Nyamwezi language

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ
Nyamwezi language
asụsụ, modern language
obere ụdị nkeSukuma-Nyamwezi Dezie
mba/obodoTanzania Dezie
ụmụ amaala kaKigoma Region, Rukwa Region, Tabora Region Dezie
usoro ederedeLatin script Dezie
Ọkwa asụsụ Ethnologue6a Vigorous Dezie

Nyamwezi bụ asụsụ isi Bantu nke etiti obodo Tanzania. Ọ na-eme ka olumba na-aga n'ihu na Sukuma, mana ọ dị iche na asụsụ nke ndị ọzọ gbara ya gburugburu.

A na-ewere Konongo na Ruwila mgbe ụfọdụ dị ka olumba.

Ọmụmụ ụdaolu[dezie | dezie ebe o si]

Mkpụrụ okwu[dezie | dezie ebe o si]

Akụkụ abụọ Ezé egbugbere ọnụ<br id="mwHQ"><br><br><br> Alveolar Post-alveolar<br id="mwIg"><br><br><br> Palatal Velar Ọkụ
Plosive ala dị larịị p b t d ɟ k ɡ
Nwanyị na-agba agba mb nd ɲɟ ŋɡ
Africate ala dị larịị c͡ʃ
Nwanyị na-agba agba ɲc͡ʃ
Ihe na-esiri ike ala dị larịị β f v s z ʃ h
Nwanyị na-agba agba ɱfɱv nz ns ɲʃ
Ụgbọ imi m na-eme na nke a ɲ n'ime ŋ̊ ŋ
Ihe atụ l j w
  • Nkwụsị na-enweghị olu [mp nt] nwekwara ike ime ugboro ugboro, n'ihi okwu mgbazinye.
  • Ụda imi /m ŋ/ nwekwara ike ịpụta dị ka egbugbere ọnụ [mw ŋw].

Mkpụrụedemede[dezie | dezie ebe o si]

N'ihu Central Nlaghachi
Elu i iː u uː
ɪ ɪː ʊ ʊː
N'etiti ɛ ɛː ɔ ɔː
Ala Dị Ala a aː

Ụda ụda[dezie | dezie ebe o si]

Ụda ndị dị na Nyamwezi bụ elu /v́/, ala /v̀/, na elu /v̌/.[1]

Ihe odide ihe atụ[dezie | dezie ebe o si]

Banhu bose bubyalagwa biyagalulile, n'ikujo haki zilenganelile. Banhu bose bina masala na wiganiki, hu kuyomba ihayilwe bitogwe mint bana ba mbyazi bumo.

A na-amụ ụmụ mmadụ niile n'efu ma ha nhata na ùgwù na ikike. A na-enye ha ezi uche ma nyekwa ha akọ na uche ma kwesịkwa imegide ibe ha n'ime mmụọ nke ọbụbụenyi.[2]

Edensibia[dezie | dezie ebe o si]

  1. Maganga (1992). Kinyamwezi: Grammar, Texts, Vocabulary. Cologne: Rüdiger Köppe., 15-53. 
  2. Universal Declaration of Human Rights - Kinyamwezi (Nyamwezi). Office of the High Commissioner for Human Rights. United Nations Development Programme, Tanzania. Retrieved on 26 March 2022.