Okpomọkụ dị irè

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ

Okpomọkụ dị irè nke ahụ dị ka kpakpando ma ọ bụ mbara ala bụ okpomọkụ nke ahụ ojii nke ga ebunye otu ngụkọta nke radieshon electromagnetic. A na ejikarị ọnọdụ okpomọkụ dị mma eme ihe dị ka atụmatụ nke okpomọkụ dị n'elu anụ ahụ mgbe a na amataghị mgbatị ahụ na emepụta ihe (dị ka ọrụ nke wavelength).

Mgbe net nke kpakpando ma ọ bụ mbara ala n'ikuku dị na mkpa wavelength band bụ ihe na erughị ịdị n'otu (ihe na.erughị nke a nwa ahụ), n'ezie okpomọkụ nke ahụ ga adị elu karịa irè okpomọkụ. Mgbapụta ụgbụ ahụ nwere ike ịdị ala n'ihi ihe dị n'elu ma ọ bụ nke ikuku, dị ka mmetụta griin haus.

Okpomọkụ dị irè nke Sun (5778 kelvin) bụ okpomọkụ nke ahụ ojii nke otu nha ga enwerịrị ike ịmịpụta otu ike.

Okpomọkụ dị irè nke kpakpando bụ okpomọkụ nke ahụ ojii nwere otu ìhè n'otu ebe (FBol) dị ka kpakpando ma kọwaa dịka Stefan-Boltzmann iwu FBol = σTeff4. Rịba ama na mkpokọta (bolometric) ìhè kpakpando bụ L = 4πR2σTeff4, ebe R bụ radius kpakpando. Nkọwa nke radius kpakpando doro anya abụghị nke kwụ ọtọ. Karịa siri ike na okpomọkụ dị irè dabara na okpomọkụ dị na radius nke akọwapụtara site na ụfọdụ uru nke omimi anya Rosseland (na emekarị 1) n'ime ikuku kpakpando. Okpomọkụ dị irè na ìhè bolometric bụ akụkụ abụọ dị mkpa a chọrọ iji tinye kpakpando na eserese Hertzsprung-Russell. Ma okpomọkụ dị irè na ìhè bolometric na adabere na ngwakọta kemịkalụ nke kpakpando.

Okpomọkụ dị irè nke anyanwụ dị gburugburu 5,778 K. Uru aha nke International Astronomical Union kọwara maka ojiji dị ka nkeji nke okpomọkụ bụ 5,772±0.8 K. Kpakpando nwere mbelata okpomọkụ gradient, na.aga site na etiti isi ha ruo na ikuku. “Okpomọkụ isi” nke anyanwụ—okpomọkụ dị n'etiti anyanwụ ebe mmeghachi omume nuklia na e

ewere ọnọdụ—a na-eche na ọ bụ 15,000,000 K.

Ndekọ ụcha nke kpakpando na-egosi okpomọkụ ya site na ezigbo oyi—site n'ụkpụrụ kpakpando—kpakpando M na-acha uhie uhie nke na egbukepụ nke ukwuu na infrared na kpakpando O na acha anụnụ anụnụ nke na egbukepụ nke ukwuu na ultraviolet. Mmekọrịta okpomọkụ dị iche iche na eme ka agba dị na akwụkwọ. Mmekọrịta ahụ nwekwara ihe ndabere dị nta na parampat ndị ọzọ stellar, dị ka stellar metallicity na elu ike ndọda. Okpomọkụ dị irè nke kpakpando na egosi oke okpomọkụ nke kpakpando ahụ na amụba n'otu akụkụ nke mpaghara elu. Site na elu kachasị mma ruo na nke kacha mma bụ usoro nke nhazi ọkwa kpakpando mara dị ka O, B, A, F, G, K, M.

