Nnyocha ọbara

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ

Nnyocha ọbara bụ nyocha nke ụlọ nyocha nke a na-eme na sample ọbara nke eweputara site na akwara dị na-ogwe aka site na iji agịga hypodermic, ma ọ bụ site na mkpịsị aka. A na-ejikọkarị ọtụtụ ule maka ihe ndị dị na-ọbara, dị ka Ule glucose ma ọ bụ Ule cholesterol, n'otu panel nyocha a na-akpọ panel ọbara ma ọ bụ ọrụ ọbara. A na-ejikarị nyocha ọbara eme ihe na nlekọta ahụike iji chọpụta ọnọdụ ahụike na nke Biochemical, dị ka ọrịa, ọdịnaya mineral, ịdị irè nke ọgwụ, na ọrụ akụkụ ahụ. Akụkụ ọbara ndị a na-ahụkarị na-agụnye panel metabolic ma ọ bụ Ọnụ ọgụgụ ọbara zuru ezu. A na-ejikwa nyocha ọbara mee ihe na Nnyocha ọgwụ iji chọpụta iji ọgwụ ọjọọ eme ihe.

Mgbapụta[dezie | dezie ebe o si]

venpuncture nke a na-eji vacutainer emeIhe na-ekpo ọkụ

venipuncture bara uru n'ihi na ọ bụ ụzọ na-emetụta obere iji nweta mkpụrụ ndụ na mmiri extracellular (plasma) site na ahụ maka nyocha. Ọbara na-aga n'ime ahụ dum, na-arụ ọrụ dị ka ihe na-enye ikuku Oxygen na ihe oriri na anụ ahụ ma na-ebụghachi ihe mkpofu na usoro nsị maka mkpofu. N'ihi ya, ọnọdụ ọbara na-emetụta ma ọ bụ na-emetụ n'ahụ, ọtụtụ ọnọdụ ahụike. N'ihi ihe ndị a, nyocha ọbara bụ Nnyocha ahụike a na-emekarị.[1]

Ọ bụrụ na ọ bụ naanị ole na ole dope nke ọbara dị mkpa, a na-eme mkpịsị aka kama ịpị aka.[2]

N' ebe obibi arterial, a pụtara iji eriri akwara dị n'etiti na eriri akwara ndị dị n'akụkụ mee ihe eji adọpụta ọbara.[3]

Phlebotomists, ndị na-arụ ọrụ na ụlọ nyocha na ndị nọọsụ bụ ndị na-ahụ maka iwepụta ọbara n'aka onye ọrịa. Otú ọ dị, n'ọnọdụ pụrụ iche, na / ma ọ bụ ọnọdụ mberede, ndị ọrụ ahụike na ndị dọkịta na-ewepụta ọbara ahụ. Ọzọkwa, a na-azụ ndị na-agwọ ọrịa iku ume ka ha wepụta ọbara ọbara iji nyochaa gas ọbara ọbara.[4][5]

Ụdị ule[dezie | dezie ebe o si]

Vacutainer tubes eji na-anakọta ọbara. N'oge venipuncture, ọdịiche dị n'etiti ọbara na ikuku dị na Vacutainer na-eme ka ọbara banye na tube.

Nnyocha nke kemịkal[dezie | dezie ebe o si]

Ogwe nri dị mkpa na-atụle sodium, potassium, chloride, bicarbonate, ọbara urea nitrogen (BUN), magnesium, creatinine, glucose, na mgbe ụfọdụ calcium. Nnyocha ndị na-elekwasa anya na ọkwa cholesterol nwere ike ikpebi ọkwa LDL na HDL cholesterol, yana ọkwa triglyceride.[6]

Nnyocha ụfọdụ, dị ka ndị na-atụle glucose ma ọ bụ profaịlụ lipid, chọrọ ịbụ ọnụ (ma ọ bụ enweghị nri) awa asatọ rụọ iri na abụọ tụpụ ịdọrọ ọbara.[7]

.[8]

.[9]

  1. Venipuncture - the extraction of blood using a needle and syringe. Archived from the original on June 21, 2012. Retrieved on June 21, 2012.
  2. (July 2007) "Finger-prick blood samples can be used interchangeably with venous samples for CD4 cell counting indicating their potential for use in CD4 rapid tests". AIDS 21 (12): 1643–5. DOI:10.1097/QAD.0b013e32823bcb03. PMID 17630562. 
  3. Lesser (6 May 2020). "Blood sampled from existing peripheral IV cannulae yields results equivalent to venepuncture: a systematic review". JRSM Open 11 (5): 205427041989481. DOI:10.1177/2054270419894817. PMID 32523703. 
  4. (2003) "Topical tetracaine prior to arterial puncture: a randomized, placebo-controlled clinical trial". Respir. Med. 97 (11): 1195–1199. DOI:10.1016/S0954-6111(03)00226-9. PMID 14635973. 
  5. Michigan careers. Michigan.gov (2010-01-05). Archived from the original on June 29, 2011. Retrieved on 2011-08-09.
  6. Belargo. Cholesterol Levels. Manic EP. Archived from the original on 18 January 2012. Retrieved on 17 January 2012.
  7. Fasting blood samples. NHS UK. Archived from the original on June 21, 2012. Retrieved on June 21, 2012.
  8. Blood gases. NHS UK. Archived from the original on May 6, 2012. Retrieved on June 21, 2012.
  9. Glucose tolerance test. Medline. Archived from the original on June 9, 2012. Retrieved on June 21, 2012.