Nsogbu mbuze nke ndagwurugwu Naịjirịa
Nsogbu mbuze nke ndagwurugwu Naịjirịa anọwo na-aga n'ihu kemgbe tupu afọ 1980, ma na-emetụta obodo buru ibu na na nke nta. Ọ bụ ọdachi na gburugburu ebe obibi, gburugburu ebe obibi، akụ na ụba, na nke ndị ọdachi metụtara mmadụ na-akpata mmebi ala, ọnwụ nke ndụ, na ihe onwunwe ruru ọtụtụ nde dollar. Ọnụ ọgụgụ e mere atụmatụ nke ndagwurugwu na mba ahụ dị puku atọ. Ha na-eme n'ihi ala ájá na-enweghị ike iguzogide mmiri na-asọ asọ ma mesịa na-agbaze, na-ahapụ oghere dị iche iche nke na-elo ụlọ na akụrụngwa ndị ọzọ. Mbuze na ebe ndị a na-ahụ maka ozize na Ndịda Ọwụwa Anyanwụ Naịjirịa ji okpukpu atọ site na 1.33% (1,021 km2) n'afọ 1976 ruo ihe dị ka 3.7% (2,820 km2) n'afọ 2006 na-eme ka mpaghara ahụ bụrụ mpaghara kachasị nwee mmetụta na mba ahụ.[1]
Ihe Ndị Na-akpata ya[dezie | dezie ebe o si]
Mbuze na-esikarị na mmiri na-asọ n'elu, ozize na-eme, karịsịa, na mbuze, nke na-etowanye ma na-adị omimi na mmiri ozuzo ọ bụla. Ọtụtụ n'ime ndagwurugwu ndị ahụ aghọwo ndagwurugwu, nke nwere ike ịbụ ọtụtụ iri ma ọ bụ ọtụtụ narị ụkwụ miri emi. Usoro okike ụfọdụ nwere ike ịkpata ndagwurugwu, dị ka nnukwu mmiri ozuzo, ala na-adịghị mma na ọdịdị na-adịghị Mma.[2]
Ụdị ala dị na Ndịda Ọwụwa Anyanwụ Naịjirịa na-eme ka usoro mmepụta ndagwurugwu dị ngwa: ụrọ ájá na ájá ụrọ.[3] Ndị a bụ ụdị ala nwere ájá karịa ụrọ, ụrọ, ma ọ bụ ụrọ.
Ụdị ala ma ọ bụ ọdịdị na-ekpebi otú mmiri si agafe ya. Ụdị ala nwere njirimara ájá na-enye ohere maka oghere nke mmiri na-agafe n'ụzọ dị mfe. N'ihi nke a, ala ájá enweghị ikike ijide ihe na-edozi ahụ ma kwado ndụ osisi. Enweghị osisi na-agbasa mgbọrọgwụ ha n'ime ala ma mee ka ọ sie ike, ohere nke mbuze ala na-abawanye ọbụna karịa. Ebe ọ bụ na erosion na-arụ ọrụ dị ukwuu na mbelata ala n'ógbè a, ọ dị mkpa ịtụle fatịlaịza na ịgba mmiri mgbe ị na-anwa ịzụlite ihe ọkụkụ.[3]
Ọnọdụ ihu igwe na Naịjirịa nwere mmetụta dị oke egwu na ndagwurugwu. Maka mpaghara nke kpọrọ nkụ, ike mmiri ozuzo na-edugakarị idei mmiri na nnukwu mmiri n'otu ebe. Enwere ike iwere mmiri ozuzo na Naịjirịa dị ka ihe siri ike, na nnukwu mmiri ozuzo ma na-ahapụ nnukwu mmiri ozu na ụfọdụ. Akpụkpọ ala enweghị ike ịkwado mmiri wee si otú a na-emebi, na enweghị ahịhịa, usoro ahụ na-eme ngwa ngwa. Otú ọ dị, na Naịjirịa, ihe ndị dị mkpa na-akpata mmepụta nke ndagwurugwu nwere ike ịbụ n'ụzọ dị ukwuu na ọrụ mmadụ dịka:
- Nhazi okporo ụzọ na-adịghị mma, iwu na nkwụsịtụ mberede nke nsị: Mgbe a na-akwụsịghị nsị n'ụzọ kwesịrị ekwesị, mmiri na-asọba na ha, na-enwekarị nrụgide dị elu, ga-agbasa ala n'okpuru, na-akpata ndagwurugwu kama ịba n'ebe dị ala.
- Omume nchịkwa mkpofu na-adịghị mma: omume nchịkwa mkpochapụ na-adịghị ike dị ka ịtụfu ihe mkpofu n'ime mmiri na ụzọ mmiri na-egbochi mmiri kwesịrị ekwesị. Omume a na-ebute idei mmiri ma ọ bụrụ na egbochighị ya, ọ nwere ike iduga na mbuze nke elu ala.
- Omume iji ala eme ihe na-adịghị adịgide adịgide: omume ndị dị ka igwupụta ájá na-ekwesịghị ekwesị na-ewepụ ala dị n'elu na usoro ịkọ ugbo metụtara ọrụ ugbo na-eme ka ala dị n"elu dị mfe, na-emepụta ụzọ maka nsị.[1]
Ọ bụ ezie na ọ na-elekwasị anya n'ọtụtụ obodo na steeti dị n'akụkụ ndịda ọwụwa anyanwụ nke mba ahụ, nsogbu ahụ na-emetụta ndị Naijiria niile n'ụzọ na-apụtaghị ìhè. Ụlọ na ihe owuwu na-ada mgbe niile, ka ndagwurugwu na-agbasa n'oge mmiri ozuzo ọ bụla. Enweghị mgbochi, ihe omume ahụ ga-emecha gbanwee mpaghara ahụ ka ọ bụrụ ala ọjọọ.
