Jump to content

Olulu apụl

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ
N'akụkụ osisi pineapple n'ime olulu osisi pineapples na Lost Gardens nke Heligan, Cornwall, UK

oOlu painiapulu bụ ụzọ e si eto painiapulu na ihu igwe oyi. Otu n'ime ihe atụ mbụ na Britain bụ ndị ọkà mmụta ihe ochie chọtara na Heligan na Cornwall.[1] A na-akọ pineapples mbụ a maara na a na-akụ na Europe na Netherlands.[2] Ọ dịghị onye toro na England ruo ihe dị ka 1715.[1]

Ụzọ e si akụ ihe

[dezie | dezie ebe o si]

olulu painiapulu ahụ nwere olulu atọ kpuchiri enyo, dị ntakịrị n'okpuru ala, jikọtara ya na mgbidi oghere abụọ. A na-edobe ọdụ mmiri dị n'èzí na tonne 15 nke nri inyinya ọhụrụ, bụ́ nke na-eme ka ọ ghara ikpo ọkụ ka ọ na-erekasị. Okpomọkụ a gafere site na obere oghere dị n'okpuru mgbidi ahụ, bilie elu, wee manye ya site na oghere dị n'elu mgbidi ahụ, banye n'ime ebe etiti. Ebe mmiri dị n'etiti bụ ebe a na-akụ pineapples, na okpomọkụ dị elu, n'ihi nri.

Nlekọta na ihe mgbe ochie

[dezie | dezie ebe o si]

Otu olulu painiapulu chọrọ nnukwu nri ọhụrụ, yana ọrụ aka iji nọgide na-enwe okpomọkụ nke etiti trenchi. Iwebata ụgbọ mmiri uzuoku pụtara na olulu painiapulu ghọrọ ihe na-adịghịzi arụ ọrụ, ebe ọ bụ na ọ dị ọnụ ala ibufe mkpụrụ osisi si mba ofesi karịa itolite ha n'okpuru ọnọdụ pụrụ iche na UK.

Olulu pineapple nke oge a

[dezie | dezie ebe o si]

A chọtara olulu pineapple mbụ na Lost Gardens nke Heligan na UK, ma mezigharịa ya na 1993 site n'aka John Nelson, ọkọ akụkọ ihe mere eme nke ụlọ John Chamberlain, na ọkọ akụkọ ihe nkiri Peter Thoday.[2] Ọ bụ Thomas Andrew Knight FRS mere atụmatụ mbụ ahụ.[3] Ọ na-eji ụdị osisi pineapple abụọ nke South Africa, Jamaica Queen na Smooth Cayenne. N'afọ 1997, a zụlitere osisi pineapple mbụ n'ụzọ gara nke ọma n'olulu ahụ a rụzigharịrị. E nyere Queen Elizabeth nke Abụọ nke UK osisi pineapple nke abụọ a zụlitere n'ebe ahụ.

Ebem si dee

[dezie | dezie ebe o si]
  1. Liz Bellamy (2019). The Language of Fruit: Literature and Horticulture in the Long Eighteenth Century. University of Pennsylvania Press, Incorporated, 67–68. 
  2. The Lost Gardens of Heligan Handbook, 2002 Updated 2007, copyright Heligan Gardens Ltd.
  3. Knight; Thomas Andrew (1759 - 1838). The Royal Society.