Jump to content

Ntọala Terma

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ

 

Ntọala Terma
otu
Oge/afọ mmalite1993 Dezie
onye hiwereNancy S. Harris Dezie
mba/obodoNjikota Obodo Amerika Dezie
webụsaịtịhttp://www.terma.org/ Dezie

Nke Terma Foundation tọrọ ntọala na 1993 dị ka Tibet Child Nutrition Project ( TCNP ), site Dr. Nancy S. Harris ma ugbu a na-emejuputa mmemme ahụike ọha na eze gụnyere oriri na-edozi ahụ, agụmakwụkwọ, isi na nlekọta ahụike mgbochi, na-ekwenye na usoro nkwenkwe omenala, na ijikọta ala- teknụzụ, teknụzụ ọdịda anyanwụ dị ọnụ ala ebe kwesịrị ekwesị na Tibet . [1]

Ọrụ Terma na mpaghara Tibet kwụụrụ onwe ya na mpaghara Tibet dị n'akụkụ nke Republic of China bụ otu ndị Tibet, ndị China na ndị Westerners na-arụkọ ọrụ nke ọma na ndị obodo PRC na ndị isi ahụike obodo.

Dr. Harris nwetara aha ama mgbe o bipụtara otu akụkọ na New England Journal of Medicine nke nwere nsonaazụ ọmụmụ ya banyere mbelata uto na mpaghara Himalaya . Ọ tụrụ ụmụaka 2,500 nọ n'ime ime obodo wee kwubie na erighị ihe na-edozi ahụ bụ ihe kpatara ya kama ịdị elu, dịka a na-eche na mbụ. Iji nyere aka na-arụ ọrụ ha na ndị obodo, nzukọ ahụ mere nyocha nke ọma banyere ịdị irè nke ọgwụ Tibet omenala na igbochi na ịgwọ nsogbu ahụike ụmụaka. Ha mụọkwara mmetụta vitamin na ikpughe ìhè anyanwụ na-enwe na igbochi rickets. [2] Ọrụ ntọala ntọala ahụ, dabere na Lhasa, na-erute ihe ruru ụmụaka 300,000 ndị ga-erite uru na obodo kwa afọ.

Ebumnuche nke ntọala ahụ gụnyere:

• Na-elekwasị anya na ahụike na ọdịmma nke ụmụaka, ndị inyom, na ndị agadi na-ejigide ụkpụrụ ụmụ amaala ma na-eche ihe ịma aka nke oge a ihu;

• Ịkwalite ọrụ ugbo ọdịnala dabara adaba na gburugburu ebe obibi, iri nri ụmụ amaala nwere nnukwu nri, na ịkụ ahịhịa Tibet;

• Ịkwado mmemme mmụta na ahụike ọha, mmuta, ọzụzụ aka ọrụ, nka, na mgbanwe agụmakwụkwọ mba ụwa;

• Ịmepụta atụmatụ microeconomic na ọkwa dị ala nke ga-akwado akụrụngwa ahụike mpaghara; na

• Ịkwado mmekọrịta dị n'etiti ndị Tibet na obodo ndị ọzọ na mba ụwa na ihe gbasara ahụike, agụmakwụkwọ, na gburugburu ebe obibi.

Edensibia

[dezie | dezie ebe o si]

Njikọ mpụga

[dezie | dezie ebe o si]