Olumuyiwa Jibowu

Shí Wikipedia, njikotá édémédé nke onyobulạ

Olumuyiwa Jibowu
Born26 August 1899
Died1 Juunu 1959(1959-06-01) (aged 59)
Education
OccupationJurist
Spouse(s)
  • Celia Alakija
  • Deborah Jibowu
Children8
Parent(s)Samuel Alexander Adebowale Jibowu (father)
Mary Elizabeth Jibowu (mother)

. [1]Sir Olumuyiwa Jibowu, Kt (26 Ọgọst 1899 – 1 June 1959) bụ onye iwu Naijiria bụ onye Afrịka izizi jere ozi na Courtlọikpe Kasị Elu nke Nigeria .  Onye ọka ikpe mbụ nke ndị uwe ojii Africa, onye ọka mbụ nke Nigeria High Court, onye ọsụ ụzọ na-ahụ maka ikpe ikpe Naijiria na otu onye ọka ikpe nke Western Region, Nigeria.  Jibowu bụkwa onye ọka ikpe nke Ndịikpe Mkpegharị nke West Africa

Ndụ na ọrụ[dezie | dezie ebe o si]

Samuel Olumuyiwa Jibowu bụ nwa nwoke mbụ dị ndụ nke Samuel Alexander Adebowale Jibowu, onye mbụ jere ozi dịka nke Egba United Government, na Mary Elizabeth Jibowu (née Pearce).  Site n'alụmdi na-egosi ya na mbụ ya Celia, ọ bụ ọgọ nwanne Sir Adeyemo Alakija .  Amụrụ na August 26, 1899, ọ gara ụlọ akwụkwọ Grammar Abeokuta wee họrọ ihe n' akwụkwọ tupu ọ gaa mahadum.  N'afọ 1919, ọ lọ Nigeria gaa London ebe ọ gara Mahadum Oxford, England wee akara akara ugo na iwu obodo.  Akpọrọ na ụlọ na 1923 na Middle Temple, London.  Ka ọ na-erule 1931, ọ bụ onye uwe ojii majisti, onye Africa mbụ nwepụtara dị otú ahụ n'oge ndị colonial nwere obi abụọ abụọ iguzosi ike n'ezi ihe nke ndị Africa.  Na 1942, a dị ka Onyeikpe nke Ndịikpe Kasị Elu.  O mechara bụrụ onye ọka ikpe puisne na ndị ikpe Kasị Elu na Benin City na na 1957, a misali ya dị ka ọka ikpe nke Ndịikpe Elu Lagos na South Cameroons.  [1] Ọ bụ onye ọkpa ikpe ojii na Nigeria tupu 1934 ma bụrụ onye a kwanyere ugwu maka ikike ya dị egwu.</link>[ a chọrọ nkọwa ]

Na Ma ọchịchị 1958, ọ nọchiri Adetokunbo Ademola dịka onye ọka ikpe nke mpaghara ihe.  Jibowu bụ onye a na- ?korka nke ukwuu na n'ime ndị bịara na mmemme olili ozu ya: James Wilson Robertson, Kofo Abayomi, John Rankine, Samuel Akintola na ọtụtụ ndị ọka ikpe Supreme Court.

Commission nke nyocha[dezie | dezie ebe o si]

N'afọ 1956, a na-ama Jibowu ka ọ bụrụ onye isi ihe maka njikwa ụlọ ọrụ Cocoa Purchasing Company, otu ụlọ ọrụ ọrụ etiti hibere ka ọ na-ahọ mpi ụlọ ụlọ ọrụ ndị si mba ọzọ na ọrụ dị ka ụlọ ọrụ na-  enye ego gị.  Akuko nke kọmiti ahụ kọwapụtara ihe omume arụ nke ndị isi ụlọ ọrụ ahụ mere.  A na-eji ụlọ ọrụ ahụ dị ka mgbasa ozi na-erite uru na ndị mmekọ nke ndị ọrụ ụlọ ọrụ yana maka [1] ọrụ agha, nke ndị isi ya.  [2] Akụkọ ahụ dị oke egwu butere ụfọdụ na kagbuo mbinye ego nke ghe oghe nye ndị ọrụ ugbo koko.

Ntụaka[dezie | dezie ebe o si]

  1. West African Court of Appeal. (1933). Selected judgments of the West African Court of Appeal. Accra: Govt. Print. Dept.