Nnyocha Ndị Ọrụ Switzerland
| mba/obodo | Switzerland  |
|---|
Nyocha Switzerland Labour Force Survey (SLFS) - nke Federal Statistical Office na-arụkọ ọrụ na onye na-ahụ maka ọrụ mpụga - bụ nyocha ezinụlọ nke emere kemgbe 1991. Ebumnuche bụ isi bụ inyocha usoro ọrụ na omume ọrụ nke ndị bi na-adịgide adịgide. N'ihi ntinye siri ike nke nkọwa mba ụwa na SLFS, data Switzerland nwere ike iji tụnyere nke mba ndị ọzọ OECD na mba nke European Union . Kemgbe afọ 2010, a na-eduzi SLFS n'otu ụzọ n'ụzọ anọ. Ajụjụ ọnụ sitere na nkeji nke atọ na nke anọ nke 2009 bụ mgbanwe site na ochie gaa na SLFS ọhụrụ (na-aga n'ihu).
Ndabere nke iwu[dezie | dezie ebe o si]
Iwu maka omume nyocha nke Statistical site na Confederation nke 30 June 1993, SR 431.012.1 [1]
Ụdị nyocha[dezie | dezie ebe o si]
SLFS bụ nyocha nlele . A na-eme nnyocha ahụ dị ka nyocha ezinụlọ ekwentị n'etiti ihe nlele nke ihe dị ka mmadụ 105,000 (ruo mgbe 2001: ihe dị ka 16,000; site na 2002 ruo 2009: ihe ruru 35,000 mmadụ). A na-ahọrọ ezinaụlọ ndị ahụ na enweghị usoro site na ndekọ ekwentị. Kemgbe 2003, SLFS agbakwunyerekwa na ndị mba ofesi na ndị bi na-adịgide adịgide ahọpụtara na Central Migration Information System (CEMIS). Ruo 2009, ngalaba mgbakwunye a nwere mmadụ 15,000; kemgbe 2010, ọ mejupụtara mmadụ 21,000. A gbara ndị zara ajụjụ ọnụ ugboro anọ n'ime otu afọ na ọkara.
Edebanye aha njirimara[dezie | dezie ebe o si]
SLFS bụ nyocha nke ndị bi na-adịgide adịgide bụ ndị gbara afọ 15 gbagoro n'ọkwa mba yana n'ọkwa nke mpaghara Switzerland. Nnyocha ahụ na-anakọta data gbasara ọrụ (ugbu a na n'oge gara aga), ihe kpatara enweghị ọrụ akụ na ụba (la ezumike nka, agụmakwụkwọ, wdg), ọrụ mmụta na omume, ebe ọrụ na olu, ọnọdụ ọrụ (oge ọrụ, ọrụ abalị, ọrụ izu ụka), akụ na ụba. ngalaba, ọrụ na ego ezinụlọ, ịchọ ọrụ (enweghị ọrụ, enweghị ọrụ), njem ọkachamara na mpaghara ala, agụmakwụkwọ na ọzụzụ, ọrụ akwụghị ụgwọ (ọrụ ezinụlọ na ụlọ, ọrụ afọ ofufo, nkwado sitere n'aka ndị ikwu, wdg), Mbugharị na nchekwa ọha.
Nyocha ụbọchị emere[dezie | dezie ebe o si]
Nnyocha mbụ mere na 1991. Ruo 2008, a na-eme nnyocha ahụ na nkeji nke abụọ, na 2009 na nkeji nke abụọ, nke atọ na nke anọ. Kemgbe 2010, ọ na-aga n'ihu. Ruo 2009, a na-enyocha data ahụ kwa afọ; kemgbe 2010, a na-enyocha ha kwa nkeji iri na ise.
Ihe odide ala ala peeji na ntụnyere aka[dezie | dezie ebe o si]
omume, ebe ọrụ na olu, ọnọdụ ọrụ (oge ọrụ, ọrụ abalị, ọrụ izu ụka), akụ na ụba. ngalaba, ọrụ na ego ezinụlọ, ịchọ ọrụ (enweghị ọrụ, enweghị ọrụ), njem ọkachamara na
Njikọ mpụga[dezie | dezie ebe o si]
Hụkwa[dezie | dezie ebe o si]
- Nnyocha ndị agha ọrụ