Nnukwu nri na Bolivia
[1]Ọchịchọ nri bụ echiche nwere ike dị ukwuu na okwu ndị soja Bolivia. Etinyere ya n'ime ọtụtụ iwu Bolivian, iwu iwu 2009 nke edebere n'okpuru onye isi ala Evo Morales . [1] [2] Ọchịchọ nri dabara na ndụ Morales buru ibu nke mkpochapụ ihe atụ nke Bolivia. [1] [3] Nke mbụ sitere n'aka ụlọ ọrụ na-akwado ndị ọrụ obodo na ndị ọrụ ugbo ala Via Campesina, ikike nri bụ ikike maka ndị obodo àmà na kesaa nri kwesịrị. akụ na nna nke ndị na-ahụ agribusiness si mba ozi. [3] Enwere ike ị nweta nke agribusiness si mba ọzọ na Bolivia na mwepu ihe nkeahụ na South America na ike awụ nke 19 liberalism. [3] Mmepụta agribusiness n'ọnụ nke oge a na-eme ka ụ siere obere ndị ọrụ ugbo Bolivia ike, bụ́ ndị na-an-na-na-na-ahụ uche ego nbinye dị elu ma si otú a na-anakọta elekọta. [2] [3]
Na Bolivia, ndị otu ndị ọrụ ugbo na ndị na-eme ihe nkiri egwu na-ekwusi ike uru nke omume ọrụ ugbo nke ụmụ amaala, ichekwa ụdị dị iche nke ugbo Bolivia, na ime ka akara dị n'ime ike dị ka uru. nke nri. [1] [2] [3] aka nke egwuregwu na-eme ka akụ na Bolivia sikwuo ike site na ụbọbụeze nri nwere ike na-echeta ihe ndị dị n'ime na-ebute ụzọ iji obodo ogbenye ime obodo na iweghachi ikike ikike. nke ibi ndụ nke ndị ọrụ ugbo. [1] [3]
Iwu ọbụbụeze nri na Bolivia[dezie | dezie ebe o si]
Ndị na-akwado ndị na-akwado ihe ghọtara ntinye ikike nri nri n'ime iwu Bolivia dị ka ihe dị mkpa maka mbibi ihe atụ nke akụkọ ihe mere eme nke alaeze ukwu na ịkpa ókè agbụrụ, n'agbanyeghị oke na ụzọ gọọmentị nwere ike isi mejuputa atumatu dị otú ahụ. [2]
Iwu 2009[dezie | dezie ebe o si]
Edebanyere ikike iche nri n'ime iwu Bolivia na 2009 n'okpuru onye isi ala Evo Morales . [1] Bolivia na-eso Venezuela na Ecuador n'itinye ikike nri n'ime iwu ya. Ebu ụzọ ụbubụeze nri na Nkeji edemede 255 nke “Nchekwa nri na-iche maka ndị niile; mmachi nke mbubata, ikiri na akara nke mmetụta ndị ndụ ihe nketa gbanwetụrụ na ihe ndị na-egbu egbu na- ahụ ike na gburugburu ebe obibi” [2] ka dị ka usoro iwu maka mba ụwa niile Bolivia nwere ike. N'ime edemede 309, e depụtara ikike ikike nri dịka nke ụlọ ọrụ steeti na ụlọ ọrụ chọrọ
N'okwu nke 405, nke mbụ nke Mbụ III, mmepe ime ime obodo zuru oke, na-adigide ka ekwuru dị ka isi mkpa steeti ahụ. Dị ka iwu si kwuo, steeti kwesịrị ibute "ọrụ akụ na ụba obodo yana nke otu ndị na-eme ihe nkiri na-etinye uche na nchekwa nri na ọbụbụeze" site na ụkpụrụ ise. Ndị a bụ ndị a:
. [4]Iwu 144, nke Mgbanwe, ndị na- Ọrụ na Ọrụ Ugbo, machibido ụdị osisi GMO maka ihe sitere na Bolivia, mana ọ bụghị maka ndị dị ka owu, osikapa, okpete, na soy bụ ndị na-obodo na ndị ewu maka mbupụ. Enwere ike n'etiti ma ndị na-eme ihe nkiri steeti na ụmụ amaala na ndị ọrụ ugbo na mma iwu GMO ike ike ime ka obere ndị ọrụ ugbo ala ya ma ndị ọnụ ahịa nri n'ahịa dị n'ime
. [5]Iwu Nne isi isi ọbụbụeze nri n'ihi na ọ na-ekwuputa ikike okike inwere onwe ya ike na ike mmetụta ndụ ihe nketa yana ka edobe ụdị ya dị iche iche. Ọ dabara n'echiche ọbụbụeze nri ụmụ amaala n'ihi na ọ na-ekwu uru na echiche ụmụ amaala akwụkwọ okike dị ka inwe ikike ebumpụta ụwa maka nkwado na mweghachi
Nkà ihe ọmụma, ndọrọ ndọrọ ọchịchị, na akụnụba nke ọchịchị nri na Bolivia[dezie | dezie ebe o si]
.ikike ikike nri, nke mbụ sitere n'aka ụlọ ọrụ na-akwado ụmụ amaala na ndị ọrụ ugbo bụ Vía Campesina, bụ "ikike ịrịba, kesaa, na iri nri na-edozi ahụ, nke dabara adaba n'ụzọ nke gburugburu ebe obibi " [1] ihi nke ọbụbụeze nri bụ ichekwa agrobidiversity., na-ewusi ahịrị dị n'ime Bolivia ike, na-emeghachi uru ọha na eze maka nri obodo, makwuo ikike ụmụ amaala na ndị ọrụ ugbo n'ime ihe ihe. ha na-eri na otú e si chọta ya. Na Bolivia, ụbọbụeze nri bụ nri nke nnukwu post-neoliberal, nke akara isi nke steeti. [1] Pestalozzi na-ekwu na usoro ọrụ ugbo dị oke mmiri ma tinye ọrụ ugbo ọgbara ọhụrụ, na ndị nke nri kwesịrị ịbụ ikwe ka ndị obodo na ndị ọrụ ugbo na iri nri dịka ha yana yana dabere na iwu ha okike. [6]
Akwụkwọ akụkọ ihe mere eme nke nrigbu[dezie | dezie ebe o si]
Na Bolivia, mmụba nke ịhịa aka n'ahụ maka imezu ihe ndị ahịa mba ofesi na nke ụlọ emeela ka esemokwu gbanyere mkpọrọgwụ n'akụkọ ihe mere eme ka ọ ka njọ maka nchikota nke nwe ala na igbutu osisi n'etiti ụmụ amaala na ndị ọrụ ugbo n'otu akụkụ na na-ere ahịa agribusiness n'akụkụ nke ọzọ. [2] Azụmahịa ndị a na-eji agrochemicals na monocropping nke dị iche n'ụdị mmepụta obodo ọdịnala. Ndị na-akwado ọbụbụeze nri na-agba mbọ ka ọbụbụeze nri dị ugbu a laghachi azụ n'ịwepụta azụmaahịa na itinye ego mba ụwa n'ọrụ ugbo na-ebute mbupụ, dị ka ubi okpete sitere na etiti narị afọ nke iri abụọ. Nicole Fabricant na-atụnyere "ịkwakọrọ ihe mbụ nke colonial" na "atumatu necolonial nke privatization na commodization nke ihe ndị bụ isi". [2] Ndị ọrụ ugbo Bolivian pere mpe na ndị otu ụmụ amaala na-enwe nsogbu ịsọ mpi na azụmaahịa ndị metụtara usoro a na ịkwụ ụgwọ mgbazinye ego enwetara site na mbọ iji sonye dị ka onye nrụpụta. [2] Ndị na-akwado ya na-arụrịta ụka megide ike nke ụlọ ọrụ na-ahụ maka mbupụ na-akọwapụta mmepụta nri na ikike nke ndị ọrụ ugbo na ndị obodo ime otú ahụ. Ọhụrụ ebili mmiri nke dị ọnụ ala na ihe oriri ndị a na-ebubata na-ejupụtakwa n'ahịa obodo ma na-eme ka o siere ndị na-emepụta ụlọ ike ịsọ mpi na mpaghara ma ọ bụ mpaghara. [2]