Kpakpando na acha uhie uhie nwere ike ịbụ obere dwarf na acha uhie uhie, kpakpando nke na emepụta ike na esighị ike na obere elu ma ọ bụ nnukwu kpakpando ma ọ bụ ọbụna nnukwu kpakpando dị ka Antares ma ọ bụ Betelgeuse, nke ọ bụla n'ime ha na emepụta ike dị ukwuu ma na agafe n'elu elu nke na eme ka ọ dịkwuo elu. Kpakpando ahụ na egbukepụ ntakịrị n'otu akụkụ nke mpaghara elu. Kpakpando dị nso n'etiti ụdịdị dị iche iche, dị ka Sun dị obi umeala ma ọ bụ nnukwu Capella na eme ka ike dị elu karịa otu kpakpando dwarf na adịghị ike ma ọ bụ ndị na-agba agba, mana ọ dị obere karịa kpakpando na acha ọcha ma ọ bụ na acha anụnụ anụnụ dị ka Vega ma ọ bụ Rigel.

Planet[dezie | dezie ebe o si]

Okpomọkụ ojii[dezie | dezie ebe o si]

  Iji chọta okpomọkụ (nwa ojii) dị irè nke mbara ala, enwere ike ịgbakọ ya site n'ịkọba ike nke ụwa na enweta na ike a ma ama nke nwa ojii nke okpomọkụ T.

Were ihe gbasara mbara ala dị anya D site na kpakpando, nke luminosity L.


N'iche na kpakpando ahụ na egbukepụ iche na mbara ala dị anya site na kpakpando ahụ, a na enye ike nke ụwa na etinye n'ime ya site n'ịgwọ mbara ala dị ka diski nke radius r, nke na egbochi ụfọdụ ike nke na agbasa n'elu a. Mpaghara nke radius D (ebe dị anya nke mbara ala site na kpakpando). Mgbakọ ahụ na eche na mbara ala na egosipụta ụfọdụ radieshon na abata site n'itinye paramita akpọrọ albedo (a). Otu albedo nke 1 pụtara na a na egosipụta radieshon niile, albedo nke 0 pụtara na ya niile na abanye n'ime ya. Okwu maka ike itinye uche ya bụ mgbe ahụ:

Echiche na esote anyị nwere ike ime bụ na ụwa dum dị n'otu okpomọkụ T, na mbara ala na egbuke egbuke dị ka nwa ojii. Iwu Stefan–Boltzmann na enye nkọwa maka ike nke ụwa na agbasa:

Ịhazi okwu abụọ a na nhazigharị na enye nkọwa maka okpomọkụ dị irè:


Okpomọkụ dị irè maka Jupita site na ngụkọ a bụ 88 K na 51 Pegasi b (Bellerophon) bụ 1,258 K. Atụmatụ dị mma nke okpomọkụ dị irè maka ụfọdụ mbara ala, dị ka Jupita, ga achọ ịgụnye ọkụ dị n'ime dị ka ntinye ike. Ezigbo okpomọkụ dabere na albedo na mmetụta ikuku. Ezigbo okpomọkụ sitere na nyocha spectroscopic maka HD 209458 b (Osiris) bụ 1,130 K, mana okpomọkụ dị irè bụ 1,359K. Igwe ọkụ dị n'ime Jupita na ebuli okpomọkụ dị irè ruo ihe dịka 152 K.

Okpomọkụ dị n'elu ụwa[dezie | dezie ebe o si]

Enwere ike ịkọwa ọnọdụ okpomọkụ dị n'elu mbara ala site n'ịgbanwe ngụkọ okpomọkụ na arụ ọrụ nke ọma iji nweta nzipu na mgbanwe okpomọkụ.

