ya, na-ekwu na ọ bụ onye Sufi Muslim na-emebiga ihe ókè a na-akpọ Mohamed Sa'm al-Dahr onye o kwuru na ọ gbawara ya na 1378 ma mesịa gbuo ya maka imebi ihe. Otú ọ dị, nke a yighị ka ọ ga-abụ eziokwu dịka nyocha ihe ochie nke Mark Lehner mere kwubiri na ọ bụ ezie na a kpachaara anya gbajie imi Sphinx, kama imebi ya site na ihu igwe na corrosion, ọ mere n'oge ụfọdụ n'etiti narị afọ nke atọ na nke iri.[5][6][7]

Sphinx bụ ihe a tụrụ atụ kachasị ochie a maara n'Ijipt na otu n'ime ihe oyiyi a ma ama n'ụwa. Ihe akaebe nke ihe mgbe ochie na-egosi na ọ bụ ndị Ijipt oge ochie nke Alaeze Ochie kere ya n'oge ọchịchị Khafre (ihe dị ka 2558-2532 BC). [1][8]

 

Iji wuo ụlọ nsọ ahụ, a ghaghị imebi mgbidi dị n'ebe ugwu nke ụlọ nsọ Khafre Valley, ya mere ọ na-apụta na ụlọ olili ozu Khafre bu ụzọ mepụta Sphinx na ụlọ nsọ ya. Ọzọkwa, akụkụ na ọnọdụ nke mgbidi ndịda nke ogige ahụ na-egosi na ụzọ jikọtara Pyramid na Valley Temple dịlarị tupu a hazie Sphinx. Ntọala ala nke ụlọ nsọ Sphinx na-egosikwa na ọ bụghị tupu ụlọ nsọ Valley.[8]  

  1. The Great Sphinx of Giza. Archived from the original on 12 June 2018. Retrieved on 2016-12-07.
  2. Sims (2000). "The Great Pyramids", A Visitor's Guide to Ancient Egypt. Saffron Hill, London: Usborne Publishing. ISBN 0-7460-30673. 
  3. Saving the Sphinx – NOVA | PBS. pbs.org. Retrieved on 2016-12-07.
  4. Rigano (2014). Pyramids of the Giza Plateau. ISBN 9781496952493. 
  5. Journeys. "What happened to the Sphinx's nose?", www.smithsonianjourneys.org. Retrieved on 2023-01-23. (in en)
  6. The Sphinx's Nose. www.catchpenny.org. Retrieved on 2023-01-23.
  7. Christiane Zivie-Coche “Sphinx: History of a Monument” p. 16
  8. 8.0 8.1 Sphinx Project « Ancient Egypt Research Associates (10 September 2009). Retrieved on 12 November 2021.