Ihe mkpali ọbụbụeze nri nri na atụmatụ[dezie | dezie ebe o si]
. [2]Ụmụ amaala iche iche, ndị ọrụ ugbo, mgba, na ndị otu na-abụ ndị na-ekwu na nkwado maka ụbụbụeze nri, n'agbanyeghị na a na-eme ihe na mkpa na mkpali dị iche iche. [1] Ọ bụ ebe ahụ ikike ikike nri nwere ike nri na agrochemicals nri nri ihe nketa, ụmụ amaala na ndị ọrụ ugbo akụrụngwa. Ihe omume omume na-akwado ọbụbụeze nri nri ike inwe n'ụdị ugbo na ime ihe gbasara ụzọ ọrụ dị iche iche. Òtù UN Food and Agriculture Organisation emeela yiri nke ahụ. [1] ụfọdụ na-arụ ụka na echiche steeti ahụ ọbụbụeze nri na-eje ozi maka ijigide nkwụsi ike nke uru dị ka mba nweere onwe ya na-otu mmemme maka mmepụta nke iwepụta ihe dị ka otu ụmụ amaala. [1] Òtù na-akwado ụmụ amaala na ndị ọrụ ugbo bụ Vía Campesina na-arụsi ọrụ ike na ike ikubụeze nri Bolivia. Otu anọ Bolivian nwere njikọ na Vía Campesina, Unified Syndical Confederation of Rural Workers of Bolivia (CSUTCB), National Confederation of Indigenous Campesino na ụmụ anụmanụ ụmụ Bolivia – Bartolina Sisa, Syndicalist Confederation of Intercultural Communities of Bolivia Workers, na Landless. 'Mgbanwe nke Bolivia (MST-B). Ha na echiche bụ na nri bụ isi ihe ndị mmadụ na-enweta na nri na-edozi ahụ, na nke abụọ ịbụ ihe a na-ere akara.
Usoro ihe ọmụma ụmụ amaala[dezie | dezie ebe o si]
. [5]Bolivian, na akụkụ Andean, usoro ihe isiokwu na-emesi ike nri, na-ekele ndị na-ahụ ihe, ụdị dị iche iche, njikwa ihe gburugburu ebe obibi, na nchekwa nri. [1] [2] Usoro ihe ndị ahụ ndị a na-anọghị na-anọghị n'anya nke Pachamama, ma ọ bụ Mother Earth, dị ka ihe dị nsso.
Aịllu[dezie | dezie ebe o si]
. [2]Ayllu bụ otu usoro ihe ndị ụmụ amaala nke a tụlere dị ka ihe atụ ụfọdụ ike isi na nri nri na nri Bolivia. ụzọ ọdịnala nke ime ihe ihe, njikwa obodo, na nri bụ ihe dị mkpa nke ayllu. Echekwala usoro ayllu ka oge na-aga site n'ịba akwụkwọ nke akwụkwọ onwe n'ihi amamikpe na mbuso ụzọ n'ime ime obodo. Ayllu na-hazi ndị mmadụ n'ime ntaramahụhụ, na- stranya na ụmụ dị ka ebe ihe, na-agụnye ihe na mmemme maka gburugburu ebe obibi, njikwa ihe ize ndụ, na ụdị nri dị iche iche. [1] Mmekọ nwoke na echere bụ ụzọ usoro ayllu, n'agbanyeghị na ọtụtụ ụmụ nha na-eche ihu ahaghịta nwoke na-eche ihu taa echewo ihe isi ike nke olu ha na nrịanrịa na eze maka ọbẹbụeze nri.
