Oge ọrụ ndị ọrụ ụgbọ mmiri na Nchịkọta Ụgbọ Mmiri, 1996
| aha mkpirisi | C180  |
|---|---|
| oge omelu | 1996 |
| kọwara na URL | http://www.ilo.org/dyn/normlex/fr/f?p=NORMLEXPUB:12100:0::NO::P12100_ILO_CODE:C180 |
Oge awa ndị ọrụ ụgbọ mmiri na mgbakọ ụgbọ mmiri, 1996 bụ Mgbakọ Òtù Na-ahụ Maka Ndị Ọrụ Mba Nile .
E hiwere ya na 1996, jiri okwu mmalite na-ekwu:
Oge awa ndị ọrụ ụgbọ mmiri na mgbakọ ụgbọ mmiri na COVID-19[dezie | dezie ebe o si]
Mgbe ntiwapụ nke COVID-19, International Labour Organisation (ILO), na njikọ nke Seafarers' Hours of Work and Manning of Ships Convention, kpọrọ gọọmentị ka ha mee ihe niile nwere ike ime iji chebe ndị na-anya ụgbọ mmiri na ime ihe iji belata. ihe ize ndụ nke ibute ọrịa COVID-19. Ebu n'obi ILO Memorandum iji hazie ọhụụ nke International Maritime Organisation (IMO) na Healthtù Ahụ Ike (wa (WHO) iji gbochie mgbasa nke COVID-19.</br> Nkwupụta nkwonkwo nke International Civil Aviation Organisation (ICAO), International Maritime Organisation (IMO) na International Labour Organisation (ILO) wepụtara na Mee 22, 2020, kwusiri ike oku maka ọnọdụ ndị ọrụ isi maka ndị ọrụ ụgbọ mmiri. Ọ na-ebelata ndị ọrụ mgbochi mmachi njem ma mee ka ọ dịrị ha mfe ịbanye ma ọ bụ hapụ ụgbọ mmiri. [1]
Nkwenye[dezie | dezie ebe o si]
Dị ka nke 2022, steeti iri abụọ na otu akwadola mgbakọ ahụ. Agbanyeghị, mmadụ niile mechara katọọ ya.
Edensibia[dezie | dezie ebe o si]
oku maka ọnọdụ ndị ọrụ isi maka ndị ọrụ ụgbọ