Akụkọ ọdịdị ala[dezie | dezie ebe o si]
Ọdịdị ala nke ndịda ọwụwa anyanwụ Naijiria na-ekpebi na ọ ga-abụ na mmiri na-agbawa. E nwere ụdị atọ n'ógbè ahụ: ala dị larịị na ala dị ala, ugwu, na ugwu. Ugwu ndị ahụ, nke nwere ọdịdị ala cuesta, na-eguzogide mbuze n'ihi ihe ndị dị n'ala ha, mana ha na-eje ozi dị ka ụzọ maka mmiri na-agbapụta ma na-emebi ebe ndị dị ala.[4]
Onye geomorphologist, G. Ofomata, chọpụtara mmekọrịta dị n'etiti ndagwurugwu ugwu na oke mbuze na-eme. Na 15 pasentị (15%) ndakpu, e nwere nnukwu ala furu efu karịa na 1 pasentị (1%) ndakpu. N'agbanyeghi ma ha bụ oruro ma ọ bụ oruro ime, ala ala dị ala dị n'ihe ize ndụ n'ihi ọdịdị ala ha na-adịghị mma na akụkụ ala nwere ike imebi.
Mmetụta[dezie | dezie ebe o si]
E nwere ọkwa abụọ nke mmetụta nke ndagwurugwu kpatara:
- Mmetụta Gburugburu Ebe Obibi
- Mfu nke ala ugbo na-ebute obere ahịhịa, nke na-enweghị ike ịkwado ala, si otú a na-akpata mbuze.
- A na-enwe mmụba nke mmiri n'osimiri ndị na-eduga na ide mmiri, na-emetụta ndụ mmiri na Naịjirịa, dị ka characin na ndị ohi torpedo.
- Site na mmụba nke sedimentation na ụzọ mmiri, a na-ebelata ogo mmiri na ọdọ mmiri nwere ike ịchọ ọgwụgwọ na ụlọ ọrụ mmiri.
- Ụmụanụmanụ na-enye nwa ara, nnụnụ, na osisi na-emetụta nsogbu mbuze.
- Mmetụta mmadụ
- Mfu nke akụrụngwa gụnyere okporo ụzọ, ụlọ, na ụlọ ndị ọzọ.
- Mfu nke ihe oriri n'ihi obere ala ugbo.
- Ọtụtụ puku ndị gbara ọsọ ndụ n'ihi ihe ndị mere na ndagwurugwu ahụ.
Nnukwu ntinye aka[dezie | dezie ebe o si]
N'afọ 2010, Onye isi ala Goodluck Ebele Jonathan rịọrọ ụlọ ọrụ World Bank Nigeria maka enyemaka n'ịkwado ihe ịma aka nke mbuze ndagwurugwu, mmebi ala na enweghị nchebe gburugburu ebe obibi na mba ahụ. Arịrịọ a dugara n'ịmepụta Nigeria Erosion and Watershed Management Project (NEWMAP), ọrụ afọ asatọ nke ọtụtụ ngalaba nke e mere iji dozie mgbawa ugwu na mpaghara Southern Nigeria na mmebi ala na mpaghara Northern Nigeria.[5] Ebumnuche mmepe nke NEWMAP bụ iji belata ihe na-adịghị ike maka mbuze ala na mpaghara mmiri ndị a na-elekwasị anya na ngụkọta nke nde US $ 508 gbakwunyere ego ọzọ nke nde $ 400.
Tupu ntinye aka a, ọtụtụ ntinye aka enweghị ike idozi ihe ịma aka nke mbuze ndagwurugwu karịsịa n'ihi adịghị arụ ọrụ nke ọma n'ịmepụta ihe owuwu kwesịrị ekwesị na enweghị mkpebi nke ndị obodo iji mee ihe.[1] Otú ọ dị, n'ebe ụfọdụ dị ka ebe ndagwurugwu Madona, obodo Awhum nke Enugu State, na obodo Okudu nke Imo State, a na-eji ụfọdụ ntinye aka na-adịgide adịgide na ezigbo omume. Ntinye aka ndị a doziri nsogbu nke mbuze ndagwurugwu n'ógbè ndị ahụ.[1]
Hụkwa[dezie | dezie ebe o si]
- Mgbọrọgwụ nke ala
Ebensidee[dezie | dezie ebe o si]
- ↑ 1.0 1.1 1.2 1.3 (2012-04-12) "Nigeria - Erosion and Watershed Management Project" (in en).
- ↑ Gully erosion (en-AU). NSW Environment & Heritage. Retrieved on 2018-02-05.
- ↑ 3.0 3.1 Kayode (2019). "Soil characterisation for precision agriculture using remotely sensed imagery in southeastern Nigeria". Journal of Physics: Conference Series 1299 (1). DOI:10.1088/1742-6596/1299/1/012070.
- ↑ Igwe. Gully Erosion in Southeastern Nigeria: Role of Soil Properties and Environmental Factors, 157–171.
- ↑ About Us – NEWMAP (en-US). newmap.gov.ng. Archived from the original on 2020-04-08. Retrieved on 2018-02-05.