Mpaghara nke mbara ala nke na enweta ike sitere na kpakpando bụ Aabs nke bụ akụkụ ụfọdụ nke mkpokọta elu ala Atotal = 4πr2, ebe r bụ radius nke mbara ala. Mpaghara a na egbochi ụfọdụ ike nke na agbasa n'elu oghere nke radius D. Anyị na ekwekwa ka mbara ala gosipụta ụfọdụ radieshon na abata site n'itinye parameter a na-akpọ albedo. Otu albedo nke 1 pụtara na a na egosipụta radieshon niile, albedo nke 0 pụtara na ya niile na abanye n'ime ya. Okwu maka ike itinye uche ya bụ mgbe ahụ:

Echiche na esote anyị nwere ike ime bụ na ọ bụ ezie na ụwa dum adịghị n'otu okpomọkụ, ọ ga egbukepụ dị ka a ga-asị na ọ nwere okpomọkụ T n'elu mpaghara Arad nke ọzọ bụ akụkụ dị nta nke mkpokọta mbara ala. E nwekwara ihe na akpata ε, nke bụ ikuku na anọchi anya mmetụta ikuku. ε ranges si 1 ka 0 na 1 pụtara ụwa bụ a zuru okè blackbody na emits niile merenụ ike. Iwu Stefan–Boltzmann na enye nkọwa maka ike nke ụwa na agbasa:

Ịhazi okwu abụọ a na nhazigharị na enye nkọwa maka okpomọkụ dị n'elu:

Rịba ama oke mpaghara abụọ ahụ. Echiche ndị a na emekarị maka oke a bụ maka ahụ na agba ọsọ ọsọ yana maka ahụ nke na agbagharị nwayọ nwayọ, ma ọ bụ ahụ akpọchiri akpọchi n'akụkụ anwụ. Nke a ruru ga-1 maka subsolar point, ebe dị na mbara ala kpọmkwem n'okpuru anyanwụ na enye kacha okpomọkụ nke mbara ala ihe nke √2 (1.414) ukwuu karịa irè okpomọkụ nke mbara ala na agbagharị ngwa ngwa.

Marakwa ebe a na ngụkọ a anaghị echebara mmetụta ọ bụla sitere na ikpo ọkụ dị n'ime ụwa, nke nwere ike ibilite ozugbo site na isi mmalite dị ka ire ere redioactive ma bụrụkwa nke a na emepụta site na esemokwu sitere na ike mmiri.

Ụwa dị irè okpomọkụ[dezie | dezie ebe o si]

Ụwa nwere albedo dị ihe dị ka 0.306 yana irradiance anyanwụ (L / 4 π D2) nke 1361 W mÀtụ:Sup na radius orbital ya nke 1.5×108 km. Ụwa a bụ rotator na adị ngwa ngwa ka e wee nwee ike ịkọwa oke mpaghara dịka . Ngụkọta ya na ε=1 na ihe ndị fọdụrụ n'anụ ahụ na enye ahụ ọkụ nke ụwa dị irè nke 254K (-19 ° C).

N'ezie okpomọkụ dị n'elu ụwa bụ nkezi 288 K (15 °C) dị ka nke 2020. Ọdịiche dị n'etiti ụkpụrụ abụọ a ka a na akpọ mmetụta griin haus. Mmetụta griin haus na esite na ihe ndị dị na mbara igwe (gas griin haus na ígwé ojii) na anakọta radieshon thermal na ibelata ikuku ikuku na mbara igwe, ya bụ, ibelata ikuku nke mbara ala nke radieshon okpomọkụ site na elu ya banye na mbara igwe. Dochie elu okpomọkụ n'ime nhata na edozi maka ε na enye irè emissivity nke banyere 0.61 maka a 288 K Ụwa. Ọzọkwa, ụkpụrụ ndị a na agbakọ mgbawa ọkụ radieshon na apụ apụ nke 238 W mÀtụ:Sup (ya na ε=0.61 dị ka a na ahụ site na mbara igwe) na mgbawa ọkụ radieshon elu nke 390 W mÀtụ:Sup (ya na ε≈1 n'elu). Mgbanwe abụọ a dị nso na oke ntụkwasị obi nke IPCC kọrọ.: 934

Hụkwa[dezie | dezie ebe o si]

Ntụaka[dezie | dezie ebe o si]

External links[dezie | dezie ebe o si]