Obodo Lapai

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ
Obodo Lapai
traditional state in Nigeria, historical country
mba/obodoNaijiria Dezie
dị na ngalaba nhazi mpagharaȮra Niger Dezie
nhazi ọnọdụ8°49′0″N 6°41′0″E Dezie
Map

Àtụ:Infobox settlement Lapai Emirate, taa na Naijiria, bụ steeti ọdịnala nke dị nso na Osimiri Gurara, nke na-esite na Osimiri Niger, nke ndị Gbari bi na mbụ, ma ugbu a nọ n'okpuru ike nke ndị Nupe, na-ekpuchi ihe dịka otu mpaghara dị ka mpaghara gọọmentị mpaghara Lapai nke oge a. Lapai Emirate Nigeria Gurara Osimiri Niger Osimiri Gbari Ndị Lapai

N'afọ 1790, alaeze Nupe bụ ike na-arịwanye elu na mpaghara ahụ ma weghara Lapai n'aka Oyo. Alaeze Nupe Oyo Otú ọ dị, site na mwakpo nke Fulani Jihad ala ha, gụnyere Lapai, meriri Sokoto Caliphate. Fulani Jihad Sokoto Caliphate[1] Ndị bi n'ógbè ahụ ghọrọ ndị nọ n'okpuru alaeze Hausa nke Zazzau. Zazzau Mgbe 1804 gasịrị, ha nọ n'okpuru eze Fulani nke Zaria, akụkụ nke alaeze nke eze Gwandu. Fulani Zaria Gwandu E kewapụrụ eze Lapai na eze Zaria na Agaie na 1825. Zaria Agaie[2] E guzobere eze ukwu ahụ na 1828 mgbe Mallam Baba zigara Lieutenant ya Daudu Muza iji merie mpaghara ahụ. Daudu nwere ihe ịga nke ọma, mana o debere ala ahụ maka onwe ya.[3] Emirate ahụ nọgidere na-akwado eze Gwandu ruo 1903, mgbe ndị Britain weghaara ikike. Gwandu[4]

Ndị ọchịchị[dezie | dezie ebe o si]

Emirate ahụ ka dị, ọ bụ ezie na ọ nọ n'okpuru ọchịchị ndị Britain na mgbe e mesịrị ọchịchị ndị nkịtị ma ọ bụ nke ndị agha nke steeti Naịjirịa nweere onwe ya. Ndị eze bụ:[5]

  • Da'udu Maza dan Jaura (1825 - 1832)
  • Yamuza dan Jaura (1832 - 1835)
  • Baji dan Jaura (1835 - 1838)
  • Jantabu dan Jaura (1838 - 1874)
  • Akara nke Jantabu (1874 - 1875)
  • Bawa dan Jantabu (1875 - 1893)
  • Ikpeazụ Abd al-Qadiri dan (1893 - 1907)
  • Ibrahim dan Jantabu (1907 - 1923)
  • N'ihi ya, ọ bụ n'ihi ya ka ọ bụrụ n'ihi na ọ bụ n"ihi na ọ bụghị n'ihi.
  • N'ihi ya, ọ bụ n'oge ahụ ka a ga-asị na ọ bụ n"ọnwa Nọvemba afọ 1954.
  • Muhammadu Kobo na-agba ọsọ Aliyu Ghana (1954 - 13 Jun 2002) Muhammadu Kob na-agba agba Aliyu Gana
  • Umaru Bago Tafida (10 Ọgọst 2002) Umaru Bago tafida

Ihe odide[dezie | dezie ebe o si]

  1. Toyin Falola, Matthew M. Heaton (2008). A history of Nigeria. Cambridge University Press. ISBN 0-521-68157-X. 
  2. Agaie. Encyclopædia Britannica. Retrieved on 2010-09-01.
  3. Anthony Hamilton Millard Kirk-Greene (1972). Gazetteers of the Northern Provinces of Nigeria: The Central Kingdoms: Kontagora, Nassarawa, Nupe, Ilorin. Routledge. ISBN 0-7146-2935-9. 
  4. Gwandu. Kingdoms of Nigeria. Archived from the original on 2011-07-13. Retrieved on 2010-09-01.
  5. Traditional States of Nigeria. World Statesmen.com. Retrieved on 2010-09-01.