Nzọụkwụ

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ

I bụ okwu ihu igwe nke a na-eji akọwapụta otu n'ime ọkwa atọ dị elu na troposphere ébé ụfọdụ ụdị igwe ojii na-adịkarị.[1] Okwu a sitere na okwu French nké pụtara ala ma ọ bụ okpukpu, dịka na ala nkè ụlọ nwéré ọtụtụ okpukpu. Ewezuga ala dị ala, ịdị elu nke ọkwa ọ bụla dịgasị iché dabere na latitude site na equator nke ụwa ruo mpaghara arctic na Antarctic na poles.

Nkwekọrịta maka okpukpu na ụdị igwe ojii[dezie | dezie ebe o si]

Ụdị igwe ojii na okpukpu

Ogwe dị elu sitere na ịdị elu nke mita puku atọ na puku asaa na narị isii (10,000 ruo 25,000 ft) na mpaghara polar, 5,000 ruo 12,200 m (16,500 ruo 40,000 ) na ógbè okpomọkụ na puku isii na narị mita ruo puku iri na asatọ na narị mita atọd 6,100 ruo (20,000 ruo 60,000 ) naógbè okpomachasi ike. Ụdị igwe ojii dị elu gụnyere cirrus, cirrocumulus, na cirrostratus.[2]

Ogige dị n'etiti na-agbasa site na puku mita abụọ (6,500 ft) n'elu elu na latitude ọ bụla dị elu dị ka puku mita anọ (13,000 ) n"akụkụ ogidi, puku mita asaa (23,000 ) na etiti latitudes, na puku asaa na narị isii (25,000 ) na okpomọkụ. Altocumulus na Altostratus bụ ụdị igwe ojii ndị a na-ahụ n'etiti etiti nke troposphere.

A na-ahụ ala ala site n'elu ruo puku mita abụọ (6,500 ) na latitudes niile. Ụdị igwe ojii ndị a na-ahụ na ọkwa dị ala nke troposphere gụnyere stratocumulus, stratus, na obere ihu igwe dị mma cumulus.

Ọtụtụ ụdị ndị ọzọ na-adịkarị na ala ma ọ bụ n'etiti ụlọ ma na-agbasa n'ime ọkwa atọ niile dị ka igwe ojii nwèrè oke elu. Ndị a gụnyere nimbostratus, cumulus congestus dị elu, na cumulonimbus.[3]

Edensibia[dezie | dezie ebe o si]

  1. World Meteorological Organization. Cloud étage. Eumetcal. Archived from the original on April 12, 2016. Retrieved on March 28, 2016.
  2. JetStream (5 January 2010). Cloud Classifications. National Weather Service. Retrieved on 31 January 2011.
  3. (1975) in World Meteorological Organization: Étages, International Cloud Atlas, 15–16. ISBN 92-63-10407-7. Retrieved on 26 August 2014.