Nri n'etiti oge

Nri n'etiti oge

Echiche akụ na ụba nke oriri intertemporal na-achọ ịkọwa mmasị ndị mmadụ n'ihe gbasara oriri na ịzọpụta n'oge ndụ ha. Ọrụ mbụ na isiokwu a bụ site n'aka Irving Fisher na Roy Harrod, bụ ndị kọwara 'ịzọpụta hump', na-eche na nchekwa ego ga-adị elu n'ime afọ etiti nke ndụ mmadụ ka ha na-echekwa maka ezumike nká.

N'afọ ndị 1950, e wulitere ụdị nkọwapụta nke ọma na tiori uru mbelata wee bịaruo ajụjụ nke oriri n'etiti oge dị ka nsogbu njikarịcha ego ndụ. Na-edozi nsogbu a na mgbakọ na mwepụ, na-eche na ndị mmadụ n'otu n'otu nwere ezi uche ma nwee ike ịnweta ahịa zuru ezu, Modigliani & Brumberg (1954), Albert Ando, na Milton Friedman (1957) mepụtara ihe a bịara mara dị ka usoro ndụ ndụ . Hụ Intertemporal choice § Echiche ego usoro ndụ Modigliani maka nkọwa.

Mgbalị iji nwalee ụdị okirikiri ndụ megide data ụwa n'ezie enwetawo ihe ịga nke ọma dị iche iche. Na ntụleghachi nke akwụkwọ, Courant, Gramlich and Laitner (1984) detuo "ma n'ihi na ya niile mma na ezi uche, usoro ndụ usoro anwalebeghị nke ọma". Esemokwu dị n'etiti amụma amụma na omume n'ezie bụ na ndị mmadụ 'na-eri nri' n'oge na n'oge ndụ ha site n'ịghara ịgbazinye ego megide ego ha ga-enweta n'ọdịnihu na ịghara ịchekwa ego zuru oke iji nweta ego ezumike nka nke ọma. Ndị mmadụ na-adịkwa ka ha 'na-eribiga ihe ókè' n'oge afọ ha na-akpata ego kacha elu, ndị agadi anaghị eri ihe n'ihe onwunwe ha dịka a ga-atụ anya ya (karịsịa site n'ikike ụlọ ha) ma na-ejikwa uru ifufe na-enweta n'ụzọ na-ekwekọghị n'ụdị usoro ndụ. Atụpụtala mgbanwe ndị akọwapụtara na tiori iji nyere ya aka ịnabata data; ebumnobi ịrịọ arịrịọ, ezughị okè ahịa isi obodo dị ka ihe mgbochi mmiri, ọrụ ịba uru n'otu n'otu na-agbanwe n'ime oge ma ọ bụ ụdị atụmanya maka ego ga-enweta n'ọdịnihu.

Ndị ọkachamara n'ihe gbasara akụ na ụba atụpụtala nkọwa ọzọ nke oriri etiti oge, echiche usoro ndụ omume . Ha na-atụ aro ka ndị mmadụ na-ekesa ihe onwunwe ha n'ime akaụntụ ọgụgụ isi na-enweghị isi - ego dị ugbu a, ihe onwunwe ugbu a (nchekwa) na ego n'ọdịnihu. Ọchịchọ oke iri (MPC) n'ime akaụntụ ndị a dị iche. N'ịdabere n'ihe ọmụmụ ihe gbasara oriri, ego ụgwọ ego na uru ikuku, ha na-eche na MPC dị nso na otu n'ime ego a na-enweta ugbu a, dị nso na efu maka ego n'ọdịnihu na ebe dị n'etiti gbasara akụ dị ugbu a. Ndị MPC ndị a dị iche iche na-akọwa ihe kpatara ndị mmadụ ji 'na-eribiga nri ókè' n'oge afọ ha kacha enweta ego, ihe kpatara ịba ụba onyinye ego anaghị eme ka e belata ego nke ugbu a (dị ka usoro ndụ ndụ pụtara) yana ihe kpatara obere uru ifufe (nke a na-ede dị ka ego ugbu a) bụ. rie ya n'ọkwa dị elu mana a na-echekwa oke uru nke nnukwu uru.

Hụkwa

• Albert Ando
• Na-ewepụ
• Nhọrọ etiti oge
• Echiche ego na-adịgide adịgide
• Mbelata nwa oge
• Akụ na ụba elasticity nke ina

Edensibia

akụ dị ugbu a. Ndị MPC ndị a dị iche iche na-akọwa ihe kpatara ndị mmadụ ji 'na-eribiga ntule ghachiri nke akwụkwọ, Courant, Gram lich andndị mmadụ ji 'na-eribiga ntule ghachiri nk

• Fisher, I (1930): Theory of Interest
• Harrod, R. (1948): Kwupụta a Dynamic Economics
• Friedman, M. (1957): A Theory of the Consumption Action
• Modigliani, F. & Brumberg, R. (1954): 'Nnyocha akụrụngwa na ọrụ oriri: Nkọwa nke data akụkụ'. Na: Kurihara, KK (ed.): Post-Keynesian Economics
• Shefrin, H. & Thaler, R. (1992): 'Mental Accounting, Saving and Self Control'. Na: Lowenstein, G. & Elster, J. (eds.) Nhọrọ karịa Oge