. [6]Sistemụ aynuqa na-edozi ala akọ na ala ebe site na ntụgharị ihe omume na Bolivian altiplano . Ala Aynuqa bụ nke obodo nwe mana arụrụ ya n'otu n'otu wee ketara ya. A na-etinye ala ndị a site na ụkwụ nke ala a na-eji maka ọkụ ihe ọkụ, ịta ejigharị, mịpụta, na nchịkọta nkụ. Mgbidi obodo na gburugburu ibé na-enyere aka ichebe ihe sitere na anụmanụ na ntu oyi. Ịrụ akwụkwọ na ozi obodo obodo eme ihe na-abụ onye ọrụ onye ọ gbala na-arụ, na--azụ ọrụ, ma na-enye ndị ọrụ ugbo ọhọrọ n'otu n'otu na-azụ anụ ndị agbata obi ha. A na-eji usoro aylu na-elekọta anyịnka. [1] A na-eji ngalaba dị ka Lullu Laq'a, Samata, na Puruma ọkụ na ọnọdụ ntolite nke gbadoro ụkwụ na ụdị omenala.
N'afọ ndị na-adịbeghị anya, ayllus na aynuqas na-apụ n'anya n'ihi ịkwaga na mmụba nke mmepụta quinoa maka mbupụ. [3]
Sistemu fallow ahụ na-etinye ihe ọmụma ọdịnala gbasara njikwa ọmụmụ ala na iji usoro teknụzụ ọhụrụ dị ka fatịlaịza ịnweta n'aka nke aka ha. Usoro a abụghị naanị na-enyere aka nweta mkpụrụ dị elu kamakwa ọ na-echekwa ike nke ala imeghari na itoghari. N'oge ọ bụla, e nwere ndị ikom obodo na-arụ ọrụ iji hụ na a na-agbaso iwu ịzụlite na ọdịda nke ọma. Mbelata ọrụ ọrụ, mbelata pests, ahịhịa ọgwụ na nrụpụta ihe ọkụkụ, na nhazi nke ihe ndị na-edozi ahụ maka ala ka edepụtala ihe niile sitere na usoro ihe ọkụkụ na ahịhịa. [6]
Ihe ọkụkụ dị mkpa maka Ọchịchị nri[dezie | dezie ebe o si]
. [3]Quinoa bụ ọka mmetụta na mpaghara Andean nke nwere nnukwu protein na micronutrients. O nwere ike itolite na ọnọdụ ihu igwe siri ike nke Bolivian altiplano n'agbanyeghị oke ntu oyi, nnu, na ụkọ mmiri ozuzo. [1] Amara ihe ubi ahụ ogologo oge maka uru nri ya, ma nwee ihe atụ nke ụmụ amaala n'ihi ogologo ogologo ya n'ime mpaghara ahụ. N'ihi ihe mere eme alụsowo ya na ndị mmadụ ka daa ogbenye n'ihi ojiji ime obodo na nwa ya. [1] Nkwadebe nke quinoa maka oriri na-arụsi ọrụ ike, na-ahụ nke mbụ saponin ọka. Na Bolivian Andes, ndị ọrụ ugbo na-amanye ndị ọrụ n'ebe dị anya iji gbakwunye ego ha na-akpata n'ugbo enwe enwe oge kwesiri iji ekiri quinoa maka oriri ụlọ nke ha, na--maka ikike na pasta ndị mba ụzo na-enye aka
Enwere ọtụtụ ụdị quinoa dị iche iche, nke dịgasị iche iche n'ụdị gburugburu ebe kacha mma maka mmepụta ha. N'ihi mmụba nke quinoa zuru ụwa ọnụ, ndị ọrụ ugbo Bolivia amalitela itolite ụdị ndị a masịrị n'ahịa mbupụ karịa nke kacha mma maka oriri ụlọ. [3] Nke a pụtara na a na-akụ ngwaahịa na-edozi ahụ nke ukwuu maka mbupụ site na mba nwere erighị ihe na-edozi ahụ zuru ebe niile. [3] Enweela mbọ ụfọdụ iweghachite quinoa nye ndị bi na Bolivia site na agbamume nke oriri karịa na klas etiti. [3]
