Ochna pulchra
| Ochna pulchra | |
|---|---|
| Scientific classification | |
| Missing taxonomy template (fix): | Ochna |
| Species: | Template:Taxonomy/OchnaO. pulchra |
| Binomial name | |
| Template:Taxonomy/OchnaOchna pulchra | |
| Ochna pulchra | |
|---|---|
| Scientific classification | |
| Kingdom: | Plantae |
| Clade: | Tracheophytes |
| Clade: | Angiosperms |
| Clade: | Eudicots |
| Clade: | Rosids |
| Order: | Malpighiales |
| Family: | Ochnaceae |
| Genus: | Ochna |
| Species: | O. pulchra |
| Binomial name | |
| Ochna pulchra | |
| Aha mkpirisi | O. pulchra |
|---|---|
| Aha taxon | Ochna pulchra |
| Ọkwa taxon | species |
| Nne na nna taxon | Ochna |
| Ọnọdụ nchekwa IUCN | Ụdị ndị na-adịchaghị echegbu onwe ha |
| GRIN URL | https://npgsweb.ars-grin.gov/gringlobal/taxonomydetail.aspx?id=25467 |
Ochna pulchra, nke a makwaara dịka Lekkerverk (Afrikaans 'na-agbaji n'ụzọ dị mfe', ya bụ 'brittle'), bụ obere osisi dị n'ebe ndịda Afrịka ruo mita ise, nke a na-ahụkarị n'ala ájá miri emi na ndagwurugwu nkume, ma bụrụkwazie ezinaụlọ nkeOchnaceae, nke jupụtara n'Eshia na mba Africa.
Nkọwaputa
[dezie | dezie ebe o si]Akpụkpọ ahụ ya dị iche, na-acha n'ime obere flakes iji kpughee okpokoro na-acha ọcha, yiri nke Corymbia maculata, guava maọbụ nke Pride-of-India.
Akwụkwọ osisi oge opupu ihe ubi nwere ọdịdị mmanụ n'elu ma na-agbanwe site na akwụkwọ ndụ akwụkwọ ndụ ruo na ọla nchara maọbụ ọbara ọbara, na-agbanye na akwụkwọ ndụ ọhụrụ, na-egbuke egbuke mgbe ọ tozuru. Okooko osisi lemon-yellow na-apụta n'ụba n'oge opupu ihe ubi, calyx na-acha odo odo na-agbanwe na-acha pinki ma na-acha ọbara ọbara. Mkpụrụ osisi ahụ, nke dị ka akụrụ, na-acha akwụkwọ ndụ akwụkwọ ndụ na-etolite na mbụ.
Ebe dị iche iche
[dezie | dezie ebe o si]Osisi ahụ na-apụta na etiti ebe Transvaal na n'ebe ugwu Kruger National Park, na-agbasawanye na Mozambique, Zimbabwe, Botswana, Angola, Zambia ya na Democratic Republic of Congo.
Ọ bụ ụdị ihe ngosi nke a na-akpọ Gifveld, ya bụ, ala dị larịị ebe Dichapetalum cymosum na-egbu egbu dị, nke dị obere ma dị mfe ileghara anya.[1]
Ihe ngosiputa
[dezie | dezie ebe o si]Edensibia
[dezie | dezie ebe o si]Akwụkwọ
[dezie | dezie ebe o si]- ↑ Tree society newsletter. www.lind.org.zw. Archived from the original on 2011-07-18. Retrieved on 2017-08-04.