Echiche Ọha[dezie | dezie ebe o si]
Kemgbe ụwa, a na-akparị quiona dị ka nri onye ogbenye ma jiri ọka wit, ọka bali na ihe ndị ọzọ na-ewu ewu na Europe dochie ndị na-abụghị ụmụ amaala. Quiona adọtala mmasị n'afọ ndị na-adịbeghị anya dị ka ihe ngwọta maka nsogbu nchekwa nri n'ihi nnukwu protein, micronutrients na njirimara "rustic" ya. A ka na-arụrịta ụka maka ikike Quiona imelite ọnọdụ nri maka ndị dara ogbenye. Ọrụ ndị nwara iwebata quiona n'ime ime obodo na ndị ogbenye chere ihu n'ihe isi ike n'ihi nnukwu ụgwọ ọrụ na oge jikọtara ya na ịzụlite quiona yana n'ihu n'ihu n'echiche klaasị nke quinoa na klaasị etiti obodo Bolivia. [3] [7]
. [8]N'ihe atụ nke ngosi ọbẹbụeze nri bụ "Enterprise for Support in Food Production" (EMAPA), nke ụdị Bolivia, n'oge nsogbu nri 2007-2009. Mmụba ọnụ ahịa nri mba ụwa, 11 maka ọka na-ekiri fim, 111111111,1111,1111. Iji luso nke a ogụ na ime ka ọnụ ọgụgụ ndị na-ajịja ụlọ kwụsie ike, EMAPA akwụkwọ fatịlaịza, mee na onye ọka wit, wee kesaa ntụ ọka ọka wit ntụ n'obodo ukwu Bolivia. nchegbu nke EMAPA bụ ibelata Bolivia na nkwụsi ike nke akara nri mba ụwa. Dị ka Schüttel si kwuo, EMAPA emecha ihe ịga nke ọma n'ichebe Bolivia mere n'ihe egwu egwu mba ụwa.
Ntụaka[dezie | dezie ebe o si]
- ↑ 1.0 1.1 Cockburn (2013). Bolivia's Food Sovereignty & Agrobiodiversity: Undermining the Local to Strengthen the State?. Food Sovereignty: A Critical Dialogue: International Conference. Yale University.Àtụ:Dead link
- ↑ 2.0 2.1 2.2 2.3 2.4 2.5 2.6 2.7 Fabricant (2012). Mobilizing Bolivia's Displaced: Indigenous Politics and the Struggle over Land. University of North Carolina Press.
- ↑ 3.0 3.1 3.2 3.3 3.4 3.5 3.6 3.7 Hellin, Jon and Higman, Sophie. 2001. Quinua and Rural Livelihoods in Bolivia, Peru, and Ecuador. OXFAM, Oxford, UK.
- ↑ Popper (2011). Bolivian farmers urge rethink on Mother Earth law. Reuters.
- ↑ 5.0 5.1 What can we expect from Bolivia's Mother Earth Law?. Pulse America (2012). Archived from the original on 2016-03-04. Retrieved on 2024-04-01.
- ↑ 6.0 6.1 6.2 Pestalozzi (2000). "Sectoral Fallow Systems and the Management of Soil Fertility: The Rationality of Indigenous Knowledge in the High Andes of Bolivia". Mountain Research and Development 20: 64–71. DOI:[0064:SFSATM2.0.CO;2 10.1659/0276-4741(2000)020[0064:SFSATM]2.0.CO;2].
- ↑ Cáceres (2007). "Fair Trade and quinoa from the southern Bolivian Altiplano", Fair Trade: The Challenges of Transforming Globalization. Routledge.
- ↑ Schuttel (2011). "Domestic policy responses to the food price crisis: The case of Bolivia". Journal of Agriculture and Rural Development in the Tropics and Subtropics.